U Sektoru &nbsp;za vanredne situacije besprijekorno funkcioniše &nbsp;poziv na 112 - poručio je stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
To se, kaže, pokazalo godinama unazad kada se radi o nestalim licima, licima kojima se izgubi trag i na moru, planini...
- Bilo gdje kada se nađu u Crnoj Gori, ta Služba spašavanja Ministarstva unutrašnjih poslova zaista u rekordnom vremenu dođe do tih nestalih lica i lica koja su imala određene nezgode - naglasio je on.
Rukovodio je službom koja je sarađivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i, prisjeća se Pekić, njihovim Sektorom za vanredne situacije, pa može kazati SOS sistem i Call poziv kao taster za pomoć besprijekorno funksionišu u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Vjeruje da ako SOS dugme u vozilima Crne Gore treba da bude ispitano da li funkcioniše od strane vlasnika tih vozila, jer se u većini slučajeva dešava da nije spojeno sa službom kojom bi trebalo, pa ako bi došlo do nezgode ne bi pritiskom na to dugme mogli pozvati 112.
- Gospodin Bešović na čelu tog Sektora obavlja jedan kvalitetan posao i zadatak. Ono što je definitivno problem prilikom funkcionisanja samog broja 112 jeste da mi danas u savremenom svijetu izgradnje, funkcionisanja i pravljenja novih vozila nemamo povezanost sa onim starijim vozilima koja nemaju SOS dugme, tako da ni Ministarstvo unutrašnjih poslova na tom broju nema povezanost sa svim vozilima i koja imaju uparenu tu SOS liniju. Ono što zaista besprijekorno u tom Sektoru funkcioniše jeste poziv na 112, a to smo mogli i da vidimo i godinama unazad kada se radi o nestalim licima, licima kojima se izgubi trag i na moru, planini, bilo gdje kada se nađu u Crnoj Gori i ta Služba spašavanja Ministarstva unutrašnjih poslova zaista u rekordnom vremenu dođe do tih nestalih lica i lica koja su imala određene nezgode - rekao je Pekić.
Podsjeća da se preko svakoga telefona može dobiti služba 112 koja radi 24 časa, pa se tim putem može otkriti lokacija gdje je došlo do saobraćajne nezgode ili gdje je neka osoba, kako kaže, nestala.
Samim pozivom na broj 112, kaže Pekić, ili aktiviranjem SOS dugmeta, koje se aktivira na više različitih načina, prilikom saobraćajnih nezgoda, prilikom aktivacije vazdušnih jastuka, ili gubljenja kontrole i skretanja vozila sa putnog pravca, ima više načina. &nbsp;Savjetuje da je neophodno i da građani provjere svoje telefone, da osiguraju da je upaljena lokacija, jer se na taj način preko baznih stanica može vrlo brzo uočiti gdje se nalazi osoba.&nbsp;
- Broj 112 zaista funkcioniše besprijekorno i samim pozivom na to detektuje se, ako dobijete pravovremeno dežurne službenike koji rade u Ministarstvu unutrašnjih poslova na vanrednim situacijama i oni će vas brzo locirati i moći će vrlo brzo doći do onih kojima je pomoć potrebna - zaključio je Pekić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pekić: Neophodno je da vlasnici ispitaju da li je u funkciji SOS dugme u njihovom vozilu

