U Istražnom zatvoru Podgorica, od ukupno 89 pritvorenih lica koja izražavaju nezadovoljstvo uslovima smještaja i sudskim postupcima, njih 61 učestvuje u štrajku glađu.
Kako je ranije saopšteno, svim pritvorenim licima koja učestvuju u štrajku obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita. Medicinsko osoblje redovno prati njihovo zdravstveno stanje, sa posebnim fokusom na vitalne parametre. Trenutno, zdravstveno stanje štrajkača glađu ocjenjuje se stabilnim.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija naglašava da nastavlja sa sprovođenjem svih neophodnih mjera radi zaštite zdravlja pritvorenih lica, kao i očuvanja reda i bezbjednosti u ustanovi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Istražnom zatvoru 61 pritvorenik štrajkuje glađu

Više od 90 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu stupilo je u štrajk, od čega njih 74 odbija hranu, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Međutim, prema navodima advokata Nikole Tomkovića, koji zastupa dio pritvorenika, broj štrajkača je veći i svakodnevno raste.
- Više od 100 ih štrajkuje glađu. Oni koji štrajkuju od prvog dana već su izgubili tri do četiri kilograma - rekao je Tomković za Radio Slobodna Evropa.
Štrajk je počeo 15. septembra, a pritvorenici tvrde da je to "odgovor na dugogodišnje nezadovoljstvo tretmanom u pravosudnom sistemu, lošim uslovima u zatvoru i sistematsko kršenje njihovih prava".
A predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić je poručila da štrajkovi i pritisci neće uticati na donošenje sudskih odluka.
Ministarstvo pravde nije odgovorilo na pitanja Radija Slobodna Evropa o tome da li će reagovati na štrajk i razmotriti zahtjeve pritvorenika.
U pritvorskoj jedinici zatvora u Spužu borave osumnjičeni ili optuženi za razna krivična djela, protiv kojih se vodi istraga ili je u toku suđenje i kojima još nije izrečena konačna presuda.
<h2>Zašto pritvorenici štrajkuju?</h2>
U pismu javnosti pritvorenici su naveli da tužilaštvo i sudovi selektivno postupaju, vođeni političkim pritiscima.
Navode da pritvor često traje duže od zakonom propisane maksimalne kazne. Tvrde i da se ne poštuju odluke evropskih sudova i da im se ne dozvoljava odbrana sa slobode, ni pod jemstvom.
Oni koji ne štrajkuju glađu, odlučili su da otkažu punomoćja svojim advokatima, odbiju pravnu pomoć i bojkotuju suđenja, navodeći da "više ne vide drugo sredstvo otpora".
Ustav Crne Gore propisuje da pritvor mora trajati najkraće moguće i da se može odrediti samo zbog opasnosti od bjekstva, ponavljanja djela ili uticaja na svjedoke.
Praksa u Crnoj Gori pokazuje da se veliki broj procesuiranih lica nalazi više od dvije godine u pritvoru, a da sudovi nisu donijeli ni prvostepenu presudu.
U slučaju da nakon tri godine od podizanja optužnice, sud ne donese prvostepenu presudu, po zakonu optuženi napušta pritvor.
<h2>Broj štrajkača u porastu</h2>
Tomković, koji zastupa dio pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, tvrdi da broj štrajkača premašuje podatke koje je saopštila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Samo onih koji štrajkuju glađu ima više od stotinu. Ne računam pritvorenike koji protestuju na druge načine opozivom punomoćja advokatima i bojkotom suđenja - rekao je on.
Naglašava da broj štrajkača svakodnevno raste i da pritvorenici ne odustaju, uprkos ozbiljnom narušavanju zdravstvenog stanja.
- Svi su vidno smršali, neki i po tri do četiri kilograma. U ćelijama nemaju hrane, porodice im donose samo garderobu. Kantina im isporučuje jedino osnovna higijenska sredstva, pastu za zube, šampon. Sve drugo odbijaju - dodao je Tomković.
Tomković navodi da štrajk, koji je počeo 15. septembra u podne, podržavaju i pritvorenici koji iz zdravstvenih razloga ne mogu učestvovati aktivno, ali izražavaju solidarnost s onima koji su uključeni.
<h2>Zatvorski kapaciteti prebukirani</h2>
Jedan od ključnih problema, prema riječima advokata, jeste prenatrpanost zatvora.
