Centar za građansko obrazovanje (CGO) ponovo upozorava na posljedice netransparentnosti prilikom izbora vanrednih članova Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU), uoči sjednice Skupštine 23. decembra 2025. godine na kojoj će ovaj proces biti dovršen, i to na štetu institucije CANU, ali i na štetu javnog interesa. Kako je naglasila njihova koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, prethodno su ukazali na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank">osnove diskriminacije po osnovu roda i zatvorenost CANU</a>, kao i na <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">primjer izbora jednog člana kroz Odjeljenje umjetnosti koji nije zasnovan na objektivnim referencama</a>. - Takođe, to je uokvireno tako da se eliminiše konkurencija za projektovanog člana, Branislava Mićunovića, time što su druga dva kandidata blokirana za dalji proces iako je konkurs raspisan za dva člana u toj kategoriji - dodala je Čabarkapa. Slična situacija zabilježena je, ukazuje ona, i u Odjeljenju prirodnih nauka, za koje je bilo prijavljeno čak deset naučnika za konkurs raspisan za tri člana. - Međutim, na sjednici Odjeljenja izabran je samo jedan kandidat, prof. dr. David Kaljaj, iako su među preostalih devet kandidata bili naučnici sa nesporno relevantnim referencama. U zapisniku sa sjednice nema podataka da se prije tajnog glasanja raspravljalo o referencama kandidata, niti je dodatno obrazložen izbor samo jednog kandidata - navela je Čabarkapa. Ovakav ishod je, kako je ustvrdila, problematizovan i na samoj sjednici, što je zabilježeno u zapisniku - gdje se navodi da je većina članova izrazila nezadovoljstvo činjenicom da veći broj kandidata nije dobio podršku Odjeljenja. Zbog toga je zatraženo i pravno tumačenje Pravilnika o izboru članova CANU. - Na ove kontroverze ukazao je javno i prof. dr Gojko Joksimović, jedan od deset prijavljenih kandidata, u autorskom tekstu „<a href="https://www.vijesti.me/kolumne/779612/sjeca-glava-u-hramu-nauke" target="_blank">Sječa glava” u hramu nauke</a>“, objavljenom u Vijesti 20. oktobra 2025. godine. On objašnjava da je pet od deset kandidata bilo predloženo od po dva akademika iz Odjeljenja, te da su na inicijalnoj sjednici dobili većinu glasova da budu uvršteni kao zvanični prijedlozi Odjeljenja, dok na narednoj sjednici, na kojoj se odlučivalo o svim potencijalnim kandidatima, nijesu dobili podršku - navela je koordinatorka CGO.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122013128_62b1b8eba8b293609b31b233466ed3b4eebd290d7a1b4f8cbe60263a56a2aada" data-rendition-name="original" width="3484" height="5226" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Profesor Joksimović, kako je dodala, podsjeća i da je prije tri godine bio kandidat Odjeljenja koji je ušao u završnu fazu izbora i da je na sjednici Skupštine CANU dobio 19 od potrebnih 20 glasova, što je, kako navodi, „kuriozitet od postanka Akademije“. - Tri godine kasnije, isti naučnik nije dobio dovoljan broj glasova ni za podršku Odjeljenja za kandidaturu. S obzirom da su reference prof. dr Joksimovića ostale nepromijenjene, otvara se pitanje po kojim kriterijumima akademici odlučuju, kada ishodi glasanja na dva različita konkursa za vanredno članstvo mogu biti toliko različiti. Prof. dr Joksimović s pravom problematizuje i svrhu raspisivanja konkursa za tri člana u ovom odjeljenju, ukoliko se, po pravilu, u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa bira samo jedan kandidat, izražavajući sumnju da se konkursi raspisuju na način koji omogućava siguran izbor unaprijed određenog kandidata na Skupštini CANU - naglasila je Čabarkapa. Ona ukazuje da ovo dodatno podupire ocjenu da je CANU zatvorena, a javnost zaslužuje odgovor na pitanje zašto se bira manje akademika od predviđenog broja i čije se privilegije time štite. - CGO poziva CANU da detaljno obrazloži i odluke u vezi sa izborima u Odjeljenju prirodnih nauka, te da javnosti pojasni da li se postupano u skladu sa zapisnikom i da li zatraženo i dobijeno pravno tumačenje Pravilnika, koji je sadržaj tog tumačenja, ko ga potpisuje i da li je po njemu postupano - poručila je Čabrkapa. U CGO naglašavaju i da najviša državna institucija u oblasti nauke i umjetnosti ne smije biti mjesto gdje se uticajem trguje, odluke donose bez obrazloženja, a o stručnim i naučnim referencama ne vodi argumentovana rasprava. - Dok god je situacija takva CANU ne zaslužuje onaj obim izdvajanja iz budžeta koji sada ima i <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/19/canu-trosi-a-javnost-ne-vidi-rezultate/" target="_blank">CGO izražava nadu da će to imati u vidu i poslanici i poslanice</a> Skupštine Crne Gore prilikom glasanja za Budžet za 2026. godinu - zaključila je Čabarkapa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO poziva CANU da detaljno obrazloži odluke o izboru u Odjeljenju prirodnih nauka

