Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je realno da izbori budu u maju ili decembru naredne godine, navodeći da na lokalnim izborima nije bilo nijedne primjedbe i da opozicija zna da nije bilo krađe, jer su bili jednako zastupljeni, te da uprkos porazu od 43 razlike u jednom gradu nijesu čestitali SNS pobjedu, prenosi Nova.rs.
Vučić je televiziji Pink rekao da opozicija zna da nije bilo nikakve krađe glasova, jer su njihovi ljudi bili više ili podjednako zastupljeni na svim biračkim mjestima.
- Nema nijedne primjedbe na biračkim mjestima i da niko od njih nije rekao: "Čestitamo pobjedniku". To kod njih ne postoji, a kod nas je postojalo - izjavio je Vučić.
Naveo je i da tvrdnje da je vlast kupovala glasove ispred glasačkog mjesta "izgledaju kao priča za malu djecu".
Predsjednik Srbije je istakao da je važno spuštati strasti i poručio da će morati da se razgovara.
Govoreći o odnosu prema izborima i ličnom osjećaju odgovornosti, Vučić je rekao da svake noći razmišlja o sjutrašnjem danu, o tome da li će biti dovoljno dobar, kako će se osjećati, da li će biti zdrav i da li će moći da ispuni sve što je planirao.
Naglasio je da je srećan kada čuje komentar političkih protivnika poslije izbora, posebno “da su mnogo srećni i da su blizu pobjede“.
- Sve dok su oni zadovoljni kada gube na izborima, ja sam srećan - kazao je Vučić, istakavši da su izbori prilika za sve da poštuje konkurenciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vučić: Izbori u maju ili decembru naredne godine

Iznos od 30.000 eura, koji je u nacrtu budžeta opštine Šavnik za iduću godinu predviđen za organizaciju izbora, predstavlja nužnost, jer se lokalni izbori iz prethodnog ciklusa formalno-pravno i dalje vode kao nezavršeni, iako su redovni zakazani tek za jun 2027.
To je Pobjedi kazao predsjednik te opštine Jugoslav Jakić, koji naglašava da nacrt budžeta nije konačan i da će biti podložan izmjenama.
<h2>PLANIRANA IZDVAJANJA</h2>
Sekretarijat za finansije, opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Šavnik izradio je nacrt budžeta za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 7,37 miliona eura.
Od tog novca 1,83 miliona predviđeno je za tekuće izdatke 1,19 za transfere i 3,9 miliona za kapitalni budžet. Još 357.000 planirano je za otplatu dugova, a 90.000 za rezerve.
U okviru sredstava potrebnih za Službu Skupštine, predviđeno je i 30.000 eura za sprovođenje izbora.
- Formalno-pravno, lokalni izbori u Šavniku i dalje traju pa se samim tim za njih moraju obezbijediti finansijska sredstva. Da li će se ona utrošiti i u kom obimu, to je pitanje koje ne očekujem da će se riješiti prije 2027. godine. Svakako moramo zadovoljiti formalno-pravne procedure – objašnjava prvi čovjek te opštine i dodaje kako do konačnog usvajanja budžeta ima još vremena.
Izborni proces u Šavniku počeo je 23. oktobra 2022. godine, a kraj mu se još ne nazire.
<h2>SAGA BEZ KRAJA</h2>
U međuvremenu je bilo čak devet bezuspješnih pokušaja održavanja izbora, ali su okončanje tog procesa svih devet puta, uz brojne incidente i fizičke obračune, spriječili funkcioneri i simpatizeri koalicije „Za budućnost Šavnika“, koji novoupisanim biračima, uz tvrdnje da ne žive u Šavniku, nijesu dozvoljavali da ostvare pravo glasa.
U šavničkom parlamentu tako sjede i odlučuju odbornici koji mandat crpe još iz saziva lokalne skupštine konstituisane 2018. godine i koji su, na elektronskoj sjednici 19. februara ove godine, Jugoslava Jakića reizabrali na funkciju predsjednika opštine.
Njegov reizbor tada je, glasanjem putem „Zoom“ aplikacije, podržalo 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju.
<h2>IZAZOVI I RJEŠENJA</h2>
Da je šavničku sagu moguće riješiti novim zakonskim rješenjima i na taj način obezbijediti da se slična situcija nikada više i nigdje u Crnoj Gori ne ponovi, nada se i sam Jakić.
- Ne vidim drugi način na koji se ovo pitanje može i treba riješiti – naveo je Jakić u razgovoru za Pobjedu.
Objašnjavajući kako funkcioniše parlament u Šavniku, Jakić navodi da „bez prisustva predstavnika opozicije on radi normalno i donosi odluke koje su značajne za cjelokupno lokalno stanovništvo“.
- To je situacija koja se ponavlja godinama unazad. Oni samo povremeno prisustvuju sjednicama. Što se nas tiče, radimo transparentno i njihovi predstavnici slobodno mogu da učestvuju u radu Skupštine - rekao je on.
Kao najveći izazov za Šavnik, ali i cijeli sjever Crne Gore, Jakić je naveo demografsku krizu.
- Odlazak stanovništva i nizak natalitet predstavljaju alarmantan problem. Lokalne samouprave same ne mogu odgovoriti na taj izazov, a bojim se da se na državnom nivou još ne prepoznaje njegova puna težina. Nadam se većem razumijevanju tokom naredne godine – dodao je Jakić.
<h2>EFEKTI RAZVOJA TURIZMA&nbsp;</h2>
Kada je riječ o ostalim izazovima, Jakić izdvaja infrastrukturu i brojne projekte koji su u toku.
- Kao najznačajniji posao u prošloj godini izdvojio bih formiranje tima koji se bavi evropskim fondovima, odnosno pripremama za povlačenje sredstava kako ne bismo propustili šanse koje će nam se ukazati nakon pristupanja Evropskoj uniji. Tokom radne posjete Sloveniji prikupili smo važne informacije o pripremi projekata iz oblasti turizma i zaštite životne sredine. Šavnik je jedna od rijetkih opština bez zagađivača, što je velika prednost - ocijenio je Jakić.
Najavio je i pokretanje prostornog plana koji bi trebalo da definiše ključne razvojne pravce, uključujući planirani vjetropark vrijednosti oko 200 miliona eura, kao i niz projekata u oblasti turizma i poljoprivrede.
- Turizam u opštini bilježi rast od oko 30 odsto. Već se vide pozitivni efekti lokalnih mjera podrške poljoprivrednicima kroz agrobudžet – zaključio je Jakić.
Izborna reforma je uzaludna bez prečišćenog biračkog spiska
Bez regulisanja biračkih spiskova, a samim tim i postizanja regularnih izbornih rezultata, cijeli prosec oko izborne reforme u Crnoj Gori je uzaludan, smatra Jugoslav Jakić.
- Ukoliko ne damo odgovor na ključna pitanja vezana za birački spisak teško da možemo očekivati ubrzanu demokratizaciju koju priželjkujemo i o kojoj pričamo. To nije lak posao i ne može se završiti preko noći, ali važno je otvoriti tu priču i mislim da imamo još dovoljno vremena do izbora 2027. godine - poručio je Jakić.