- Pritvorski dio je projektovan za najviše 300 ljudi, a trenutno u njemu boravi preko 600. Takva situacija dodatno opterećuje i službenike zatvora koji su, kako sami kažu, na izmaku snaga - rekao je Tomković.
Uprkos ozbiljnosti situacije, Tomković ističe da izostaje bilo kakva inicijativa nadležnih za dijalog.
- Niko me nije kontaktirao, niti imam informaciju da je iko pokušao razgovor s pritvorenicima ili njihovim braniocima - istakao je on.
Očekuje da će brojka biti još veća.
- Ne znam koliko će štrajk trajati, ali jasno je da će potrajati sve dok se ne ispuni barem dio njihovih zahtjeva ili ne uspostavi dijalog - kazao je Tomković.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija tvrdi, s druge strane, da su svi štrajkači pod stalnim zdravstvenim nadzorom.
<h2>"Štrajk ne mijenja sudske odluke"</h2>
Na protest pritvorenika reagovala je i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja je poručila da štrajk ne rješava probleme na koje ukazuju, već ih produbljuju.
- Svi imaju pravo da protestuju, ali niko nema pravo da opstruira rad sudova i sprečava sprovođenje pravde. Sudske odluke donose se u skladu sa zakonom, ustavom i međunarodnim standardima, i nijedna opstrukcija ne može to promijeniti - rekla je Pavličić.
U saopštenju je navela i da su sudovi suočeni sa ozbiljnim organizacionim i kadrovskim problemima, ali da to ne opravdava blokade procesa.
- Postupci poput štrajkova glađu ili uskraćivanja punomoćja advokatima dodatno usporavaju donošenje konačnih odluka i ne mogu zamijeniti zakonom propisane procedure - dodala je ona.
Pavličić je apelovala na hitne izmjene procesnih zakona i donošenje novog Zakonika o krivičnom postupku.
<h2>Primjedbe i negiranja</h2>
Pritvorenici su u pismu iznijeli primjedbe na rad Zaštitnika ljudskih prava, tvrdeći da rijetko dolazi i da ne vidi stvarno stanje jer se vodi u unaprijed pripremljene sobe.
- Tu je manji broj ljudi, pritvorenika, a ti pritvorenici vjerovatno i ne kažu šta bi trebalo jer su u strahu od razbijanja soba, a u tom slučaju bi bili prebačeni u sobe gdje je 12 ljudi, a takve su skoro sve sobe - kazali su u pismu.
Iz kancelarije Ombudsmana su to negirali u saopštenju dostavljenom RSE.
- Zaštitnik ljudskih prava i sloboda je više puta ukazao na materijalne uslove u svim ustanovama u kojima borave lica lišena slobode - navedeno je u saopštenju.
U izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2024. godinu konstatuju da su prenatrpanost, loši higijenski uslovi, nedostatak prostora i povremeno kašnjenje medicinskih pregleda ključni problemi zatvorskog sistema.
Dodaju i da je Zaštitnik posljednjih sedam radnih dana posjetio više zatvorskih jedinica, gdje su razgovarali sa pritvorenicima koji su to željeli i obišli prostorije bez ograničenja.
- Zaštitnik će, uprkos ovakvim pokušajima neutemeljene diskreditacije, nastaviti da dosljedno i odlučno štiti prava svih lica lišenih slobode - naglasili su.
<h2>Crna Gora među zemljama sa najproblematičnijim zatvorskim sistemom</h2>
Statistika Savjeta Evrope ukazuje da Crna Gora ima jedan od najlošijih profila u evropskom zatvorskom sistemu.
- Crna Gora ima visoku stopu zatvorenika po glavi stanovnika, veliki broj onih sa nepravosnažnim presudama i zabrinjavajuće visok broj samoubistava - naglašeno u saopštenju.
Ujedno, iz Institucije zaštitnika se navodi da je stopa samoubistava u crnogorskim zatvorima od tri do devet puta veća u odnosu na opštu populaciju.
Inače u posljednjih pet godina najmanje sedam osoba izvršilo je samoubistvo u zatvorima, od čega dvije samo u prethodnih deset mjeseci.
Crnogorski zatvorski sistem trenutno ima kapacitet za boravak oko 1.330 osoba lišenih slobode koji su raspoređeni u Spužu i Bijelom Polju.
Pritvorenici su apelovali i da se hitno usklade prakse sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, posebno članom 3 koji zabranjuje nečovječno i ponižavajuće postupanje.
Pozvali su i Crna Gora ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24 koji se odnose na vladavinu prava u procesu evropskih integracija.

