Ministar za Evropu i odbranu Irske Tomas Birn rekao je da bi volio da se pregovori o proširenju Evropske unije (EU) sa Crnom Gorom završe do kraja predsjedavanja njegove zemlje Savjetom u drugoj polovini 2026.
Pored napretka u vezi sa sljedećim budžetom EU, završetak pregovora sa Crnom Gorom „bio bi dobro obavljen posao“, rekao je Birn u podkastu Instituta za međunarodne i evropske poslove, dablinskog tink-tenka.
Crna Gora je u ofanzivi šarma kako bi ubrzala svoje članstvo u EU. Blumberg je ranije izvijestio da nacija sa nešto više od 600.000 stanovnika želi da se pridruži EU do 2028. godine i da zvanično počne da koristi euro.
Iako je kandidatura Podgorice bila u fokusu Birnovih komentara, on se zalagao za napredovanje u pregovorima sa svim zemljama kandidatima za EU, sugerišući da bi želio da „Albaniju odvede dalje i dovede je u situaciju u kojoj bi bila godinu dana kasnije“.
Nakon što se dansko predsjedavanje Savjetom završi krajem 2025. godine, Kopenhagen će predati uzde Kipru za prvu polovinu 2026. Nakon toga, novi trio preuzima vlast: prvo Irska pa Litvanija, a zatim Grčka.
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johan Vadeful kazao je ranije u Podgorici kako postoje realni izgledi da Crna Gora ostvari svoj strateški cilj – punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Poručio je da su najnoviji nalazi Evropske komisije ohrabrujući, te da postoje realni izgledi da Crna Gora to i ostvari. Ministar je naglasio da Njemačka ima jasan interes da ojača povjerenje u proces proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana, ističući Crnu Goru kao najnaprednijeg kandidata i primjer konstruktivnog pristupa evropskim vrijednostima.
Premijer Milojko Spajić kazao je 19. novembra nakon sastanka sa komesarkom EU za proširenje Martom Kos da se točak reformi ubrzava kako bi se naši ambiciozni ciljevi ostvarili.
"Crna Gora ne kalkuliše kada je u pitanju evropska integracija i sa punim pravom očekujemo fer tretman u odnosu na ono što je svrha ovog procesa - punopravno članstvo. Na tu temu održali smo vrlo konstruktivan sastanak sa komesarkom za proširenje Martom Kos. Za nešto manje od mjesec dana vraćamo se u Brisel na Međuvladinu konferenciju da, kao što smo i obećali, zatvorimo više pregovaračkih poglavlja i još odlučnije nastavimo u pravcu ostvarenja cilja. A 2026. biće godina velikih odluka - EU, Crna Gora je spremna", rekao je Spajić.
Crna Gora je ispunila sve uslove i za zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) ali je ranije odluka o tome odložena jer je to tražila Hrvatska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Irska želi završetak pregovora EU sa Crnom Gorom do kraja 2026.

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila je nezavisna kandidatkinja i ljevičarka Ketrin Konoli.
Njena rivalka Heder Hamfris, iz vladajuće stranke desnog centra, priznala je danas poraz nakon što su preliminarni rezultati pokazali veliku razliku u glasovima između kandidatkinja.
- Ketrin će biti predsjednica svih nas i biće moja predsjednica i stvarno joj želim sve najbolje - rekla je Hamfris, a prenio britanski list Gardijan.
Rezultati ankete objavljene u četvrtak pokazali su da će Konoli dobiti 55 odsto glasova, a Hamfris 35 odsto.
Gardijan piše da je Konoli stekla podršku mnogih mladih Iraca, a podržala ju je i koalicija ljevičarskih opozicionih stranaka.
Predsjednička funkcija u Irskoj je uglavnom ceremonijalna, ali pobjeda Konoli predstavlja veliki poraz za vladu desnog centra.
Bijes zbog stambene krize i troškova života, greške u kampanji stranaka na vlasti Fina Guejl i Fijana Fol, kao i rijetko jedinstvo među ljevičarskim strankama i vješto korišćenje društvenih mreža, zajedno su učinili da Konoli postane simbol promjene, piše Gardijan.