Jakić: Izbori još traju, pa za njih treba obezbijediti sredstva

Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je danas da su za njegovu stranku predsjednički izbori gotovi i da neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima, što zahtjeva opozicija koja tvrdi da je u tim gradovima bilo izborne krađe.
- Odbacujemo tvrdnje opozicije za mjesta u kojima smo dobili značajan broj glasova. Ne sporimo da smo u Banjaluci izgubili sa 14.000 razlike i ne tražimo da se ponove izbori u Banjaluci. Ali neće se desiti ponavljanje izbora u Doboju, za nas su izbori završeni i tačka - rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.
Dan poslije vanrednih izbora, na kojima kandidat vladajuće koalicije Siniša Karan vodi protiv kandidata opozicije Branka Blanuše, Dodik je kazao da opozicija ne bi pobijedila ni kad bi izbori u Doboju bili ponovljeni.
Dodik je naveo da je Blanuša, koga je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), blizu Karana, jer je za njega glasalo 20.000 Bošnjaka iz Republike Srpske.
On je optužio opozicione stranke da su uz pomoć Bošnjaka i visokog predstavnika Kristijana Šmita imale namjeru da dobiju mjesto predsjednika Republike Srpske, ali je dodao da im to "nije uspjelo".
- Znali smo prije izbora da opozicija može da dovuče od 18.000 do 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za njihovog kandidata Blanušu i time učinili ove izbore neizvjesnijim. Bošnjaci su imali mogućnost da glasaju i da napakoste Republici Srpskoj i to su i uradili - dodao je Dodik.
Kazao je i da za pobjedu Karana, koga je predložila ta stranka, "može da zahvali i tome što je Donald Tramp postao predsjednik SAD".
On je rekao da u SNSD "nijesu naročito raspoloženi zbog izborne pobjede" i najavio da će ubuduće drugačije pristupiti izborima, navodeći da treba utvrditi zašto veliki broj građana nije želio da glasa. Izlaznost je bila oko 37 odsto.
- Vidjećemo gdje je bio problem. Nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku (meni), da su izbori nametnuti od Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako - rekao je Dodik.
Prema preliminarnim nepotpunim rezultatima vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske, koje je saopštilla Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH), Karan je osvojio oko 8.500 glasova više od Blanuše.
Opoziciona SDS je saopštila da ne priznaje pobjedu Karana, jer ima "eksplicitne dokaze" da je u Doboju, Zvorniku i Laktašima bilo izborne krađe, i da će od CIK BiH tražiti da izbori budu ponovljeni u ta tri grada.