Javna je tajna da je izbor sudija Ustavnog suda za parlamentarnu većinu produkt političke trgovine, kazao je za TV E poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević. Nakon jučerašnjeg izostanka podrške u parlamentu, sudije će biti izabrane tropetinskom većinom što će, smatra Zirojević, rezultirati time da će dva mjesta u Ustavnom sudu biti čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Politikolozi konstatuju da je parlamentarna većina jučerašnjim glasanjem u Parlamentu pokazala da joj je cilj blokada Evropskog puta Crne Gore. <h2>Veze i trgovina</h2> Živimo u državi u kojoj se usvajaju zakoni za koje svi znamo da su neustavni i koji će ostati na snazi jer nema funkcionalnog Ustavnog suda. Tako je jednom rečenicom predsjednik države Jakov Milatović opisao stanje u državi, ali i razloge zašto parlamentarna većina ne želi da dijalogom dođe do izbora sudija Ustavnog suda.&nbsp; Sa Milatovićem je saglasan Nikola Zirojević, samo što ne misli da je Milatović naročito pozvan da govori o nepočinstvima većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251014221012_ef21d05bfb091182d8868ba90f3b95b70f4d74c005c49b8b197dd18f14eaf940" data-rendition-name="original" width="765" height="430" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> <figcaption>Nikola Zirojević(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Javna je tajna – o tome je govorio i predsjednik države, mada je on imao najmanje prava da govori o političkoj trgovini, jer smo se u to kako se on ponaša uvjerili prilikom formiranja lokalne vlasti u glavnom gradu i da je kod njega sve predmet političke trgovine, da je na kraju podrška Saši Mujoviću istrgovana novim službenim vozilom i putem do vukendice, ali kažem – sasvim je jasno i on je čak ustvrdio – da je kandidatkinja Mirjana Radović kandidatkinja PES-a, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović, da je to ta veza, a da je – koliko možemo da čujemo – kandidat Jovan Jovanović blizak koaliciji ZBCG - kazao je Zirojević. Politikologu Danilu Kaleziću sporno je više elemenata u vezi sa aktuelnom situacijom u Ustavnom sudu. Ustavni odbor je, Kalezić nema dilemu, predlagao kandidate koji u profesionalnom i u karijernom smislu nijesu najbolji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250531080548_0c1dbd1ea5e6b580f421be7d0723f1adbc9928da5d3288ab117082050719ae81" data-rendition-name="original" width="1048" height="580" loading="lazy" alt="Danilo Kalezić"> <figcaption>Danilo Kalezić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Ono što je zaista tragično u ovoj priči da u situaciji kad Crna Gora treba da ima funkcionalan sud, a kad je opozicija još jednom napravila demokratski iskorak i podržala kandidata koga je predložio predsjednik države odnosno kandidatkinju, parlamentarna većina je glasala uzdržano. Odnosno, glasala je protiv toga kandidata, odnosno glasala je za blokadu evropskog puta Crne Gore. I ko je god imao bilo koju vrstu dileme, posebno sa aspekta međunarodne zajednice, o tome šta zapravo ova parlamentarna većina želiu, poslije sinoćnjih dešavanja u Skupštini, mislim da dileme više nema - istakao je Kalezić. <h2>Jasan cilj</h2> Nakon što nijedan kandidat nije dobio dvotrećinsku većinu, u narednom glasanju će biti dovoljna tropetinska, iako je samo jedan sudija – Faruk Resulbegović, u prethodnom periodu izabran takvom većinom. Upravo je to cilj parlamentarne većine – da bez dijaloga sa opozicijom izaberu pogodne kandidate, na šta ukazuje i poslanik Nikola Zirojević. - Ide se u tropetinsku većinu. Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina. Sasvim je jasno čemu to vodi – imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - ocijenio je on. Zirojević ukazuje i da je daleko od istine tvrdnja većine da su predložili najbolje kandidate, a da u prilog tome ide činjenica da neki od njih nemaju položen čak ni pravosudni ispit.&nbsp; Iako je Venecijanska komisija jasno ukazala da je parlamentarna većina prekršila Ustav odlukom da se pošto-poto penzioniše sutkinja Dragana Đuranović, niko iz parlamentarne većine nije preuzeo odgovornost za kršenje Ustava, iako je političarima i tada stručna javnost ukazivala da je takva odluka ravna ustavnom puču. To otvara mogućnosti za dalje degradiranje najviše sudske instance, koja bi trebalo da služi, kako su više puta iz opozicije ukazivali, kao brana samovolji parlamentarne većine.