Crna Gora mora pratiti svjetske tokove i jačati kontrolu nad posjedovanjem oružja, poručio je ekspert za bezbjednost Ivan Pekić, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Crna Gora mora pratiti svjetske tokove, a nadležni organi moraju kontrolisati građane i pravovremeno reagovati da ne dođe do bilo kakvih incidentnih situacija - rekao je Pekić.
Nedjelja razoružanja obilježava se svake godine u organizaciji Ujedinjenih nacija od 24. do 30. oktobra, s ciljem da se skrene pažnja javnosti na važnost smanjenja količine oružja i jačanja globalnog mira i bezbjednosti. Fokus je, između ostalog, i na smanjenju proizvodnje i širenja oružja – naročito biološkog, hemijskog, nuklearnog, ali i konvencionalnog, poput vatrenog oružja i nagaznih mina.
Govoreći o migracionim tokovima, Pekić je upozorio da oni nose i bezbjednosne rizike.
- Može se desiti da u Crnu Goru dođe neki zalutali terorista sa nekog ratišta. U tom kontekstu organi bezbjednosti moraju imati jači fokus nad migracionom politikom - istakao je on.
<h2>Dobrovoljno razoružavanje - korak naprijed</h2>
Pekić je pohvalio akciju dobrovoljnog razoružavanja građana, ocijenivši je kao „dobru i korisnu inicijativu“ koja mora biti nastavljena i nakon završetka godine.
- Uzmite u obzir činjenicu da imamo blizu 4.000 komada oružja i ne znam koliko stotina komada municije, tako da definitivno smatram da je crnogorsko društvo zrelije. Ali imamo i mi određenih nedostataka, moramo zajedno da sazrijevamo, moramo da prihvatimo te određene evropske poglede - rekao je Pekić.
Dodao je da će Crna Gora, ulaskom u Evropsku uniju 2027/28. godine, morati da prihvati određeni broj migranata, što podrazumijeva i nove bezbjednosne izazove.
- Primanjem određenog broja migranata imate određene bezbjednosne rizike, koje definitivno mora kontrolisati Uprava policije kao operativni organ i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i ANB koja brine o našoj nacionalnoj bezbjednosti - istakao je on.
<h2>Naslijeđeni problem</h2>
Pekić vjeruje da gotovo svaka crnogorska kuća posjeduje neko naslijeđeno oružje.
- Skoro da nema kuće u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog vatrenog oružja, od djeda, oca, ili još daljeg rođaka - kazao je on.
On je naglasio da su građani prepoznali značaj akcije dobrovoljnog predavanja oružja.
- Crnogorci su na vrijeme sagledali da u ovakvoj jednoj akciji možete vratiti nelegalno oružje i na taj način se osloboditi njega, tako da je to jedna zaista dobra akcija. Ipak, mislim da je sve na nadležnim organima i da oni trebaju da pravovremeno prate sve ove situacije i reaguju - zaključio je Pekić.