Tomković: Štrajk se širi, pritvorenici su odlučni; Ombudsman: Prenatrpanost i loši uslovi i dalje prisutni

Ukupno 66 pritvorenika štrajkuje danas u Istražnom zatvoru, od čega je 48 stupilo u štrajk glađu, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).&nbsp;
Kako se dodaje, pritvorenicima koji štrajkuju glađu obezbijeđena je sveobuhvatna i kontinuirana zdravstvena zaštita.&nbsp;
-U odnosu na navedeno, medicinsko osoblje kontinuirano prati njihovo zdravstveno stanje, a sa posebnim fokusom na praćenje vitalnih parametara. Ističemo da su sva lica koja učestvuju u štrajku pod stalnim nadzorom, te da je njihovo trenutno zdravstveno stanje stabilno. Pored pojačanog angažmana medicinskog osoblja, učestali su i obilazak i nadzor od strane službe obezbjeđenja, a sve u cilju očuvanja bezbjednosti i pravovremene reakcije u slučaju bilo kakvih promjena u stanju pritvorenih lica - navodi se iz UIKS-a.
U odnosu na navedeno, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija će nastaviti da preduzima sve neophodne mjere u cilju zaštite zdravlja pritvorenih lica, a s tim u vezi i očuvanja reda i bezbjednosti u Upravi.

1250x600

1084x550

UIKS: Od 66 pritvorenika koji štrajkuju, 48 stupilo i u štrajk glađu

Otkazivanje punomoćja koje su najavili pritvorenici Istražnog zatvora ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" Televizije E advokat Zdravko Begović.
Podsjećamo, pritvorenici u Istražnom zatvoru u Spužu odlučni su da od ponedjeljka u podne pokrenu štrajk velikih razmjera. U saopštenju dostavljenom Televiziji E naveli su da će, pored štrajka glađu, odbiti i svaki vid pravne pomoći.
Begović objašnjava da, kako se radi o pritvorskim predmetima u kojima je odbrana obavezna, to bi automatski značilo da će se suđenje morati odložiti.
- A ako se odlože suđenja i to se bude radilo u kontinuitetu, onda će zaista nastupiti opšti haos, onda će svi oni termini koji su unaprijed određeni propasti jer je veliki broj predmeta i okrivljenih, a mali broj sudnica i onda ćemo doći u situaciju da sve ono što se pokušalo napraviti posljednjih pet do sedam mjeseci, da se ubrzaju i okončaju glavni pretresi, pasti u vodu - istakao je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvorenici-istraznog-zatvora-15-septembra-stupaju-u-strajk-gladu-pritvor-postaje-kazna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglašava da su razlozi za štrajk pritvorenika brojni i opravdani. Glavni je, prema njegovim riječima, to što pritvor dugo traje, neki i po tri godine, a glavni pretresi još nisu počeli. Osim toga, ističe Begović, ne koriste se alternativne mjere predviđene zakonom, kao što je jemstvo.
- Ili one druge alternativne mjere, kao na primjer kućni pritvor ili obavezno javljanje državnom organu i oduzimanje putne isprave. To jesu mjere koje bi mogle zamijeniti određivanje pritvora. Međutim, ti instituti se nikad ili vrlo rijetko primjenjuju, neopravdano, što pritvorenici traže da se razmotri, da se zakon negdje doslovce primjenjuje. Uvijek sam smatrao da ovaj štrajk nije vrsta ucjene, nego vrsta upozorenja nadležnima, sudstvu i tužilaštvu, da ozbiljno razmatra primjenu tih alternativnih instituta - zaključio je Begović.
Podsjetimo, pritvorenici su štrajk glađu održali i u aprilu, ukazujući na brojne probleme - da pritvori traju više od kazne, da su im šetnje organizovane dva puta dnevno po 30 minuta, da dječje posjete traju po 30 minuta sa tri ili četiri porodice prisutne u isto vrijeme u prostorijama od 25 kvadrata, a sve to, kako ističu, ukazuje da se krši član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.&nbsp;
Smatraju da je Crna Gora jedina država u Evropi gdje pritvorenici štrajkuju zato što im se ne „sudi“ po Zakonu i Ustavu.

Begović o štrajku pritvorenika Istražnog zatvora: Otkazivanje punomoćja ozbiljno će poremetiti funkcionisanje sudova