1250x600

1084x550

Dodik: Za nas su izbori završeni, neće biti ponovljeni u Doboju, Zvorniku i Laktašima

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održavaju se danas, a biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je za učestvovanje na prijevremenim izborima za predsjednika RS ovjerila kandidature Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Branka Blanuše (SDS- Srpska demokratska stranka), Siniše Karana (Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Republike Srpske), kao i nezavisnih kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića.
U Centralni birački spisak upisano je ukupno 1.264.364 birača, od toga 20.269 birača koji glasaju putem pošte, te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Ukupno je formirano 2.211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasati 4.767 birača.
Centralna izborna komisija BiH akreditirala je 639 posmatrača. Od toga je 515 posmatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata.
Procjenjuje se da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika RS iznositi 6.460.000 KM.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je oduzela mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku poslije pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine. Dodik je osuđen na zatvorsku kaznu od godinu, koju je novčano otkupio, te na šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita.

Danas prijevremeni izbori za predsjednika RS: U birački spisak upisano 1.264.364 birača

Nizozemska centristička politička stranka D66 osvojila je najviše glasova na opštim izborima održanim u srijedu, saopštila je danas novinska agencija ANP.
Sa skoro svim prebrojanim glasovima, D66, na čijem je čelu Rob Jeten, više ne može biti prestignuta od strane desničarske Partije za slobodu, koju antimuslimanski nastrojeni predvodi Gert Vilders, navodi agencija koja prikuplja rezultate iz svih opština u Nizozemskoj.

Holandija: Pobjeda centrista, desnica nema izglede da preuzme vlast

Dvije najjače holandske partije - krajnje desna Stranka za slobodu Gerta Vildersa i centristička D66 osvojile su isti broj mandata na parlamentarnim izborima, što će vjerovatno odložiti početak procesa formiranja vlade.
U do sada neviđenoj trci za prvo mjesto na izborima u Holandiji, i Stranka za slobodu i D66 osvojile su po 26 mandata u parlamentu sa 150 mjesta, javila je nacionalna novinska agencija ANP pošto su prebrojani gotovo svi glasovi na jučerašnjim izborima.
Na holandskim izborima nikada dvije najjače stranke nijesu bile izjednačene po broju mandata, a zbog takvog ishoda se očekuje da potraje proces formiranja nove vladajuće koalicije.
Vildersova Stranka za slobodu imaće 11 poslanika manje u novom sazivu parlamenta, a D66 17 mjesta više nego do sada, što je njen najbolji rezultat. Prethodni najbolji rezultat D66 je ostvarila 2021. godine, kada je dobila 24 poslanika.
Vilders je jutros insistirao da njegova stranka treba da ima vodeću ulogu u pregovorima o vladajućoj koaliciji ako osvoji najviše glasova na izborima.
- Sve dok nema stopostotne jasnoće po ovom pitanju, nijedan skaut D66 ne može da počne sa radom. Učinićemo sve što možemo da to spriječimo- rekao je Vilders, koristeći termin za zvaničnika koga imenuje pobjednička stranka da istraži moguće koalicije.
Vilders, koji je u junu oborio koalicionu vladu četiri stranke, podijeljenu oko njegovih planova za suzbijanje imigracije, imaće težak posao u nastojanju da se vrati na vlast.
Vodeće stranke, uključujući D66, isključile su mogućnost ulaska u koaliciju sa Vildersovom partijom, navodeći da je odlukom o obaranju vlade pokazao da je nepouzdan partner.
Analitičari navode da je moguća centristička koaliciona vlada, koju bi činili D66, blok Laburističke partije i Zelene ljevice, konzervativne Hrišćanske demokrate i desničarska Narodna stranka za slobodu i demokratiju.
Bivši potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans rekao je da napušta holandsku politiku nakon što je blok Laburističke partije i Zelene ljevice, koji je predvodio, osvojio pet mandata manje nego na prošlim izborima, iako se nadao pobjedi.
Nagli skok - sa jednog na devet poslanika, zabilježila je desničarska stranka JA21, koju analitičari opisuju kao "blažu verziju" Vildersove stranke, sa "podjednako nedemokratskim idejama".
Izbori su održani u kontekstu duboke polarizacije u Holandiji, koja je nekada bila poznata kao svjetionik tolerancije. Učesnici nedavnog antiimigracionog skupa u Hagu razbili su prozore sjedišta stranke D66, a širom zemlje su izbile demonstracije protiv novih centara za tražioce azila.