Zirojević: Učiniće se sve da se obezbijedi tropetinska većina i imaćemo u Ustavnom sudu dva čisto politička rješenja

U sedam osnovnih i jednoj srednjoj školi završeni su konkursi za izbor direktora. Kandidati su Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija dostavili dokumentaciju i u toku je procedura za izbor, rečeno je Pobjedi iz ovog resora.
- Transparentnošću i jasno postavljenim kriterijumima u postupku i načinu izbora direktora u školama, onemogućava se politički i bilo koji drugi uticaj, a za direktora se bira kandidat koji je pokazao najviše znanja i sposobnosti - kazali su iz Ministarstva kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić- Stojanović.
Prema prošlogodišnjim izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju direktore škola ubuduće bira ministar, a ne školski odbori. Vraćeno je rješenje koje se ranije primjenjivalo, jer se u praksi ispostavilo da nijesu svi školski odbori radili po propisima, pa su se bilježili slučajevi da su članovi tih tijela štitili direktore iako je inspekcija predlagala da se zbog nepropisnog rada razriješe sa funkcije. Na inicijativu poslaničkog kluba Pokret Evropa sad usvojene su ove novine u Skupštini. Dio stručne javnosti je oštro reagovao i protivio se odluci da ministar prosvjete, nauke i inovacija bira direktore, sumnjajući da će se ta procedura obavljati kroz uticaj političkih partija i da će se birati podobni kandiati. Ministarka Anđela Jakšić-Stojanović demantovala je navode i poručila da neće dozvoliti da se donose političke odluke, te je obećala da će sve da teče po propisima i da će na konkursima biti birani samo oni najbolji.
Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ponovili su juče Pobjedi da prema posljednjim Izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju direktore škola bira ministar/ka na osnovu sprovedenog postupka u skladu sa usvojenim pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti.
- Svi kandidati, pod jednakim uslovima, prolaze pisano testiranje (koji se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora), a zatim usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Komisiju čine predstavnik Ministarstva, Zavoda za zapošljavanje/Centra za stručno obrazovanje i nezavisni ekspert. Nakon obavljenog postupka testiranja, komisija donosi rang listu kandidata, isključivo prema ostvarenim rezultatima. Takođe, svaki kandidat ima pravo uvida u test - i svoj i ostalih kandidata - rekli su oni.
Nakon što su poslanici prošle godine usvojili izmjene ovog zakona, iz civilnog sektora su najavili da će tražiti da se poništi to rješenje kroz izmjene Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju koje je pokrenulo resorno Ministarstvo.
Prijedlog civilnog sektora da ministar prosvjete ne bira direktore škola nije ušao u nacrt tog akta. Iz Ministarstva su ostali pri stavu da je dobro rješenje koje su usvojili poslanici.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović bila je članica ove radne grupe u ime civilnog sektora, te je kazala da će, kada dođe predloženi propis u Skupštinu, pokušati da razgovaraju sa svim poslaničkim klubovima i predoče im da je zbog suzbijanja političkog uticaja važno da ministar ne bira direktore škola. Za njih je bilo prihvatljivo rješenje da ih imenuju školski odbori uz predložene novine koje bi podrazumijevale temeljno ispitivanje kompetencija kandidata.
Ministarstvo nije uvažilo prijedlog da školski odbori i dalje biraju direktore škola, pozivajući se na loše rezultate koje su do sada u radu pokazala ta tijela. Broje sijaset rješenja inspekcije koja je tražila smjene direktora zbog nezakonitog ponašanja, a što članovi školskih odbora nijesu učinili. Štitili su direktore i ponovo ih birali na te pozicije.
Agencija za sprečavanje korupcije se na inicijativu Centra za građansko obrazovanje izjasnila o izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju te je, pored ostalog, ta institucija konstatovala da je evidentirala napredak u ovom propisu, ali da je način izbora direktora ostao nedorečen. Istakli su da se u članu 80 Zakona prepoznaje ,,korupcijski rizik, jer se navodi da ministar može izuzetno izabrati drugorangiranog, odnosno trećerangiranog kandidata sa liste kandidata uz obrazloženje, čime se omogućava da najbolji kandidat ne bude izabran na funkciju direktora“.
- Time se dovodi u pitanje pravičnost i transparentnost procesa izbora - naveli su iz Agencije.
Ministarstvo je najavilo da će unaprijediti propis, te su uklonili spornu odredbu.