Advokat Danilo Mićović za Portal ETV otkriva da, prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope (CPT), koji će u okviru svoje misije posjetiti i Istražni zatvor.&nbsp; Posljednja posjeta CPT-a ovoj ustanovi dogodila se prije nekoliko godina, kada su konstatovani teški uslovi pritvora, višemjesečna i višegodišnja izolacija zatvorenika po 23 sata dnevno, te potpuni izostanak svrshodnog režima.&nbsp; Mićović upozorava da je stanje sada znatno gore nego tada, te da će novo mišljenje CPT-a imati ozbiljan uticaj, uključujući i na proces zatvaranja poglavlja 23. i 24. Posebno ističe da sudovi i dalje sistematski zanemaruju preporuke CPT-a da se, gdje god je moguće, koriste alternativne mjere umjesto pritvora, što doprinosi pogoršanju već alarmantne situacije u istražnim jedinicama. <h2>ŠTRAJK KAO ODGOCOR NA NEISPUNJENA OBEĆANJA</h2> Pritvorenici Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, ponovo najavljuju štrajk glađu, nakon što predstavnici Ministarstva pravde i predsednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović, nijesu ispunili obećanja data prije nekoliko mjeseci kada su im prilikom posjete obećali, između ostalog i bolje uslove boravka. To se navodi u pismu koje su dostavili medijima preko advokata Nikole Tomkovića. U dopisu su apelovali na Advokatsku komoru da podrži njihove zahteve, te da sredinom septembra pritvorenici i advokati zajedno stupe u generalni štrajk. - Štrajk bi se odnosio da se ni pritvorenici ni advokati ne pojavljuju na ročišta - naveli su oni. Advokat Danilo Mićović je, govoreći u svoje ime, kazao da kao advokat podržava sve ono što njegove kolege iniciraju u postupcima vezano za stanje u Istražnom zatvoru ističući koje jeste alarmantno. - Svi mi advokati koji postupamo u tim pritvorskim predmetima upoznati smo sa situacijom, sa problemom pretrpanosti pritvorskih soba u kojima čak boravi i po 14, 15 osoba što predstavlja tri puta veći broj od planiranog smjestaj ih kapaciteta. Zbog prenatrpanosti pritvorskoh jedinica, ne trpe samo pritvorenici već ono u velikoj mjeri otežava posao službenicima zatvora i samim advokatima, jer se ne dešava tako rijetko da advokati podu do zatvora s namjeri da posjete više svojih klijenata da bi na kraju mogli da obave razgovor sa samo dva, tri od recimo planiranih pet, šest ili više - pojašnjava advokat Mićović.&nbsp; To se dalje odražava i na ostvarivanje njihovog prava na nesmetanu komunikaciju sa braniocem, te u konačnom i na njihovo pravo na odbranu koju je u tim uslovima nemoguće pripremiti na adekvatan način. On je ukazao i na problem o kojem mjesecima javnost obavještavaju pritvorena lica - neadekvatna medicinska zaštitu, ali i loši higijenski uslovi što je pruzrokovalo izbijanje i širenje zaraznih bolesti poput šuge. Broj samoubistava izvršenih u posljednje vrijeme je zabrinjavajući, i to takođe ukazuje da ne postoje uslovi ni za adekvatnu psihološku podršku licima koji imaju određenih problema u pritvorskim uslovima. Takođe zabrinjava i veliki broj smrtnih slučajeva u pritvorskim jedinicama o kojima javnost nije obaviještena kako je do smrti došlo i da li postoji nečija odgovornost za to. Mićović zaključuje da bi problem prenatrpanosti pritvorskih jedinica, kojim bi se donekle riješili i ostali problemi sa kojima su pritvorenici suočeni, mogao riješiti kada bi Sud počeo sa primjenom alternativnih mjera pritvaranja, koje su propisane zakonom, a koje su već godinama za sudije član zakona koji olako preskaču i sa jednakom lakoćom određuju pritvore. - Svjedoci smo da se od starne crnogorskih sudija olako određuje pritvor i da alternativne mjere pritvaranja postoje samo na papiru bez obzira na činjenicu da u mnogobrojnim slučajevima pritvor nije ni opravdan ni nužan već postaje kazna. Jemstva se veoma rijetko usvajaju, a praksa na zapadu je pokazala da je ta alternativna mjera jedna od najboljih načina rješavanja problema prenatrpanosti zatvora. I pored takvog stanja država ništa nije uradila da nabavi uređaje za elektronski nadzor, a na taj način bi došlo do rasterećenja Istražnog zatvora čime bi se svakako poboljšalo stanje tamo odnosno smanjio broj pritvorenika, jer bi dio njih mogao biti u kućnom pritvoru - objašnjava Mićović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423230444_8357e255227bf3d5c509b2548aeed608c5013856f7d1f3d6fc6218c5ac957887" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danilo Mićović"> </figure>  On ističe da problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici kada je riječ o uslovima boravka i finkcionisanja u Istražnom zatvoru predstavlja grubo kršenje svih njihovih prava, zbog čega je krajnje vrijeme da se nadležni državni