Izbori u Holandiji: Krajnje desna i centristička stranka izjednačene na vrhu

Ukoliko ne bude iznenađenja, gotovo da je izvjesno da Jovan Jovanović i Mirjana Radović neće imati dovoljno glasova za izbor sudija Ustavnog suda u prvom krugu. Poslanici Bošnjačke stranke ni po koju cijenu, kaže za Radio Crne Gore Admir Adrović, neće dati podršku predloženim sudijama.
- Iako znamo da ćemo biti optuženi, da mi sabotiramo proces evropske integracije zato što nećemo podržati ovaj predlog, ja mislim da je upravo suprotno. Oni koji su insistirali na ovakvim rješenjima nisu doprinijeli da se završi ovaj proces i mogu slobodno da kažem da oni nisu ispunili očekivanje naših evropskih partnera - kaže on.
Zato Adrović poziva da se sjedne za sto i pronađe rješenje koje će dovesti do kompletiranja Ustavnog suda.
- Kao što znate, dvije trećine poslanika ne mogu se obezbijediti ni iz jedne partije, kamoli bez dogovora sa svim konstituentima. Mislim da treba da se uključe i opozicija, i manjinske partije, i vladajuće partije, tako da jedino na taj način možemo doći do kraja ovog procesa - &nbsp;istakao je.
Da je proces trebalo da bude inkluzivniji, mišljenja su i u građanskom pokretu URA.
Izvršni direktor Zoran Mikić kazao je da im je žao što, kako kaže, kolege iz parlamentarne većine nisu bile inkluzivne u ovom procesu.
- I što nisu više vremena posvetili razgovorima sa opozicijom. Inkluzivnost u ovom procesu izostaje ovog puta i od strane predsjednika države Jakova Milatovića koji se nije konsultovao kako sa poslanicima, tako ni sa šefovima poslaničkih klubova. I imajući sve ovo u vidu, građanski pokret URA još uvijek nije zauzeo konačan stav o glasanju za sudije Ustavnog suda - istakao je Mikić.
Uradiće to, kaže Mikić u oči glasanja u Parlamentu na sastanku poslaničkog kluba, odnosno na glavnom odboru partije početkom naredne sedmice.
Ističe Mikić da parlamentarna većina neozbiljno pristupa jednom tako važnom pitanju kao što je izbor sudija Ustavnog suda.
- Međutim, nažalost, oni u ovom procesu i u ovom pitanju pristupaju prije svega kao trgovini, tako da je evidentno da oni vrlo vjerovatno nemaju većinu da izaberu sudije Ustavnog suda - navodi Mikić.
Ni nezavisna poslanica Radinka Ćinćur ne očekuje izbor sudija u prvom krugu. Svoj stav iskazuje jasno.
- Meni je žao što kompetencije nisu došle do izražaja, što javnost više ne zna o svim ljudima koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda. Jedan od kandidata koje je Ustavni odbor predložio nema pravosudni ispit. Znači, po meni je to zaista jedan veliki problem i ja lično neću podržati takvog kandidata - &nbsp;kaže Ćinćur.
Da parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija, poručuje poslanik većine Nikola Rovčanin iz Demokrata.
Ako ne u prvom, kaže, biće proces okončan u drugom krugu.
- Bez obzira na pesimizam koji se ovih dana pojavljuje u medijima i u crnogorskoj javnosti, ja očekujem definitivno visok stepen odgovornosti svih poslanika prilikom glasanja. I očekujem da izaberemo sudije Ustavnog suda jer podsjećam da smo od 13 kandidata većinom glasova izabrali najbolje kandidate - &nbsp;kaže Rovčanin.
Sjednica na kojoj bi trebalo da se glasa o predloženim kandidatima za sudije Ustavnog suda zakazana je za utorak.

Parlament ne smije imati luksuz da ne dođe do izbora sudija Ustavnog suda

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da se Srbija “miješa” u lokalne izbore koji će biti održani u nedjelju, “pokušavajući da kupi glasove” i pozvala na međunarodni pritisak na Srbiju i zatražila konkretne mjere protiv srpske države, prenosi Beta.
Nedjelju dana prije lokalnih izbora, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obećao je Srbima na Kosovu 400 novih radnih mjesta u zdravstvenom sektoru, koji funkcioniše kao paralelni sistem. U intervjuu za albanski “A2 CNN”, Osmani je rekla da Srbija krši princip dobrosusjedskih odnosa.
- Ovo je jedna od najflagrantnijih intervencija koja se dogodila u izbornim procesima na Kosovu, iako su one bile stalne, i to nije samo naša konstatacija, već i stalni nalaz evropskih i američkih institucija - rekla je Osmani.
Prema njenim riječima Srbija je kontinuirano, putem ljudi koje “kontroliše” na Kosovu, koristila “nasilne metode, prijetnje i ucjene” prema srpskim građanima kako bi dobila glasove i usmjerila ih gde želi.
- Sada vidimo da pokušavaju i da kupuju glasove, obećavajući stvari koje ne pripadaju Srbiji jer je to druga država, a to je, prema svakom standardu međunarodnog prava, u potpunoj suprotnosti sa principom dobrosusjedskih odnosa, jer, kao što znate, međunarodno pravo zabranjuje miješanje u izbore druge države - rekla je ona.
Kako je ocijenila Srbija je “ohrabrena” činjenicom da nije kažnjena svaki put kada “nanosi štetu” Kosovu.
- Ovo je kontinuirano kršenje koje Srbija sprovodi, kršenje koje je više puta konstatovano u međunarodnim izvještajima, ali nažalost, nijesu preduzete nikakve mjere protiv Srbije. Zbog toga oni nastavljaju ove nezakonite aktivnosti, koje predstavljaju flagrantno miješanje u unutrašnje poslove Republike Kosovo i u naš demokratski sistem - izjavila je Osmani.