Pekić: Skoro da ne postoji kuća u Crnoj Gori u kojoj nema naslijeđenog oružja

Dva pokušaja ubistva u kratkom roku završila su smrću. To je samo dio sumorne slike stanja u crnogorskom bezbjednosnom sektoru. Tijela Stefana Belade i Andrije Ivanovića, koje policija dovodi u vezu sa škaljarskim klanom, juče su pronađena u automobilu u blizini Cetinja, a istražitelji vjeruju da su prethodno namamljeni na lokaciju gdje su ubijeni vatrenim oružjem. Tijela su poslata na obdukciju. Stručnjaci upozoravaju da institucije ponavljaju iste propuste, dok kriminalci šalju jasnu poruku - obračuni neće imati kraj.
U samo dva mjeseca plaćene ubice su se, u čak dva slučaja, nakon pokušaja ubistva, dok je policija tragala za njima, vratile i dovršile krvavi posao. Juče je za sada nepoznata osoba ubila Cetinjane Stefana Beladu i Andriju Ivanovića. Belada je bio meta prije samo 16 dana. Tada je ranjena dvadesetčetvorogodišnja djevojka koja je bila s njim na motoru, a to što je bio meta nije bio dovoljan razlog da bude pod budnim okom policije. Baš kao i u slučaju Igora Nedovića ubijenog 16. juna ove godine, koji je mjesec ranije ranjen kada su na njega pucali u jednom ugostiteljskom lokalu u Podgorici.
Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju da se ovakvim propustima šalje poruka da kriminalci mogu slobodno da dovrše započeto, dok institucije ostaju po strani.
- Znači da se oni ne plaše policije i da oni rade poslove i ako ih ne izvrše izvršiće ih i da će ti sukobi sigurno biti nastavljeni - kaže za Televiziju E penzionisani inspektor Ekan Jasavić.
Stručnjak za bezbjednost Ivan Pekić kaže da je važno naglasiti da pripadnici klanova više ne vode brigu o tome gdje će se sukobiti.
- I šalju jednu poruku bezbjednosnom sektoru da neće mariti za njihov rad i za njihovi operativni rad na terenu i da neće birati vrijeme i mjesto, kao što smo i ovih pola godine mogli da vidimo da je to tako - dodaje on.&nbsp;
Jasavić, koji je dugo radio u policiji, kaže da ne pamti slučajeve da se ubistva događaju tako brzo nakon što ubicama ne pođe za rukom prvi pokušaj. To, dodaje, najbolje govori o nefunkcionalnosti bezbjednosnog sektora
- Moram da kažem da je to situacija koja pokazuje da je bezbjednosni sektor nefunkcionalan, situacija koja pokazuje da je zakazao kao i bezbroj puta do sada, te da je ovo posljednja prilika i alarm da dođe do kadrovskih promjena u bezbjednosnom sektoru. Takođe, moram da kažem da zabrinjava situacija da je stradalo lice koje je bilo meta početkom septembra 2025. i da je to trebala da bude dodatna informacija za policiju da preduzme kako proaktivne i produktivne mjere u zaštiti život oštećnog, a time i građana Cetinja. Kada je u pitanju taj operativni, &nbsp;proaktivni rad na terenu, mislim kad su u pitanju bezbjednosno-interesantna lica organizovanih kriminalnih grupacija i bilo koja druga lica koja su vezana za ta lica da maltene i ne postoji. Tako da se to pokazalo i u slučaju Belade i u slučaju Nedovića - objašnjava on.
Pekić, smatra da za policiju, kada je riječ o ovakvim propustima, ne može biti opravdanje nedostatak kadra.
- Mislim da crnogorski sistem nema dobru reakciju i adekvatno reagovanje na ovakve bezbjednosne rizike, jer ako uzmete činjenicu da shvatim da to operativno-interesantno lice nije bilo pod budnim okom policije ili ANB, jer ne možete sve pravadati da nemate dovoljno kadra - navodi on.
Umjesto odgovora na pitanje zašto osobe koje su već bile mete atentata nijesu bile pod policijskom prismotrom, ministar untrašnjih poslova Danilo Šaranović gostujući na Javnom servisu, fokus prebacuje na slučajeve stare više od 30 godina, a rezultate potkrepljuje statističkim brojkama. A rezultati kažu da je tokom 2024. i prvih devet mjeseci ove godine, vrijeme kada je on bio ministar, ubijeno 37 ljudi. Međutim, građani, kako ističu stručnjaci, ne mogu biti zaštićeni golom statistikom.
- Bezbjednost građana se postiže preduzetim mjerama i radnjama, preventivnim i proaktivnim i represivnim aktvinostima kako bi se sačuvali životi imovina građana - zaključje Jasavić.
Serija zločina koja se ponavlja sa gotovo identičnim obrascem pokazuje da institucije nijesu izvukle pouke iz prethodnih slučajeva. Dok kriminalci ne biraju ni vrijeme ni mjesto, odgovornost za zaštitu građana je na bezbjednosnom sektoru koji, kako ocjenjuju stručnjaci, mora hitno da se reformiše - jer svako novo odlaganje može značiti i nove žrtve.&nbsp;
Prilog novinarke TV E Ivone Đokić

Ivona Đokić

500x500

1250x600

1084x550

Jasavić o ubistvu Belade i Ivanovića: Posljednji alarm da dođe do kadrovskih promjena u bezbjednosnom sektoru