organi ozbiljno pozabave njihovim problemima i naprave radiklane promjene koje bi doprinjele rasterećenju pritvorskih jedinica, zatvorskog sistema koji je trenutno nefukniconalan jer pored prostornih kapaciteta nema dovoljno ni zaposlenih. <h2>CPT PONOVO TU</h2> Mićović dodaje da ima saznanja da u Crnoj Goru trenutno borave predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope koji će u okviru svojih aktivnosti posjeteti i Istražni zatvor. - Predstavnici Komiteta za prevenciju torture Savjeta Evrope zadnji put Istražni zatvor su posetili prije par godina. CPT je tada utvrdio da su lica pritvorena u Istražnom zatvoru u KPZ Spuž i istražnom odjeljenju zatvora Bijelo Polje držana duže vrijeme u lošim uslovima i bez bilo kakvog svrsishodnog režima. Takođe su naveli da je situacija pogoršana činjenicom da su pritvorenici zatvoreni u svojim ćelijama po 23 sata dnevno mjesecima pa čak i godinama uzastopno, uz brojna ograničenja nametnuta od suda tokom pretpretresnog perioda. Oni su tada zaključili i da kumulativni efekti ove situacije za pritvorena lica, posebno u Istražnom zatvoru u Spužu, zajedno sa smanjenom učestalošću kontakta sa spoljnim svijetom mogu da dovedu do nehumanog i ponižavajućeg postupanja - podsjeća Mićović i dodaje da je stanje u istražnjim zatvorima znatno gore sada nego prije četiri godine i da će upravo njihovo mišljenje koje će dati nakon posjete znatno uticati na mnoge stvari pa čak i na zatvaranje poglavlja 23. i 24.&nbsp; Ono što predstavnici pravosuđa često prenebregnu, je i činjenica da je CPT u poslednjem izvještaju naveo da je jedan od ključnih problema koji stvara sve ove ostale sistemske probleme o kojima pričamo, upravo postupanje sudova koji nikako ne koriste alternativne mjere pritvoru. U preporukama iz izvještaja CPTa je posebno naglašeno da sudovi moraju da počnu da primjenjuju alternativne mjere pritvoru uvijek kada je to moguće. <h2>PORODICE ČEKAJU I PO 4 SATA DA VIDE PRITVORENIKE</h2> Svi problemi sa kojima se suočavaju pritvorenici, dodaje Mićović, su rješivi, i advokati su spremni da uzmu učešće i pruže svoju podršku, ali je nephodno sistemsko djelovanje svih. Podsjetimo, pritvorenici su u pismu dostavljenom medijima naveli da je situacija još teža i gora nego prije nekoliko mjeseci kada su od štrajka odustali nakon razgovora sa predsjednikom suda Zoranom Radovićem i predstavnicima ministarstva pravde. - Zbog prenatrpanosti zatvora, šetnje koje su zakonom predviđene dva puta dnevno po jedan sat - sada traju dva puta po 30 minuta u toku dana. U jesenjem i zimskom periodu, prostor predviđen za šetnju i boravak na svežem vazduhu nije moguće koristiti zbog starosti zatvorske zgrade i nefunkcionalnosti otvora za atmosfersku kanalizaciju, zbog čega dolazi do izlivanja fekalija i poplava - istakli su oni. Kažu da zbog prenatrpanosti kapaciteta porodice pritvorenika čekaju po tri do četiri sata kako bi došli u posjetu na temperaturi od plus 40 stepeni. - Dječije posjete se vrše u prostoriji od 20 kvadrata po 30 minuta, a istovremeno borave i po četiri porodice. U tim uslovima nema nikakve privatnosti, ni prostora da se sjedne i popriča sa maloljetnom djecom koja se zbog tim nehumanih uslova osjećaju vrlo neprijatno - naveli su u pritvorenici dopisu. <h2>NEMA LJEKOVA</h2> Zdravstvena služba, navode, nema ljekove koji su prepišu pritvorenicima nego porodice moraju da ih kupuju od svojih sredstava, a ukoliko pritvorenici i njihove porodice nemaju finansijske mogućnosti pritvorenici su prepušteni sami sebi. - A što se tiče inventara i tehnike, ukoliko nijeste u finansijskoj mogućnosti da iste obezbijedite-kupite, ostaje samo krevet u sobi - dodaju u dopisu. Takođe, navode da zbog velike prenatrpanosti i kapaciteta kuhinje u posljednje vrijeme nemaju ni mogućnost spremanja posne hrane u vrijeme posta, te da se umjesto toga nude konzerve ribe i ništa više. - U kantini nema kapaciteta da stanu namirnice za sve pritvorenike, tako da prilikom podjele namirnica dosta pritvorenika ostane bez pola naručenih artikala, a voće i povrće koje stiže je vidno niže klase - naveli su pritvorenici. Kao glavne krivce za ovakvo stanje vide sudove koji, kako su kazali, određuju pritvor i ne puštaju ljude da se brane sa slobode, kao i Ministarstvo pravde koje je i nadležno za zatvor u Spužu. Očito je, cijene oni, na snazi nepoštovanje ljudskih prava i kršenje Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava po Evropskom sudu za ljudska prava. - Smatramo da se radi o samovolji pojedinaca u vrhu pravosuđa povezanih sa bivšim režimom i uz političku podršku nove vlasti koja je sve ali nije demokratska - zaključuje se u saopštenju pritvorenika u Spužu.