Osmani: Srbija pokušava da kupi glasove na loklanim izborima na Kosovu

Na redovnim parlamentarnim izborima u Češkoj ubjedljivo vodi populistička stranka ANO, bivšeg premijera, milijardera Andreja Babiša nakon što su prebrojani glasovi na 97 odsto birališta.
Prema prebrojanima glasovima i obje projekcije modela vještačke inteligencije za češke medije ANO je osvojila oko 35 odsto glasova i 84 poslanika u donjem domu od 200 članova.
Glavni rival, koalicija desnog centra Zajedno dosadašnjeg premijera Petra Fijale osvojila je prema do sada prebrojanim glasovima 22,6 odsto, prema modelu 23 odsto i 51 poslanika, dok Fijalin partner u vladi STAN ima 11 odsto glasova i 20 poslanika.
Na četvrtom mjestu su Pirati, nekadašnji partner u Fijalinoj vladi sa 8,6 odsto glasova i 16 poslanika.
Najveće iznenađenje izbora je osjetno slabljenje proruskog narativa i antisistemskih stranaka koje se postavljale ultimatum Babišu za eventualni ulazak u vladu da raspiše referendum o izlasku Češke iz Evropske unije i NATO-a, istjera ukrajinske izbjeglice i prekine bilo kakvu pomoć Ukrajini.
Nereformisani komunisti zajedno sa dijelom socijaldemokrata u pokretu Dosta nisu ni uspjeli da pređu izborni prag od pet odsto i uđu u parlament, dok ekstremna desnica, radikalni nacionalisti iz stranke Sloboda i direktna demokratija (SPD) umjesto dvociferenog očekivanja imaju manje nego na prethodnim izborima, svega 7,81 odsto glasova i 16 poslanika.
SPD koja je ranije insistirala da uđe u novu vladu i preuzme osjetljive resore unutrašnjih poslova i diplomatije u subotu je iznenada ponudila Babišu podršku bez ulaska u vladu i bez ikakvog uslovljavanja.
Posljednja mala stranka koja je balansirala na granici izbornog praga, Motoristi sebi jeste euroskeptična, ali je moto njenog programa "Mi smo Zapad, a ne Rusija" i osvojila je neočekivano čak 6,77 odsto glasova, te će imati 13 poslanika.
Pozitivna vijest je što su Česi svojim glasovima odlučili da ostane kočnica da se Češka ne pomjeri ka autoritarnijem stilu vladavine u stilu mađarskog premijera Viktora Orbana ili slovačkog Roberta Fica jer ANO ni sa SPD i Motoristima nema u parlamentu ustavnu većinu, te ne može da mijenja temeljne zakone.
Kao osigurač, kako je zamislio Ustav Češke poslije pada komunista 1989. godine ostaje i gornji dom parlamenta, Senat, u koji se senatori biraju po većinskom izbornom sistemu i svake dvije godine se mijenja trećina Senata.