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO Montenegro) Ivan Pekić upozorio je na ozbiljne probleme u sektoru granične policije, ocijenivši da nedostatak profesionalizma u tom dijelu bezbjednosnog sistema predstavlja ozbiljnu prijetnju.
- Imamo problem i nedostatak profesionalizma u sektoru granične policije i to je nešto što je veoma zabrinjavajuće. Mislim da Uprava policije mora i te kako da se fokusira na taj sektor i da na taj način pokaže svim članovima organizovanih kriminalnih grupa da u Crnoj Gori ne može dolaziti lako do egzekucija i lišavanja života drugih članova kriminalnih grupa, te da će Uprava policije zaista dati svoj maksimum i obezbijediti svim građanima sigurnost - kazao je Pekić, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Prema njegovim riječima, bezbjednosna situacija u Crnoj Gori se iz mjeseca u mjesec pogoršava, dok broj policijskih službenika ostaje nedovoljan. Pekić upozorava da su se obračuni između organizovanih kriminalnih grupa nastavili bez značajnijih prepreka.
- Rat kriminalnih grupa traje već 12 godina i mislim da neće stati. Ono što je potrebno jeste urgentna reakcija svih službi bezbjednosti – kako Uprave policije, tako i Agencije za nacionalnu bezbjednost. Ono što je evidentirano i targetirano kao problematično jeste da pogranična policija mora da ima učestaliju i jaču kontrolu u odnosu na lica koja ulaze u našu zemlju. Jer uzmite u obzir i zadnje egzekucije koje su se dogodile na Cetinju – lišavanje slobode dva državljanina susjedne Srbije govori o tome da imamo problem i nedostatak profesionalizma u sektoru granične policije - upozorio je Pekić.
On ističe i važnost kvalitetne komunikacije službi bezbjednosti sa građanima, bez koje, kako kaže, nije moguće efikasno otkrivanje i rasvjetljavanje krivičnih djela.
- Građani su bili ti koji su pomagali istražiteljima donekle, čak pomogli u rasvjetljavanju određenih ubistava, teških ubistava. Mislim da ta komunikacija lokalnih zajednica, mjesnih zajednica sa lokalnim centrima bezbjednosti je nešto što je fokus u budućnosti Uprave policije Crne Gore. Ona mora da bude intenzivnija i da ima što bolju komunikaciju sa građanima – da građani shvate da je to jedan vrlo složen posao u kom ta dobra komunikacija između građanina i policije mora da bude na jednom kvalitetnom nivou, a ne da građani gledaju sa nekim negativnim stavom prema Upravi policije. Već da naprosto shvate da su organi reda i bezbjednosti oni koji moraju garantovati po Ustavu bezbjednost svim građanima Crne Gore - zaključio je Pekić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4ILtQJgWexA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pekić: Organi reda i bezbjednosti moraju po Ustavu svim građanima Crne Gore garantovati sigurnost

Apelujem na nosioce vlasti u Crnoj Gori da razmisle o uvođenju ,,Amber alerta” jer je to brži način širenja informacija o nestaloj osobi u Crnoj Gori, jer samo putem uvezivanja medija, organa koji se angažuju za potragu, i mnogih drugih glasila, na taj način možemo svi zajedno u Crnoj Gori pomoći u pronalaženju tih nestalih osoba, kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Ivan Pekić iz Internacionalne policijske organizacije.