Svetlana Đokić

Istražni zatvori ponovo pod lupom Savjeta Evrope; Mićović: Uslovi značajno gori nego prije četiri godine, pritvorenici prijete štrajkom

Jelena Radonjić (44) iz Podgorice ostaće u Istražnom zatvoru u narednih 30 dana zbog opasnosti da bi, ukoliko bi se našla na slobodi, mogla doći u posjed automobila i ponoviti krivično djelo protiv opšte sigurnosti odnosno izazvati novi incident sa mogućnošću da više osoba bude povrijeđeno. Ovo je za Pobjedu potvrdio njen advokat Mladen Tomović, koji je kazao da je vanraspravno vijeće Osnovnog suda odbilo njegovu žalbu na rješenje o određivanju pritvora.
Radonjić je uhapšena nakon što je 30. juna, oko 21:30 sati automobilom „sitroen C4“ probila rampu i zaletjela se prema ulazu Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici, pri čemu je teško povrijeđena državljanka Turske, a lakše jedna Podgoričanka.
- Iako odbrana smatra da nema dokaza da bi Radonjić mogla ponoviti krivično djelo, vanraspravno vijeće je potvrdilo odluku sudije za istragu o određivanju pritvora do 30 dana - kazao je advokat Tomović.
On je kazao da nalaz vještaka o tome da li je Radonjić bila uračunljiva u vrijeme izvršenja krivičnog djela koji će odrediti dalji tok istrage, odnosno da li će krivično pravno odgovarati ili ne, još nije gotov.
On je ranije za Pobjedu kazao da je Radonjić pritvor određen pod pretpostavkom da je u trenutku izvršenja krivičnog djela bila uračunljiva.
Prema navodima policije, u trenutku incidenta ona je bila dezorijentisana i nije bila svjesna šta se događa.
Advokat ističe da je prilikom saslušanja pred tužiocem bila u stanju potpune konfuzije, nesvjesna vremena i prostora.
Radonjić je prošlog ponedjeljka, prema izjavama očevidaca, više puta obilazila prostor ispred vjerskog objekta i pokazivala znakove neobičnog ponašanja.
U jednom trenutku je probila rampu, velikom brzinom se uputila ka stepeništu Hrama i udarila dvije žene sleđa – državljanku Turske (44), koja je zadobila teške tjelesne povrede i zadržana je na intenzivnoj njezi, i Podgoričanku (22), koja je prošla sa lakšim povredama.
Radonjić nije bila pod dejstvom alkohola, a naloženo je i testiranje na prisustvo narkotika, čiji rezultati još nijesu saopšteni javnosti.
Policija je isključila mogućnost da je riječ o terorističkom aktu. Događaj je izazvao burne reakcije javnosti, a društvene mreže preplavile su različite teorije i komentari – od poziva na razumijevanje do govora mržnje i širenja dezinformacija. Sveštenik Hrama, protojerej Nikola Pejović, pozvao je građane na uzdržanost i saosjećanje, piše Pobjeda.
Policija je takođe apelovala na građane da izbjegavaju širenje netačnih informacija, naglašavajući osjetljivost lokacije i okolnosti u kojima se incident dogodio. Istraga je u toku, a ključna za dalji tok postupka biće odluka vještaka psihijatrijske struke o uračunljivosti Jelene Radonjić u trenutku počinjenja djela.