Pobjeda populista na izborima u Češkoj

Već nekoliko godina zvanična hrvatska politika odbija da kritikuje destruktivnu, prorusko-antiliberalnu politiku koju vode Viktor Orban i Mađarska, a sada je, valjda u znak zahvalnosti, iz Budimpešte plasiran niz uvreda i neistina na račun Hrvatske. Ukratko, mađarska vlast je poručila da su Hrvati ratni profiteri i gulikože.
- Koliko god Vlada RH to poriče, sigurno žele da profitiraju od rata u Ukrajini. Od početka rata značajno su povećali tranzitnu naknadu za pošiljke nafte kroz Hrvatsku, a sada žele da onemoguće našoj zemlji kupovinu ruske nafte kako bi stekli monopol nad nama i tako na nama zaradili još više novca - napisao je Peter Sijarto u svojoj objavi u subotu na Fejsbuku.&nbsp;
Ministar vanjskih poslova i trgovine reagovao je na činjenicu da su u petak hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar ekonomije Ante Šušnjar odbacili njegove tvrdnje riječima da ono što je Sijarto rekao ne odgovara stvarnosti i da Janaf može da preveze dovoljno nafte.
Hrvatski predstavnici ovoga puta imaju pravo. Mađari sada pokušavaju da lobiraju protiv uvođenja embarga na rusku naftu, a ako im to ne prođe, onda žele da im makar Janaf spusti cijenu. Uz to, njihovi političari otvoreno lažu.
Šta je istina za Mađare pokazao je Levente Mađar, državni sekretar i zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine, koji je održao predavanje u Parizu, gdje je objasnio kako "Mađarska ne želi da ulazi u sukob s Rusijom, već umjesto toga održava pragmatičan odnos s Rusima, kupujući od njih naftu i gas".&nbsp;
Uz to je podsjetio da je nakon Prvog svjetskog rata "Mađarska predala dvije trećine zemlje, dok Ukrajina sada treba da da petinu svoje teritorije, a mir je ponekad bolan". S takvim stavovima mogao bi slobodno da bude diplomatski predstavnik Rusije, a ne zemlje članice EU i NATO-a.
Ali to je Mađarska koju dugi niz godina vodi Viktor Orban, koja predstavlja primjer države koja je remetilački faktor u Evropskoj uniji. Takvo stanovište potvrdio je i Evropski parlament kada je osudio Mađarsku kao "izbornu autokratiju" i zatražio finansijski pritisak na Budimpeštu zbog diskriminacije LGBT osoba i migranata. U izvještaju su osuđeni "namjerni i sistematski napori mađarske vlade" da ugrozi evropske vrijednosti te se smatra da mađarska Vlada krši načela vladavine prava, a tamošnji sistem je opisan kao "hibridni režim izborne autokratije".
Orban otvoreno žali za Velikom Mađarskom, koja uključuje dobar dio Republike Hrvatske, ali njegove ispade redovno su minimizirali i Zoran Milanović i Andrej Plenković, u smislu "ma on se šali". Pod parolom "dobrosusjedskih odnosa" i dolaska mađarskih turista u Hrvatsku, Zagreb već godinama faktički podržava duboko antidemokratski režim Viktora Orbana. To što smo susjedi ne znači ništa. Poljaci i Česi takođe graniče s Mađarima, ali redovno kritikuju mađarsku politiku jer se s autokratama drukčije i ne može.
U Mađarskoj se sljedeće godine održavaju parlamentarni izbori i od fundamentalnog je značaja da pobijedi Peter Mađar, sadašnji lider opozicije i žestoki Orbanov kritičar. Iako tek treba da se vidi kakva će biti njegova politika ako dođe na vlast, resetovanje hrvatsko-mađarskih odnosa gotovo je nemoguće sa sadašnjom garniturom koja vlada u Budimpešti. Današnja Mađarska nije država-partner nego maligna autokratija, slična Vučićevoj Srbiji, i takvom je treba tretirati, a ne podilaziti joj.

Fundamentalno važno da Mađar pobijedi na izborima, inače će Hrvatska imati susjeda sličnog Vučićevoj Srbiji