Procedura prilikom nestanka određene osobe, kaže Pekić, jeste prva prijava Upravi policije, koja je potražni organ koji se prvi angažuje u potrazi za nestalim licem.&nbsp;
- Ako dođe do nekih određenih problema, da se nestalo lice zadesi na nekom nepristupačnom terenu, sletjelo vozilom ili na bilo kakav drugi način nestalo, onda se uključuju druge službe, od Službe &nbsp;zaštite i spašavanja na nivou Crne Gore, koja se organizuje u vanrednim situacijama za potragu takvih lica. Ono što svaka osoba u Crnoj Gori mora uraditi jeste da prvom potražnom organu, a to je u ovom slučaju Uprava policije, prijavi nestanak tog lica, gdje se Uprava policije sekundarno angažuje u potragu za tim licem - rekao je Pekić.
Zakonskim okvirima je uređeno da je policija taj potražni organ koji se odmah angažuje, objašnjava Pekić, u potragu za nestalim licima, ali bi svakako, naglašava on, trebalo razmišljati o uvođenju ,,Amber alerta”, kao u zemljama u okruženju.
- Amber alert je sistem koji je izuzetno dobar u ovakvim situacijama kada dođe do nestanka određenih osoba. Podatak o nestalim osobama je iz 2022.godine, s tim što nemamo dostupnih podataka o tih 342 lica, koliko je tih lica pronađeno, koliko je preminulo ili izvršilo suicid. Podaci u dijelu suicida jesu alarmantni, jer svake godine vi imate, unazad pet godina, da to je na godišnjem nivou negdje oko 110, 115, 120 osoba koje izvrše suicid i to je nešto što je veoma važno za istraživanje u Crnoj Gori, ali i za alarm u društvu. Porodice kada prijave nestanak svog člana porodice Uprava policije se putem potražnih organa odmah da u potragu za njim. Ovaj slučaj, takođe, u zadnja dva dana pokazuje to da je bila angažovana helikopterska jedinica Uprave policije Crne Gore, i mnogi drugi organi, zatim da su podignuti dronovi, da se tražilo iz vazduha, tako da apsolutno Crna Gora ima dobar sistem obavještavanja i drugih organa, i drugih organizacija, poput televizijskih i mnogih drugih i na taj način se vrlo brzo dođe do nestale osobe, ili se pronađe, ili se desi da dođe do suicida - istakao je Pekić.
Lociranje putem telefona i pametnih satova, objašnjava Pekić, &nbsp;ako nije uključena lokacija u postavkama eško je locirati taj uređaj.
- Organ Ministarstva unutrašnjih poslova može jedini provjeriti putem takvih uređaja gdje se nalazi osoba, a to je na broj 112, Ministarstva unutrašnjih poslova, njihovog call centra. Apelujem na sve građane da prilikom putovanja, odlaska na porodična putovanja uključe ipak lokaciju, jer niko nikad ne može da pretpostavi gdje može da mu se desi određena saobraćajna nezgoda i bilo šta slično. Znači, lokacija mora biti uključena na uređajima pametnih telefona, pametnih satova, kako bi uopšte moglo da se locira to lice - poručuje Pekić.
,, Amber alert” &nbsp;je sistem koji predstavlja model širenja i objavljivanja informacija i javnosti u specifičnim slučajevima nestale djece, objavljuju se podaci putem različitih medija, televizijskih i radio emisija, interneta, sms poruka, ekrana na bankomatima, autoputevima, te svi građani na taj način bivaju obaviješteni o nestanku određenog lica.
- &nbsp;U Srbiji je gospodin Jurić ( Igor Jurić, otac nestale i kasnije pronađene ubijene djevojčice Tijane Jurić) uveo ,,Amber alert”, smatram da i mi imamo kapacitet da uvedemo ,, Amber alert” i da bi bilo dobro - zaključio je Pekić.