Odbijena žalba advokata, Jelena Radonjić ostaje u Istražnom zatvoru

Rješavanju problema u Istražnom zatvoru treba pristupiti sistemski, istakao je tokom posjete ovoj ustanovi zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.
On je, kako je saopšteno iz institucije Zaštitnika, na poziv pritvorenika koji štrajukuju glađu, posjetio Istražni zatvor i razgovarao sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Darkom Vukčevićem i pomoćnikom direktora Nebojšom Jankovićem.
Navodi se da je Bjeković obišao pritvorenike kako bi se upoznao sa zahtjevima i ustanovio u kojoj mjeri institucija Zaštitnika ima mandat i ovlašćenje da pokrene postupke, koji bi bili u svrhu prevazilaženja nastale situacije.
- Ujedno podsjećamo da je institucija Zaštitnika u kontinuitetu upoznata sa stanjem u UIKS-u i da se donose preporuke, kao u preventivnom, tako i u reaktivnom mandatu- kaže se u saopštenju.
Kako je saopšteno, u razgovoru su ponovljene ocjene o nezadovoljavajućem stanju u objektu zatvora koje se primarno odnosi na prebukiranost prostorija i negativan trend koji može da dovede do još većih problema u funkcionisanju zatvorskog sistema.
- U svemu tome od sagovornika naglašeni su napori Uprave na obezbjeđenju potreba pritvorenih lica i iskazan pozitivan stav prema njihovom odnosu u nastaloj situaciji- navodi se u saopštenju.
Ističe se da je osnovni problem na koji je ukazano od pritvorenih osoba predugo trajanje i olako određivanje, odnosno produženje pritvora i izostanak određivanja alternativnih mjera radi prisustva krivičnom postupku.
Iz institucije Zaštitnika su naveli da je ukazano da se pojedine osobe nalaze duži niz godina u pritvoru, a da im još nije donijeta pravosnažna presuda.
- Takođe, ukazuje se i na dugo trajanje pritvora nakon podizanja optužnice do donošenja prvostepene presude, a što režim boravka i korišćenja prava koja im pripadaju dovodi u pitanje- kazali su iz institucije Zaštitnika.
Navodi se da se pod tim prvenstveno misli na izlaske na otvoreno i režim šetnji u pritvorskom krugu koji je ispod propisanih granica, posjete porodice i nedostatak privatnosti tokom ovih posjeta, otežanu komunikaciju sa braniocima zbog predugog čekanja radi povjerljivog razgovora.
- A kada su u pitanju higijenski uslovi nedostatak hemijskih sredstava zbog sporih tenderskih procedura i posebno otežani uslovi u sobama sa većim brojem smještenih osoba- kaže se u saopštenju.
Bjeković je, u dijelu sudske nadležnosti, naglasio da institucija nema ovlašćenje da se miješa u meritorno odlučivanje sudova u bilo kojoj fazi postupka, navodeći da ima ovlašćenje da postupa u slučajevima neopravdanog odugovlačenja postupka i nerazumno dugog trajanja sudskih postupaka
- Obostrano je zaključeno da se većini pitanja mora pristupiti sistemski, kako bi se pronašao optimalan način u kojem bi pravosudne institucije mogle ostvarivati svoju funkciji, na način koji ne bi narušio prava okrivljenih i istovremeno bile stvorene pretpostavke za ažurno okončanje predmeta- kaže se u saopštenju.
To je potrebno, kako se dodaje, kako bi se riješila sva pitanja koja uzrokuju trenutnu situaciju prilikom smještaja u Istražni zatvor.
Navodi se da će institucija Zaštitnika o ovim razogovorima sačiniti kraći izvještaj kako bi u komunikaciji sa nadležnim organima podstakla na preduzimanje aktivnosti koje idu za tim da se stanje poboljša i izbjegne dalja prebukiranost koja može voditi ka novim izazovima uključujući i one sigurnosne, zdravstveno-sanitarne, nedostatak prostornih kapaciteta i slično.

