Nedavno smijenjeni izvršni direktor Elektroprivrede (EPCG) Ivan Bulatović imenovan je za savjetnika predsjednika odbora direktora Milutina Đukanovića za saradnju sa međunarodnim organizacijama i renomiranim kompanijama, potvrđeno je Danu iz te državne kompanije.
Đukanović je bio jedan od članova odbora direktora koji su polovinom oktobra glasali za smjenu Bulatovića. Nakon smjene je kazao da je Bulatović dobro radio, ali da je većina mislila da su potrebne promjene i da je iz tog razloga glasao za njegovo razrješenje. Smjenu Bulatovića inicirao je PES, kojem po partijskoj raspodjeli pripada mjesto izvršnog direktora EPCG. U toj partiji, prema našim saznanjima, nisu bili zadovoljni kako su zapošljavani njihovi kadrovi, zbog čega su i tražili smjenu Bulatovića.
EPCG smo pitali pod kojim uslovima je Bulatović prešao na poziciju savjetnika.
– Sa Ivanom Bulatovićem je, u skladu sa odredbama statuta kompanije, zaključen ugovor o pravima, obavezama i odgovornostima za navedeno radno mjesto, a uslovi su propisani aktom o sistematizaciji radnih mjesta, odlukama Odbora direktora EPCG, kao i ranije zaključenim ugovora o radu. U skladu sa odredbama statuta kompanije za radno mjesto na koje je raspoređen Ivan Bulatović, nije definisano trajanje obavljanja navedene funkcije – odgovorili su Danu iz EPCG.
Prema Bulatovićevom ugovoru o radu iz januara 2024. godine, u slučaju razrješenja ima pravo da bude raspoređen, u mjestu svog prebivališta, na drugo odgovarajuće mjesto u EPCG, u skladu sa vrstom i nivoom stručne kvalifikacije koju posjeduje. Prema ugovoru zaključenom početkom 2024. godine, Bulatovićeva zarada u narednih 12 mjeseci od razrješenja iznosiće 100 odsto njegove zarade, dok će nakon isteka tog perioda, a do 30. januara 2028. godine, iznositi dvije trećine sadašnje zarade. Prema imovinskom kartonu, Bulatović je u 2024. godini primao zaradu od 4.027 eura. Toliku zaradu, po ugovoru, treba da ima i u narednih 12 mjeseci, dok će nakon isteka tog roka njegova zarada iznositi oko 2.700 eura.
U međuvremenu, odbor direktora je za novog izvršnog direktora izabrao Zdravka Dragaša. Dan je pisao da će Dragaš biti novi direktor i prije nego što je raspisan konkurs, na koji su se javila tri kandidata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bulatović od izvšnog direktora EPCG do savjetnika Đukanovića