Biraju osam direktora škola, tvrde da neće biti političkih uticaja

Univerzitet Crne Gore (UCG) pokrenuo je postupak za izbor dekana Ekonomskog, Pravnog, Filološkog i Medicinskog fakulteta za period od 2025. do 2028. godine.
Iz UCG kazali su da je postupak pokrenut zbog isteka mandata aktuelnom dekanu na Ekonomskom fakultetu Mijatu Jocoviću, Pravnom Aneti Spaić, Filološkom Igoru Lukiću i Medicinskom Miodragu Radunoviću.
Navodi se da će konkurs izbor dekana biti objavljen u Biltenu UCG-a i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori.
- Prijave na konkurs podnose se u roku od 15 dana od objavljivanja konkursa u dnevnom listu - kaže se u saopštenju.
Upravni odbor se na današnjoj sjednici, kojoj je predsjedavao Milivoje Radović, saglasio i sa predlogom Senata UCG-a o proširenju liste za upis na master i doktorske studije dva fakulteta.
- Konkretno, lista je proširena za dva kandidata na master primijenjenom studijskom programu Menadžment na Ekonomskom fakultetu za studijsku 2024/25. godinu - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su kandidati položili prijemni ispit kao uslov za upis na master studije.
Navodi se da je za isti fakultet usvojen i predlog Senata za odobravanje upisa tri kandidata na doktorske studije na programu ekonomija.
- Takođe, usvojen je predlog za proširenje liste za jednog kandidata na doktorske studije iz studijskog programa istorija na Filozofskom fakultetu UCG - kaže se u saopštenju.
Iz UCG su naveli da se upis dodatnog broja predlaže u okviru dozvoljenog licencnog kapaciteta, vodeći računa o tome da se ne ugroze kriterijumi kvaliteta organizacije nastave.
Oni su rekli da su se na sjednici Upravnog odbora UCG-a razmatrane i ostale tačke dnevnog reda u okviru redovnog poslovanja Univerziteta.

Biraju dekane četiri fakulteta

Izborna Skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) biće održana danas u 12 sati, a u igri za novog predsjednika su proslavljena rukometašica Budućnosti Katarina Bulatović i aktuelni predsjednik tog tijela Dušan Simonović - koji je na toj poziciji duže od dvije decenije.
Kako je juče najavljeno, izbor novog čelnika COK-a biće zatvoren za javnost i medije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.1902%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fizbor-celnika-cok-a-zatvoren-za-javnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Simonović je na ovoj poziciji već 21 godinu, a do sada samo jednom imao protivkandidata - Dragomira Bečanovića - koji je od te pozicije i odustao.
Njega je za novi mandat kandidovalo osam, a Katarinu Bulatović tri nacionalna sportska saveza.&nbsp;
Skupština COK-a ima 52 delegata, od kojih 36 ima pravo glasa na izboru za predsjednika - po dva iz saveza olimpijskih sportova, četiri delegata kandiduje Klub crnogorskih olimpijaca, a dva Sportska komisija.
Bulatović trenutno obavlja funkciju direktorice krovne asocijacije crnogorskog sporta.