Pekić: Nosioci vlasti da razmisle o uvođenju ,, Amber alerta”

Jasno je da se određeni broj članova kriminalnih grupa, nakon isteka od tri godine u pritvoru, trenutno našao na slobodi. Ovo je samo jedan od alarma koji se upalio, jer šta ako se već našlo na slobodi tridesetak ili četrdesetak ovakvih profesionalnih ubica, onda možemo očekivati na svakom ćošku u Crnoj Gori po jednu likvidaciju - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Internacionalne policijske organizacije Montenegro - Ivan Pekić.
Kada se u sred dana desi ubistvo, kaže Pekić, gdje se obračunavaju dva kriminalna klana, na profesionalan način, maskirani, kao u filmovima, zaista je, poručuje on, zabrinjavajuće za crnogorsku javnost.
- Da li su službe bezbjednosti sposobne da odgovore ovakvim bezbjednosnim izazovim i rizicima, koji su pred nama?! Ono što su, po meni, iskoristile organizovane kriminalne grupe u ovom momentu jeste da je dobar dio službi bezbjednosti angažovan na potrazi za Alijom Balijagićem, tako da su u ovom momentu, zaista, nakon neuspjelog djelovanja donošenja &nbsp;pravosudnih presuda od strane crnogorskih sudova, jasno je &nbsp;da se određeni broj članova kriminalnih grupa, nakon isteka od tri godine u pritvoru, trenutno našao na slobodi. Ovo je samo jedan od alarma koji se upalio, jer šta ako se već našlo na slobodi tridesetak ili četrdesetak ovakvih profesionalnih ubica, onda možemo očekivati na svakom ćošku u Crnoj Gori po jednu likvidaciju. Smatram da je krajnje vrijeme da država na jedan ozbiljan način promptno djeluje i da adekvatan način da odgovor organizovanim grupama u Crnoj Gori - poručio je Pekić.
Sagovornik "Budilnika" smatra da bi trebalo vratiti samostalnost Upravi policije, jer u ovakvim situacijama, kakva je trenutno u Crnoj Gori, ona mora imati primat, kaže on, jer je Uprava policije operativni organ, a ne da bude, kako kaže, usisan kao št &nbsp;je sada u Ministarstvo unutrašnjih poslova.&nbsp;
- Sada faktički imate ministra koji rukovodi Upravom policije, jer kada pogledate situaciju direktor vam bude beznačajna ličnost, kad već Ministarstvo ima ingerencije nad Upravom policije. Mislim da se u prošlosti daleko adekvatnije i profesionalnije djelovalo, kada je Uprava policije bila izdvojen organ - naglasio je Pekić.
Biće potrebne godine, vjeruje Pekić, da se nadomjesti deficit policijskih kadrova, a najvažnije je, poručuje on, unaprijediti forenziku, kriminalističku &nbsp;policiju i, dodaje on, dati primat protiv terorističkoj i posebnoj jedinici policije.
Hitna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost bi trebalo da rezultira, poručuje Peković, donošenjem konkretnih &nbsp;mjera i odgovora organizovanim kriminalnim grupama.
- &nbsp;Ako treba aktivirati posebnu jedinicu policije i protiv terorističku jedinicu policije na crnogorskom primorju i srednjem &nbsp;i sjevernom dijelu Crne Gore. Međutim, organizovane kriminalne grupe su osjetile taj momenat, i zbog velikog prisustva policijskih snaga na sjeveru Crne Gore taj momenat je iskorišten za profesionalnu likvidaciju. Smatram da te mjere, koje bi trebale biti donesene na sjednici SBOK- a moraju definitivno biti krajnje profesionalne. Mislim da adekvatan odgovor organizovanim kriminalnim grupama mora biti učestalom kontrolom tih kriminalnih grupa, ako treba i lišavanje slobode određenih kriminalnih lica za koje postoji osnov sumnje da su učestvovali u ovoj likvidaciji juče i te mjere moraju biti da se podigne stepen bezbjednosti. Ako treba, kao krajnja mjera, donijeti, u kraćem vremenskom periodu, momenat je odluke da se uvede policijski čas. Ne treba bježati od toga, ovo je alarmantna situacija - zaključio je Pekić.