Smjena Ivana Bulatovića sa mjesta izvršnog direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) politički je motivisana onda kada je prestao da sluša direktiva predsjednika Odbora direktora kompanije Milutina Đukanovića o masovnom zapošljavanju, ocjenjuju sagovornici Televizije E.
Oni upozoravaju da će brojne odluke koje su se donosile u toj kompaniji doći na skupu naplatu već naredne godine.
<h2>Nejasni potezi</h2>
Nakon što je Bord direktora EPCG smijenio Bulatovića, za vršioca dužnosti izvršnog direktora imenovan je dosadašnji rukovodilac za obnovljive izvore energije Bojan Đordan.
Bulatović je, nakon što je smijenjen, kazao da je odluka Odbora direktora EPCG nezakonita i da nije bilo niti jednog osnova da bude razriješen.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fbulatovic-nezakonito-sam-smijenjen-to-je-potvrdio-i-neven-gosovic-jedini-pravnik-u-uo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predstavnik manjinskih akcionara EPCG Golub Bojanović smatra da je smjena Bulatovića politička.
- Izrazio je neposlušnost Odboru direktora i direktno Milutinu Đukanoviću i stekli su se uslovi da se smijeni. Posljednja tri-četiri mjeseca u EPCG-u je na djelu masovno partijsko zapošljavanje PES-ovaca. U svemu tome je dosad učestvovao gospodin Bulatović. Čim je otkazao neposlušnost, dobio je otkaz - rekao je Bojanović za TV E.
On tvrdi da su manjinski akcionari upozoravali Bulatovića šta će se desiti.
- Ja sam ga lično upozorio da će biti iskorišćen. Nije ništa slušao, ovo je neki logičan redosljed dešavanja - kazao je Bojanović.
<h2>PES tražio povlačenje</h2>
Ni Milutin Đukanović, ni Ivan Bulatović nijesu željeli da govore o razlozima smjene, uz obrazloženje da su o tome već sve rekli. 
Informacije Televizije E kažu da je Pokret Evropa sad tražio da se Bulatović povuče, upravo zbog činjenice da odluke nije mogao da donosi samostalno, već je na sve uticao Đukanović.
Te odluke, kaže izvor Televizije E, skupo će koštati Elektroprivredu već 2026. godine.
Nekadašnjem čelniku Borda Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti Branku Kotriju nije jasno zbog čega je izvršni direktor smijenjen.
On kaže da je u trenutku stupanja na dužnost Bulatović imao 20 godina staža u elektro-energetskom sektoru i da je postigao velike rezultate.
- Deset godina mu je trebalo da postane izvršni direktor elektroprenosa. Dvadeset godina mu je trebalo inženjerskog i rukovodnog staža da postane izvršni direktor EPCG-a. Ako to uporedim sa tim što se dešavalo u okviru ove strukture EPCG-a 2021. godine, izvršni direktor je postao čovjek koji jednog jedinog dana staža nije imao u energetsdkom sektoru. Nedavno, prošle godine, predsjednica Odbora direktora Solar gradnje postala je gospođa koja nije imala jednog jedinog dana radnog staža u okviru energetskog sektora. Što se dešava u Elektroprivredi, šta to oni rade - dužni da to objasne - ocijenio je Kotri.
<h2>Dugovi stižu na naplatu</h2>
EPCG već duguje više od 90 miliona eura. Kod erste banke kompanija se zadužila 50 miliona eura za kupovinu struje, a kod Evropske banke za obnovu i razvoj 25 miliona za vjetroelektranu Gvozd.
Još jedan izvor Televizije E kaže da se to državno preduzeće već bori sa likvidnošću.
EPCG je raspisala tender za postrojenje za baterije i skladištenje električne energije u vrijednosti od 48 miliona eura. Javni poziv raspisan je krajem avgusta, a novac nije obezbijeđen. Menadžment se tek nakon objavljenog tendera obratio Ministarstvu energetike i rudarstva sa zahtjevom za zaduženje.
Međutim, iz resornog Ministarstva odobrenje nijesu dobili zbog rizika od narušavanja likvidnosti kompanije, a sugerisano im je i poništenje tendera.

Politička smjena: Bulatović izgubio funkciju zbog neposlušnosti Đukanoviću?