Nekoliko stotina građana okupilo se večeras ispred zidina Starog grada u Budvi na protestu Sindikalne organizacije Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera protiv plana restrukturiranja tog preduzeća.
Kako prenosi Agencija Mediabiro, sa protesta je ponovo poslat apel Vladi Crne Gore za očuvanje Slovenske plaže i izraženo nezadovoljstvo vizijom koju je krajem septembra predstavila kompanija MK Group, najveći manjinski akcionar Budvanske rivijere.
Ta vizija predviđa ulaganja od 700 miliona eura, ali i znatno promijenjen izgled turističkog naselja, na čijem području bi, shodno predstavljenim vizualima, bila izgrađena drugačija vrsta objekata.&nbsp;
Predsjednik Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera, Milorad Dajković, kazao je da su se okupili kako bi sačuvali jedan dio autentične Budve.
&nbsp;- Danas smo ovdje da sačuvamo jedan dio autentične Budve, jer ako nijesmo svi zajedno i ne održimo se da sačuvamo taj biser koji nam je preostao, imaćemo još novih stanova i condo hotela, a na račun svega toga ruše Slovensku plažu, koja ima skoro dvije hiljade jedinica - rekao je Dajković.
On je naveo da su se dva puta obratili Vladi i Savjetu za privatizaciju, a i dalje nema nikakvih odgovora.
- Mi i dalje strpljivo čekamo i najavljujemo da ćemo sa protestima nastaviti sve dok se ne uvaže naša mišljenja - poručio je Dajković.&nbsp;
On je ukazao na negativan uticaj condo hotela na crnogorski turizam, ali i na potencijalne štetne posljedice izdvajanja hotela Aleksandar i turističkog rizorta TN Slovenska plaža u zasebnu kompaniju. Poručio je da su protiv toga da se sruši jedan hotel i sagrade condo hoteli. &nbsp;
PR menadžerka HG Budvanska rivijera, Dušica Vugdelić, podsjetila je da su pokrenuli elektronsku peticiju za referendum na kojem bi se građani Budve izjasnili da li su za rušenje Slovenske plaže.&nbsp;
- Ovdje se radi o našem gradu, o našem dobru, nečemu što se zove identitet Budve, a to Slovenska plaža zasigurno jeste - istakla je Vugdelić.
Ona je naglasila da Slovenska plaža predstavlja biser Budve i poručila da ga moraju čuvati.
- Hoćemo li uspjeti da ga sačuvamo ne zavisi na koncu od nas, ali treba da iskažemo svoje mišljenje i budemo jedinstveni u odluci kao građani koji će ovdje provoditi svoj život. Treba da iskažemo naš bunt i da nešto što čini naš grad uspijemo da sačuvamo. Krajnje vrijeme je da se osvijestimo i kažemo: dosta je bilo - navela je Vugdelić.&nbsp;
Podršku inicijativi za očuvanje Slovenske plaže i tokom ovog skupa pružio je arhitekta iz Slovenije Timotej Jevšenak.
- Slovenačke institucije pozivaju da se kompleks Slovenske plaže zaštiti kao urbanističko-arhitektonska cjelina, kao zajednička kulturna baština koja nas povezuje, i da mu se pristupi stručno vođenom revitalizacijom uz promišljeno prilagođavanje savremenim tendencijama turizma - kazao je Jevšenak.
Kako je naveo, takvo rješenje je održivo i odgovorno, a po pravilu finansijski i ekološki racionalnije od rušenja i potpune novogradnje.&nbsp;
- Posljednjih godina svjedočimo sistematičnom nestajanju vrijednih ostvarenja našeg zajedničkog miljea, neadekvatnim renovacijama ili čak rušenju, umjesto da ih prepoznamo kao kulturnu baštinu svjetskog mjerila. Budva i Crna Gora u ovoj situaciji mogu pokazati drugačiji put, postati primjer, prepoznati Slovensku plažu kao baštinu savremenog doba i time postaviti standard za cijeli region - kazao je Jevšenak.
Akademik Pavle Pejović pozvao je da se Slovenska plaža proglasi zaštićenim kulturnim dobrom.&nbsp;
- U ime očuvanja Slovenske plaže, ponavljam &nbsp;- dosta je betonizacije, dajte da čuvamo ovaj dragocjeni prostor koji nam je ostao - rekao je Pejović.&nbsp;
Akademik Siniša Jelušić poručio je da ne smiju dozvoliti „ovaj bestijalni varvarizam koji od Budve pravi urbano strašilo“.&nbsp;
- Ne smijemo dozvoliti da takav urbani arhitektonski varvarizam bude nastavljen na biseru primorske, mediteranske arhitekture, kompleksu naše Slovenske plaže. U najdubljoj vjeri i nadi da ćemo istrajati do kraja i sačuvati ono najljepše što imamo i što nam pripada, ostajemo u ovoj borbi koju sa vama moramo dobiti do kraja - naveo je Jelušić. &nbsp;
Ružica Kračković iz Udruženja KANA rekla je da su se danas okupili da pokažu stav da im je prostor važan.&nbsp;
- Budva je grad koji je doživio najveće urbano posrnuće na našem primorju, izgrađena, a neisplanirana, bez brige koja uključuje javni interes, već isključivo brigu za povlaštene pojedince - ocijenila je Kračković.&nbsp;
Ona je poručila da se uništavanje prostora koji predstavlja identitet grada ne može nazvati razvojem.&nbsp;
- To je nasilje nad prostorom i to ne smijemo dozvoliti kao društvo. Pozivamo nadležne da konačno stanu u odbranu Slovenske plaže, a ne u odbranu svojih fotelja - navela je Kračković.&nbsp;
Građanski aktivista Aleksandar Dragićević istakao je da je skup za odbranu Slovenske plaže odraz patriotizma.
- Krupni kapital je došao da vam otme posljednju zelenu oazu, da u Slovensku plažu uvedu bagere, da je razore da bi pravili stanove za tržište i zaradili skoro milijardu eura - kazao je Dragićević. &nbsp;
Sljedeći protest Sindikalne organizacije HG Budvanska rivijera biće održan 26. decembra u 16 sati.&nbsp;
Okupljanje će početi kod fontane Slovenske plaže, odakle će početi protestna šetnja, a zatim će na 15 minuta blokirati kružni tok na ulazu u grad.