Bjeković: Mora se sistematski pristupiti rješavanju problema u Istražnom zatvoru

Od 580 pritvorenika, koliko ih je u Crnoj Gori bilo 15. novembra ove godine, u Istražnom zatvoru u Podgorici nalazi se njih 406 - 54 više od predviđenih smještajnih kapaciteta.&nbsp;
To je pokazala Analizi stanja postojećih prostornih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica sa prijedlozima mjera koje imaju za cilj poboljšanje uslova boravka pritvorenih lica.
Iz Istražnog zatvora Podgorica je u posebni dio Zatvora za kratke kazne premješteno 130 pritvorenika koji su odvojeni od osuđenika. Njih 44 premješteno je u pritvorsku jedinicu Zatvora Bijelo Polje, u kojoj se nalazi i 101 osoba kojoj su nadležni sudovi iz sjeverne regije odredili pritvor.
Kako bi se unaprijedili uslovi u Istražnom zatvoru Podgorica i obezbijedili adekvatni smještani kapaciteti ocijenjeno je da je potrebno izgraditi posebni objekat predviđen za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, uz povećan nivo bezbjednosti koji je u postojećim uslovima teško omogućiti.
- Izgradnjom novog objekta pritvorske jedinice u kompleksu Uprave obezbijediće se prvenstveno unapređenje nivoa bezbjednosti, uslova boravka lica lišenih slobode, uslova rada zaposlenih u pritvorskim jedinicama, prava pritvorenih lica, veća dostupnost kulturno sportskim aktivnostima, boravak na otvorenom prostoru, veća mogućnost radnog angažovanja pritvorenih, što će sa druge strane uticati na smanjenje nasilja među pritvorenicima, kao i trenda donošenja negativnih odluka kojim se utvrđuje da je država Crna Gora postupila suprotno članu 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - konstatuje se u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
<h2>Više pritvorenika - veći problemi</h2>
U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u kontinuitetu ukazuju na manjak smještajnih kapaciteta u podgoričkom Istražnom zatvoru. Preduzeto je više aktivnosti u pravcu rješavanja ovog problema, međutim, rast broja pritvorenika u Crnoj Gori koji se ove godine kreće između 550 i 600, dodatno komplikuje situaciju.
Poređenja radi, tokom 2022. godine broj pritvorenika u Crnoj Gori kretao se između 370 do 400, a 2023. godine između 420 do 460.&nbsp;
Ranijim izmještanjem ambulanti Sektora za zdravstvenu u novoizgradeđeni objekat, smještajni kapaciteti u Istražnom zatvoru Podgorica povećani su za 60 mjesta.&nbsp;
- Međutim, imajuću u vidu broj pritvorenih lica, u dužem vremenskom periodu prisutan je i jasno izražen problem prenaseljenosti smještajnih kapaciteta u Istražnom zatvoru Podgorica, a i koji je prepoznat i od strane relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija – navedeno je u analizi koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Po odobrenju nadležnog suda od polovine 2022. godine određeni broj pritvorenika nalazi se u dijelu Zatvora za kratke kazne i u pritvorskoj jedinici Zatvora Bijelo Polje.
Cilj je smanjenje bezbjednosnih rizika, prijetnji i drugih izazova. Međutim, s druge strane ovakvim rastećenjem, upozorava se u analizi, znatno se opterećuju smještajni kapaciteti ostalih zatvorskih jedinica i dodatno usložnjavaju aktivnosti službenika obezbjeđenja, imajući u vidu razlike u načinu postupanja prema pritvorenicima u odnosu na postupanje prema osuđenim licima.
Dodatno komplikuje i to što u UIKS-u ima dosta pritvorenika koji se sumnjiče da su učestvovali u izvršenju istog krivičnog djela, a po Zakoniku o krivičnom postupku oni ne mogu da se nalaze u istoj prostoriji.
- U pritvorskoj jedinici Istražnog zatvora Podgorica smješten je veći broj lica koja su, prema podacima nadležnih službi, pripadnici suprotstavljenih organizovanih kriminalnih grupa - napominje se u analizi.
<h2>Veliki broj pritužbi</h2>
Takođe, konstatuje se da prenaseljenost za posljedicu ima ugrožavanje osnovnih ljudskih prava pritvorenih, zagarantovanih Ustavom, zakonom i potvrđenim međunarodnim dokumentima.&nbsp;
Kao posljedica se javlja i veliki broj pritužbi koji se odnosi na uslove u zatvoru i ugrožavanje prava koja im kao zatvorenicima pripadaju i to u pogledu smještaja, zdravstvene i higijensko tehničke zaštite, šetnje na otvorenom prostoru, radnog angažovanja i organizacije slobodnog vremena, ostvarivanja kontakta sa spoljnim svijetom.
- Takođe, prekobrojnost u Istražnom zatvoru uzrokuje loše materijalne i higijenske uslove što može uticati na pojavu zaraznih bolesti i ugroziti zdravlje pritvorenih lica, kao i povećati nasilje medu pritvorenicima - navedeno je u analizi.
Podsjeća se da je u Izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava sloboda za 2020, 2021, 2022. i 2023. godinu ukazano da loši materijalni uslovi, uz prekobrojnost u sobama, zbirno rezultiraju ponižavajućim postupanjem u odnosu na pritvorenike, što je ustanovio i Evropski sud za ljudska prava.
- U Izvještaju Nacionalnog preventivnog mehanizma, s obzirom na klimatsko područje u kojem je smješten Istražni zatvor Podgorica, za koje je karakteristična velika vlažnost tokom zimskih mjeseci i visoke temperature u ljetnjim, zbog humanog postupanja treba nastojati da se obezbijedi minimum standarda za normalan boravak pritvorenih lica u sobama i samicama - dodaje se u dokumentu.
Zbog svega je u analizi ocijenjeno da je potrebno izgraditi poseban objekat za smještaj 200 pritvorenika koji se sumnjiče za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala.
&nbsp;

Tamara Klikovac

Gužva u Istražnom zatvoru: 54 pritvorenika više od predviđenog kapaciteta, rješenje gradnja novog objekta u sklopu UIKS-a

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: istrazni-zatvor