Izborna Skupština COK-a danas iza zatvorenih vrata bira novog predsjednika

Skaj poruke kao dokaz sve se više odbacuju u italijanskom pravosuđu. Prema analizi mreže evropskih advokata krivičara, italijanski sudovi u Rimu, Katanzaru i nekim drugim gradovima proglasili su dokaze iz Enkročata i SKAJECC - neprihvatljivim. &nbsp;
U analizi mreže evropskih advokata krivičara ističe se to pokazuje da se u zemljama Evropske Unije dešava zaokret u pristupu ovoj vrsti elektronskih dokaza. &nbsp;
EVROPSKI PROBLEM &nbsp;
&nbsp;-Slučajevi SkyECC-a širom Evrope dijele zajednički problem. U mnogim zemljama, tužilaštva se oslanjaju isključivo – ili odlučno – na podatke koji potiču iz francuskih istraga. Optuženi u ovim slučajevima nisu imali priliku da osporavaju zakonitost francuskih operacija na svojim nacionalnim sudovima. &nbsp;Zato se sudije izvan Francuske rutinski se proglašavaju nenadležnima da odlučuju o zakonitosti francuskih istražnih radnji prema francuskom zakonu – ističe se u analizi. &nbsp;
Naglašava se i da se nakon toga prispituje takozvani princip međunarodnog povjerenja, odnosno da se zauzeo stav da nije dovoljan sudki dokaz koji je pikupila &nbsp;druga država u skladu sa njenim nacionalnim zakonom nije dovoljan.
Navodi se i podatak da je u Rimu, u suđenju za trgovinu drogom zasnovanom isključivo na dokazima iz Encrochata kompjuterski vještak isključio mogućnost da se podaci, pribavljeni preko evropskog istražnog naloga, mogu smatrati originalnim. &nbsp;
NEPOTPUNI DOKAZI
,,Nema dokaza da su podaci potpuni, nema dokaza o tome kako su razgovori pripisani pojedinačnim korisnicima; materijal izgleda kao rezultat aktivnosti filtriranja koju je provela francuska policija, pa iz svih tih razloga ovaj dokaz ne može se smatrati kao valjan…”
Ovo je dio analize italijanskog vještaka na jednom od suđenja u Rimu. Vrlo se uvjerljivo dovodi u pitanje validnost dokaza dobijenih u elektronskom obliku iz Francuske. &nbsp;
UTICAJ NA PRAKSU DRŽAVA EU
U analizi tima evropskih advokata se naglašava da je teško predvidjeti uticaj najnovijih sudskih odluka u Italiji, ali su znaci veoma pozitivni, tim prije što se odluke iz Rima i Katanzara pozivaju na principe koje je Evropski sud pravde u Luksemburgu uspostavio.
-Teško je zamisliti da se suđenje može smatrati pravičnim kada su odlučujući dokazi zasnovani na neoriginalnim elektronskim nazovi dokazima, teško je zamisliti da se suđenje može smatrati pravičnim ako princip "jednakosti oružja" nije poštovan i ako odbrana nije imala priliku ispitati svjedoke, ili autentičnost pribavljenih dokaza – zaključuje se u analizi. &nbsp;
Uz napomenu da je ostala fundamentalna zabrinutost: ako se dokazi na suđenju ne mogu analizirati i tako osporavati, može li postupak zaista biti pravičan?
&nbsp; 
&nbsp;
&nbsp; 
&nbsp;

Italijansko pravosuđe sve češće odbacuje Enkročat i Skay dokaze

Nesposobnost lokalne vlasti da se nosi sa problemima s kojima su suočeni građani Danilovgrada, manifestovana je i na jučerašnjoj sjednici kroz nonšalantan i paušalan odnos prema Informaciji o stanju životne sredine za tri privredna subjekta: Primato P, Naša Farma, Mondal industrija - saopšteno je iz danilovgradskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).
Naglasili su nepripremljenost materijala i nedostatak planova za dalje aktivnosti od strane lokalnih službi.
- Te očigledan nedostatak autoriteta predstavnika lokalne vlasti da im, ako ništa drugo, iz Vlade makar odgovore na pitanja u vezi sa alarmantnom situacijom u Spužu, pokazuju svu neozbiljnost i neodgovornost aktuelnih vlastodržaca - dodali su u saopštenju.
Zaključci koji su juče prezentovani nijesu, cijene oni, početak rješavanja probelma, već put u pogoršanje stanja, koje je već sad takvo da u Spužu postaje nepodnošljivo za svakodnevni život.
- Tome doprinosi i izostanak utvrđivanja jasnih rokova, što ponovo ukazuje na to da vlast nema hrabrosti da se uhvati u koštac sa konkretnim problemima na teritoriji našeg grada. Sad je već i više nego poznat obrazac ponašanja onih koji upravljaju gradom, a taj obrazac podrazumijeva - kad god ne znaju kako da se ozbiljno i odgovorno suoče sa nekom gorućom situacijom na terenu, oni formiraju komisiju, koju ne obavezuju nikakvim rokovima u čijim okvirima bi trebalo da postupa i isporuči konkretne rezultate - naveli su oni.
Ističu da je, shodno tome, jasno da će komisija vratiti stvari na početak i anulirati sav trud s pravom nezadovoljnih građana.&nbsp;
- Dakle, i ovog puta priređuju farsu gradu i građanima, a posebno Spužu i Spužanima u kojoj mi ne želimo i nećemo da učestvujemo. Na kraju, razumijući složenost ovog ekološkog problema, koji direktno ugrožava život građana i poslovanje privrednih subjekata, zahtijevamo od lokalne samouprave, nadležnih ministarstava i Vlade da prestanu da zamajavaju javnost i da u najkraćem mogućem roku utvrde plan aktivnosti za rješavanje situacije u Spužu - zaključili su u danilovgradskom DPS-u.