Nasilje nad prostorom se ne smije dozvoliti, Slovenska plaža je biser Budve

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović premašio je planirane aktivnosti u prvih devet mjeseci ove godine, realizujući devet zvaničnih i četiri radne posjete, što zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta.
Zbog toga je Služba predsjednika zatražila preusmjeravanje 123.488 eura kako bi se do kraja godine izmirile obaveze za službena putovanja, reprezentaciju i isplate po osnovu ugovora o djelu.&nbsp;
Kako se navodi u dopisu upućenom Vladi 27. oktobra, do povećanih troškova došlo je zbog znatno intenzivnijih međunarodnih aktivnosti predsjednika tokom ove godine.
Prema Informaciji o preusmjeravanju ostvarenih ušteda i obezbjeđenju nedostajućih sredstava kod određenih potrošačkih jedinica, koji je usvojila Vlada, u prvih devet mjeseci Milatović je relizovao devet zvaničnih i četiri radne posjete, što je, kako se naglašava, „značajno više od plana“.&nbsp;
Služba predsjednika istovremeno ističe da su unutar sopstvenog budžeta ostvarene uštede u identičnom iznosu, što otvara mogućnost da se sredstva preusmjere u skladu sa članom 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.&nbsp;
Tim članom je propisano da Vlada može preraspodjelom obezbijediti do 10 odsto ukupnog budžeta potrošačke jedinice.
Pored zahtjeva predsjednika, Ministarstvo javnih radova takođe je zatražilo preusmjeravanje 67.500 eura do kraja godine za neto zarade, ostale naknade, zakup objekata, ostale usluge, tekuće održavanje opreme, izdatke za opremu i rashode za gorivo.
T.K.

Milatović premašio plan aktivnosti: Za putovanja, reprezentaciju i ugovore još 123.500 eura

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Anastazije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"><figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption></figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"><figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption></figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Kirije su odavno otišle u nebo, a podstanari su primorani da se odriču osnovnih životnih potreba kako bi obezbijedili krov nad glavom za sebe i svoju porodicu. Problem postaje sve ozbiljniji, dok država i nadležni i dalje ćute. Podstanari su praktično nevidljivi, kao da nijesu dio društva. Ako uzmemo za primjer četvoročlanu porodicu koja plaća kiriju od 600 eura, a dvoje zaposlenih donosi kući dvije plate – jednu od 600, a drugu od 800 eura – dolazimo do poraznog podatka da ta porodica živi sa svega 800 eura mjesečno. To znači samo jedno: preživljavanje. Kada se tome doda svakodnevni rast cijena u Crnoj Gori, slika postaje još dramatičnija. Ovo je samo jedan od primjera, a situacija na terenu pokazuje da ima i mnogo težih slučajeva, sa još manjim primanjima, gdje je svakodnevna borba pravi izazov. Da ne govorimo o samohranim roditeljima i njihovoj podstanarskoj borbi sa surovim uslovima. Šta je sa onima koji primaju samo socijalna davanja, onima koji zarađuju ispod minimalca, gdje radi samo jedan roditelj, ali i mnogim drugim ugroženim kategorijama koje svakog mjeseca plaćaju krov nad glavom? Zašto njihov glas niko od nadležnih ne čuje? Da je situacija alarmantna, potvrđuje za Portal ETV i Dragan Živković iz Udruženja podstanara Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250414080436_88f1f645452a4353963dcf5d1a000967e3b46757265dab3a791d5d52b4ac5105" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Dragan Živković"><figcaption>Dragan Živković(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Na pitanje Portala ETV da li je vlast do sada uradila bilo šta kako bi poboljšala položaj podstanara, odgovor je kratak i jasan – i, nažalost, negativan. „Do sada, nažalost, državne institucije nijesu preduzele suštinske mjere koje bi poboljšale položaj podstanara. Nemamo zakon o zakupu stanova, nemamo strategiju stanovanja, niti sistemsku kontrolu tržišta kirija. Većina problema ostavljena je bez institucionalnog odgovora.“ Kako kaže, pojedine opštine – poput Budve – pokazale su volju da naprave iskorak kroz subvencije, što je za pohvalu, ali to su izuzeci, a ne pravilo. Potrebna je državna stambena politika, a ne sporadične i nesistemske mjere. Na pitanje jesu li podstanari zbog finansijske situacije ozbiljno ugroženi, Živković odgovara bez dileme: apsolutno – podstanari su danas jedna od najugroženijih grupa u Crnoj Gori. „Cijene kirija su porasle i do 60 odsto, pa veliki broj porodica daje polovinu ili više svojih prihoda samo na stanarinu. To dovodi do prezaduženosti, odricanja od osnovnih potreba, a u nekim slučajevima i do iseljavanja iz zemlje". Dodaje da se može reći da je podstanarstvo postalo egzistencijalni problem, a ne samo ekonomski izazov. „Zbog toga hitno tražimo donošenje zakona i uvođenje mehanizama koji će obezbijediti priuštivo i sigurno stanovanje“, istakao je Živković za Portal ETV. Vjeruje se da u Crnoj Gori ima više od 30.000 podstanarskih porodica.

Za državu nevidljivi, egzistencijalno ugroženi – podstanarska muka je pregolema

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: izbori