Odbor direktora Elektroprivrede (EPCG) na čijem je čelu Milutin Đukanović razriješio je juče izvršnog direktora Ivana Bulatovića i za vršioca dužnosti imenovao dosadašnjeg rukovodioca Direkcije za obnovljive izvore energije Bojana Đordana.
U odboru direktora EPCG su osim Đukanovića i Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović, Jelena Anđelić, Dragan Ločar, Irfan Husović i Simo Jokić.
Za razrješenje Bulatovića glasali su Anđelić, Đukanović, Jokić, Lončar i Husović. Neven Gošović izašao je prije ove tačke, a Tahir Đonbaljaj bio je protiv. Suštinski, za smjenu Bulatovića glasali su članovi odbora direktora koje je predložio PES, BS i NSD.
Izvori Pobjede iz vrha EPCG i Vlade navode da je Bulatović bio veliki profesionalac, ali da se njegova vizija vođenja kompanije nije poklopila sa vizijom Odbora direktora.
Bulatović je izjavio da je njegova smjena nezakonita, navodeći da za nju ne postoji nijedan osnov.
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru, ne postoji nijedan razlog za smjenu - rekao je Bulatović za TVCG.
Iz EPCG je saopšteno da je ta odluka donijeta u skladu sa Statutom i internim aktima EPCG, s ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta u upravljanju kompanijom i realizaciji tekućih poslovnih i investicionih aktivnosti. Najavljuju da će uskoro raspisati konkurs za izbor novog izvršnog direktora, dodajući da će i dalje ostati fokusirani na sprovođenje strateških projekata u oblasti energetske tranzicije, modernizacije i razvoja novih kapaciteta, uz dosljedno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti i profesionalnog upravljanja.
Bulatović je za direktora izabran krajem januara prošle godine na osnovu javnog konkursa nakon što je prethodni direktor Nikola Rovčanin dao ostavku na tu poziciju. Bulatović je od 2004. do 2009. radio u EPCG kao inženjer za relejnu zaštitu, dok je nakon toga bio zaposlen u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu kao glavni inženjer za relejnu zaštitu, a onda i direktor, pa pomoćnik direktora.
Kompanija Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je za čak 21,09 miliona eura ili 614,55 odsto veći gubitak nego u istom periodu lani kada je ova kompanija bila u minusu od 3,43 miliona eura.
U polugodišnjem izvještaju o upravljanju EPCG se navodi da znatan uticaj na rezultat u poslovanju EPCG ima obustava rada Termoelektrane Pljevlja od 31. marta ove godine zbog završnih radova na ekološkoj rekonstrukciji i redovnog godišnjeg remonta.
U izvještaju je navedeno da je cijena EPCG ka distributivnim potrošačima znatno niža od cijene po kojoj se energija kupuje na međunarodnim berzama ,,što ima znatan negativan efekat na poslovanje i poslovni rezultat EPCG“.
EPCG je završila prošlu godinu sa neto dobiti od 10,2 miliona eura, što predstavlja značajam pad u odnosu na 2023. godinu, kada je dobit iznosila 52,5 miliona eura.&nbsp;
<h2>Mugoša: PES i BS ne smiju da taknu Milutina Đukanovića</h2>
 
Predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša istakao je da PES i Bošnjačka stranka ne smiju da taknu predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića jer je on DF.
- Umjesto da ukoliko nijesu zadovoljni sa upravljanjem EPCG, Vlada smijeni Odbor direktora koji je ona preko Skupštine akcionara imenovala jer Odbor upravlja kompanijom i daje smjernice izvršnom direktoru u pogledu vođenja politike društva, PES i BS smjenjuju izvršnog direktora koji shodno zakonu izvršava odluke Odbora direktora - kazao je Mugoša.
Mugoša navodi kako razrješavaju izvršnog direktora koji je profesionalac u energetskom sektoru više od 20 godina. -Koja je razlika izmedu PES-a, BS-a i DF-a? Ideološka - napisao je na mreži Iks.

Bulatović: Moja smjena je potpuno nezakonita

Smijenjeni direktor Elektroprivrede Crne Gore Ivan Bulatović kazao je da je nezakonito sklonjen sa te pozicije.
On je, nakon današnje odluke Odbora direktora te kompanije, poručio da nema niti jednog osnova za njegovu smjenu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fodbor-direktora-odlucio-bulatovic-vise-nije-direktor-epcg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smjena je potpuno nezakonita, što je potvrdio i Neven Gošović, jedini pravnik u Upravnom odboru. Ne postoji nijedan razlog za moje razrješenje - poručio je on, a prenosi TVCG.
Gošović je napustio sjednicu Odbora direktora EPCG prije glasanja.
Protiv Bulatovićeve smjene bio je Tahir Đonbaljaj, a za su bili Milutin Đukanović, Jelena Anđelić, Simo Jokić, Dragan Lončar i Irfan Husović.

Bulatović: Nezakonito sam smijenjen, to je potvrdio i Neven Gošović - jedini pravnik u UO

Na sjednici Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razriješen je Ivan Bulatović &nbsp;a za v. d. izvršnog direktora imenovan Bojan Đordan, doskorašnji izvršni rukovodilac Direkcije za OIE.
Bulatović je za izvršnog direktora na mandat od četiri godine imenovan krajem januara 2024. godine, javlja portal RTCG.
Bulatović je na toj funkciji zamijenio Nikolu Rovčanina koji je ranije podnio ostavku.