DPS Danilovgrad: Neozbiljnost, nesposobnost i neodgovornost lokalne vlasti se vidi i na primjeru odnosa prema alarmantnoj situaciji u Spužu

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore iznenađen je prijedlogom predstavnika privrede koji participiraju u Socijalnom savjetu, a kojim se afirmiše normativno rješenje koje nije interes privrede i crnogorske ekonomije u cjelini - ocijenjeno je na sjednici ovog tijela.
Pozivaju predstavnike Unije poslodavaca u Socijalnom savjetu da već sjutra organizuju sastanak sa članovima Odbora udruženja trgovine iz reda veleprodaja, maloprodaja, predstavnika tržnih centara i malih trgovaca, prije slanja Prijedloga izmjena i dopuna zakona o unutrašnjoj trgovini u skupštinsku proceduru.
- Cijenimo da je značajno da se čuju stavovi trgovaca, kao pojedinačno najveće grane privrede, a spremni smo i da predložimo konkretna rješenja koja u velikoj mjeri doprinose principima nediskriminacije i jednakog tržišnog tretmana svih privrednih društava iz oblasti trgovine. Za poslovdavce, u čijim kompanijama je zaposleno 20 hiljada zaposlenih, nisu prihvatljivi principi rada nedjeljom kako se nudi u rješenjima u koja su imali uvid, jer su ista suprostavljena načelima jednakosti, slobodi preduzetništva i ekonomskom napretku - navodi se u saopštenju.
S druge strane, takva rješenja ne osiguravaju zaštitu i jednak tretman svih radnika, iako se kao takva žele predstaviti zaposlenima i privrednicima čiji rad uređuju.
- Zbog svega toga, Socijalni savjet nema podršku privrede po ovom pitanju, i zato insistiramo na otvaranju dijaloga radi iznalaženja pravednog, održivog i poštenog rješenja za rad nedjeljom - kazali su iz Odbora udruženja trgovina PKCG.

Poslodavci traže dijalog za iznalaženje pravednog i održivog rješenja za rad nedjeljom

As of 4 February 2026, a total of 525 yachts have been registered in Montenegro, which is 45 more than last year, according to data from the Maritime Safety and Port Management Authority.
Yachts sailing under the Montenegrin flag are owned by citizens and companies from more than 40 countries, with the largest number coming from Serbia - 162 in total, which is 13 more than last year.
A total of 114 vessels are owned by citizens or companies from Russia, while yachts from the United States of America, Italy, Ukraine, the Czech Republic, Belarus, the United Kingdom, Austria, Croatia, Estonia, and other countries are also registered in the Montenegrin registry. In addition, yacht owners along the Montenegrin coast include nationals of the Marshall Islands and the Virgin Islands.
The number of yachts owned by Montenegrin citizens has also increased, reaching 71 at the beginning of this year.
According to the type of ownership of registered vessels, individuals dominate. They have registered as many as 425 yachts, while companies have registered 100. Among them are numerous businessmen from Montenegro and the wider region.
In Montenegro, the registration of vessels in the Yacht Register is regulated by laws and regulations governing maritime transport and the registration of watercraft.
Vessels may be entered into the Yacht Register by Montenegrin citizens, as well as by foreign nationals, provided that they meet the legal requirements and have permanent or temporary residence in Montenegro, as well as by foreign companies that have a representative office or a registered business activity in Montenegro.

Tag: izbor