Pekić: Alarmantna je situacija, kao krajnja mjera uvođenje policijskog časa

Dok se ne pronađu finansijska sredstva, teško da ćemo brzo moći da realizujemo i školskog policajca, jer je zaista to jedan složen posao, kad uzmete u obzir teritorijalnu rasprostranjenost i ogroman broj srednjih i osnovnih škola, u ovom momentu je prosto nemoguće da svaku školu može obezbjeđivati policija - kazao je u "Budilniku", na Televiziji E, &nbsp;Ivan Pekić iz IPO (Internacionalne Policijske Organizacije).
Internacionalna Policijska Organizacija dugi niz godina radi na poboljšanju bezbjednosti đaka, kaže Pekić, &nbsp;u osnovnim i srednjim školama širom Crne Gore, a još 2020.godine su, kako kaže, podnijeli inicijativu za vraćanje školskih policajaca u škole.
- Mi iz civilnog sektora bezbjednosti dajemo svoj maksimum, i na međunarodnom i na domaćem nivou, &nbsp;trudićemo se i u budućem vremenu da doprinesemo da &nbsp;bezbjednost naše djece bude na maksimalnom nivou. Ne možemo kazada da Uprava policije ne čini određene napore, ali izmjenom i dopunom Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova, ispunjavanjem tim radnih mjesta, smatram da ćemo sjutra imati prostora da što prije angažujemo školske policajce, kako bi na taj način prevenirali i stopirali ovakve vrste nasilja - rekao je Pekić.
Kad se stvari poput nedavnog događaja u Baru, kad je ranjen učenik u dvorištu Gimnazije, pompa traje nekih mjesec, dva, smatra Pekić, i zato je veoma važno sagledati činjenice, kako kaže, da je vršnjačko nasilje učestalo, i da se, dodaje on, dešava u osnovnim i srednjim školama.
- Ono zbog zbog čega smo mi u civilnom sektoru bezbjednosti zabrinuti jeste da imate, po najnovijim istraživanjima, određenih kolega iz civilnog sektora, na jedan sofisticiran način prodaju narkotika u određenim školama, širom crnogorskog primorja, putem određenih barkodova i novih metoda organizovanih kriminalnih grupa. Imali smo u našoj prijestonici turizma da maloljetnici prodaju određene narkotike i to je nešto što je veoma zabrinjavajuće za sve službe bezbjednosti u Crnoj Gori - istakao je Pekić.
Prevencija je kad imate obučenog policajca sa opremom u školskom dvorištu, a ne, smatra Pekić, kad imate profesora koji je prošao određeni vid obuke, a, kako kaže Pekić, goloruk je.
- Kad vidite jedno uniformisano lice, kad vidite školskog policajca i svi znate, i đaci iz drugih škola koji dolaze da bi napravili određene svađe, i mnoge druge stvari, koje su rezultirale , kao ovom slučaju u Baru, ne bi im to sigurno padalo na pamet, jer bi opet podsvjesno imali tu informaciju da im se može desiti da budu lišeni slobode, da im se može desiti da sjutra odgovaraju za ta krivična djela koja urade i na taj način smatram da bi postigli sa se što manje ovakvih stvari dešava - istakao je Pekić.
Komunikacija na relaciji škola roditelj mora biti učestalija, poručuje Pekić, čak i jednom nedjeljno &nbsp;organizovati sastanke, cijeni on, jer i sam ima iskustvo iz savjeta roditelja.
- Svaka škola zna koje je dijete problematično i da li je sklono da napravi neki incident ili ne, i mislim da to nije ništa strašno i da bi na taj način mogli, i određenim spiskovima problematične djece , pokušati na jedan zajednički način sjutra uticati na tu djecu, jer znate, imali smo mi u prošlosti djece koja su bila problematična i živahna, i na kraju su od takve djece postali ugledni ljudi, političari, sportisti, i mnogi drugi - rekao je Pekić.
Djeca se ne mogu obučiti da se odbrane u slučaju napada, objašnjava Pekić, naročito ako ih napadne nekoliko tinejdžera, samo preventivnim djelovanjem, kako kaže, a to je policija, &nbsp;mogu se ovakve situacije prevenirati.
Međutim, ističe Pekić, uvođenje određenih borilačkih sportova, kroz predmet fizičkog vaspitanja, vjeruje on, dobra je ideja, a mnogo profesora bi mogli djeci davati časove iz karatea, džudoa ili džiu džica.
Obuka za školskog policajca je dosta skupa, jer obuhvata šira i osjetljiva znanja, objašnjava Pekić, &nbsp;o ljudskim pravima, sociološka i psihološka pitanja, koje školski policajac treba da prođe na toj obuci.
- Mislim da je tu ključno pitanje za Vladu Crne Gore koja bi morala da iznađe finansijska sredstva kako bi pomogla Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije Crne Gore, jer sjetimo se, da je ta organizacija pretrpjela određene izmjene i dopune, iz prostog razloga jer je Uprava policije nekad bila izdvojeni organ, sada je ponovo vraćena pod okriljem Ministarstva unutrašnjih poslova. Dok se ne pronađu finansijska sredstva, teško da ćemo brzo moći da realizujemo i školskog policajca, jer je zaista to jedan složen posao, kad uzmete u obzir teritorijalnu rasprostranjenost i ogroman broj srednjih i osnovnih škola, u ovom momentu je prosto nemoguće da svaku školu može obezbjeđivati policija - zaključio je Pekić.

Pekić: Angažovanje školskog policajca je jedini način preveniranja nasilja u školama

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je na nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo mjesecima i godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Darija Vraneša - poručio je lider Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Ivan Vujović.
Ne sumnja, kaže, da će i nakon novog "izliva gadosti", ovog puta prema g-đi Tadić Mijović koji je za svaku osudu, nastaviti i dalje da ga snažno podržavaju.&nbsp;
- Ne bi Vraneš bio tu đe je, ne bi odvajao Pljevlja od Crne Gore, niti svakodnevno širio mržnju, da nije onih koji su ga svojim glasovima postavili na mjesto predsjednika opštine - naveo j eon.
Ukazao je i na ćutanje nadležnih.
- Tako da, dok PES i Demokrate služe Vranešu, dok Tužilaštvo godinama ćuti ili izviđa u prazno njegov šovinizam i antiustavno djelovanje, nastaviće još jače i žešće ova vojvodina uzdanica. Kad nema države fašizam maršira! - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fivanvujovi3%2Fstatus%2F1996894279021547995%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vujović: Sve što treba da znate o PES-u je da podržava Vraneša, fašizam maršira kad nema države

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ivan-pekic