Odbor direktora odlučio: Bulatović više nije direktor EPCG

Čelni ljudi Elektroprivrede, predsjednik Odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Ivan Bulatović su Ministarstvu energetike dostavili podatke o broju zapošljenih, finansijama i planovima, &nbsp;koje je od njih tražio ministar Admir Šahmanović, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Prema našim informacijama, svi podaci biće analizirani u službama ovog resora, nakon čega će analiza biti dostavljena Vladi na verifikovanje.&nbsp;
Kako je već pisao Portal ETV, Šahmanović je ranije uputio listu zahtjeva rukovodstvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u kojoj tražio da mu dostave informacije o broju zapošljenih i angažovanih u tom preduzeću, te da za svako novo zaposlenje zatraže saglasnost njegovog resora i uz to dostave obrazloženje i razloge zašto je ono potrebno.
Portal ETV podsjeća da je 1. januara 2021. godine u EPCG bilo zapošljeno ukupno 938 radnika, a 24. marta 2025. godine, broj je bio 1.187. Ovo su podaci koje je u Skupštini Crne Gore, u aprilu iznio ministar Šahmanović, odgovarajući na poslaničko pitanje.
Šahmanović je u nedavnom dopisu od EPCG tražio i Operativni izvještaj - pregled ključnih aktivnosti u pogledu proizvodnje i snabdijevanja, kao djelatnosti koje obavljaju shodno Zakonu o energetici. Tražio je i Finansijski izvještaj - uključujući bilans stanja, bilans uspjeha i izvještaj o novčanim tokovima, kao i podatke o realizovanim donacijama. Ministar je &nbsp;tražio i Izvještaj o investicijama i razvojnim projektima - odnosno podatke o realizovanim i planiranim projektima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsahmanovic-poslao-listu-zahtjeva-epcg-trazi-da-ne-zaposljavaju-bez-njegovog-znanja-i-da-vazne-odluke-ne-donose-bez-konsultacija-sa-ministarstvom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Đukanović i Bulatović poslali Šahmanoviću tražene podatke iz EPCG, on naložio analizu koja će ići Vladi

U energetici fokus mora biti na OIE, naročito na solare, jer u ovom regionu postoji ogromni solarni potencijal i to je nešto što se mora iskoristirati, a istovremeno predstavlja razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas, kazao je Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG na panelu Akt o balansiranju: Navigacija tranzicije sa uglja na OIE,naspram strategije na zapadnom Balkanu koji se juče održao u okviru dvodnevne konferencije Energy Week Western Balkans. Bulatović je kazao da je otvoreno pitanje kako da energiju proizvedenu u termoelektrani zamijenimo nekim drugim izvorom. - To nije lak posao, jer to nije samo energetsko, već i socijalno pitanje. Tranzicija ka zelenoj energiji je nezaustavljiv proces, koji se nastavlja i to treba da bude osnovni zadatak svih nas, zaključio je Bulatović. Bulatović je istakao da EPCG akcenat stavlja na vjetro i solarne mogućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac" data-rendition-name="original" width="2500" height="1842" loading="lazy" alt="Ivan Bulatović"> <figcaption>Ivan Bulatović(Photo: EPCG)</figcaption> </figure>  - Gas se može ispitivati od strane privatnih investitiora i ukoliko postoji dobar projekat mi ćemo biti svakako podrška, istako je prvi čovjek izvršnog menadžmenta, smatra Bulatović. Osvrnuo se i na vodonik, kao energent. Istakao je da za sada za to ne postoji strategija te da je to tekući proces, ali da postoji zainteresovanost privatnih kompanija za istraživanje mogućnosti korišćenja vodonika u Crnoj Gori. Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, smatra da je energetska sigurnost tema koja će privlačiti veliku pažnju i u narednom periodu. Smatra da će svaka kompanija u skladu sa svojim resursima tražiti najbolja rješenja i ići putem tranzicije koji je dugotrajan, ali ispravan korak. Na sesiji su govorili i Dražen Jakšić, sa Instituta Hrvoje, Ivan Koprivica, tehnički direktor ERS-a i Petar Šainović, generalni direktor Siemensa. Energy Week važan događaj za Crnu Goru služi kao ključna platforma za privlačenje investitora za obnovljive izvore energije, ali i podsticanje regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Na konferenciji su otvorena brojna pitanja važna za energetski sektor država regiona, među kojima je važno pitanje ono koje se odnosi na isključivanje uglja iz energetskog miksa.

Bulatović: Postoji ogromni solarni potencijal koji se mora iskoristirati, to je razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: ivan-bulatovic