1250x600

1084x550

Na predsjedničkim izborima u Irskoj pobijedila ljevičarka Ketrin Konoli

Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju (EU) i spremna je da joj pruži svu neophodnu pomoć na tom putu tokom svog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, poručio je irski ambasador Ragnar Almkvist.&nbsp;
Ministar Ervin Ibrahimović je, kako se navodi u saopštenju, primio Almkvista u oproštajnu posjetu.&nbsp;
- Almkvist je naglasio da Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU i da će, tokom svog predsjedavanja Savjetom EU u drugoj polovini naredne godine, biti spremna da pruži svu neophodnu pomoć u daljem napredovanju naše države na evropskom putu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Ibrahimović je zahvalio Almkvistu na doprinosu razvoju prijateljskih odnosa Crne Gore i Irske tokom svog mandata.&nbsp;
&nbsp;On je istakao da postoji značajan prostor za njihovo dalje unapređenje kroz intenzivniji politički dijalog i konkretnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.&nbsp;
&nbsp;- U razgovoru je potvrđena dosljedna podrška Irske politici proširenja EU, na čemu je Ibrahimović izrazio zahvalnost, naglašavajući da je ta podrška od izuzetnog značaja za nastavak reformi i napredak Crne Gore ka punopravnom članstvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Kako su naveli iz MVP-a, sagovornici su posebno istakli potrebu za jačanjem ekonomske saradnje i privlačenjem stranih investicija, ocjenjujući da bi uspostavljanje direktne avio-linije između Crne Gore i Irske dodatno doprinijelo povezivanju i razvoju turističkih i poslovnih kontakata.&nbsp;

Irska snažno podržava ulazak Crne Gore u EU

Premijer Irske Mihal Martin kazao je da ta zemlja snažno podržava Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji (EU), uz očekivanje da će tokom predsjedavanja Irske Savjetu EU u drugoj polovini iduće godine naša zemlja zatvoriti većinu pregovaračkih poglavlja i biti sljedeća članica Unije.
To bi, kako je Martin rekao na sastanku sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem na marginama Samita Evropske političke zajednice, bio snažan signal ne samo zemljama Zapadnog Balkana nego i drugim kandidatima za članstvo da je taj cilj dostižan.
Na sastanku je potvrđeno da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, uz prostor za dalje intenziviranje političkog i ekonomskog dijaloga.
Milatović je izrazio zahvalnost Irskoj na dosadašnjoj podršci politici proširenja i evropskom putu Crne Gore, naglasivši da je riječ o podršci koja ima posebnu težinu u svjetlu priprema Irske za predsjedavanje Savjetom EU u drugoj polovini 2026. godine.
- Uvjeren sam da će Crna Gora do tada zatvoriti značajan dio poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom i biti na pragu ispunjenja cilja koji smo zacrtali za 2028. godinu - da budemo punopravna članica EU. Evropska unija je radna akcija kojoj smo posvećeni svakog dana i na svakom polju - poručio je predsjednik Milatović.
Posebna pažnja posvećena je ekonomskim odnosima, sa naglaskom na jačanje trgovinske razmjene, privlačenje investicija i saradnju u oblasti turizma. U tom kontekstu ukazano je na značaj uspostavljanja direktne avio-linije između Crne Gore i Irske, što bi dalo snažan podsticaj daljem razvoju veza.
Predsjednik Milatović je zahvalio Irskoj na odluci da se pridruži Fondu za ubrzani razvoj Crne Gore, kao jasan primjer podrške reformskim procesima u našoj zemlji.
On je pozvao premijera Martina da posjeti Crnu Goru i da na taj način dvije države prodube saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.

Martin sa Milatovićem: Nadam se da će Crna Gora ući u Uniju tokom irskog predsjedavanja Savjetu EU

Predsjednik Irske Majkl Higins predložio je da se iz Ujedinjenih nacija isključe sve zemlje koje snadbijevaju Izrael oružjem, kao i sam Izrael.
Komentarisao je to nakon što je tim nezavisnih stručnjaka koje je angažovalo Vijeće UN-a za ljudska prava zaključio da Izrael čini genocid u Gazi.
- Mislim da je to vrlo, vrlo važan dokument, i naravno, predsjedavajući te radne grupe bio je predsjedavajući radne grupe za Ruandu, a u njemu se izričito navodi da su ispunjene četiri glavne mjere iz konvencije o genocidu iz 1948. godine - kazao je novinarima ubrzo nakon objave izvještaja UN-a.
Ide, kaže, dalje i sugeriše da je podsticanje na genocid bilo prisutno, a posebno spominje one na visokim položajima koji koriste jezik za podsticanje genocida.
- Toliko sam često govorio o tome, a dolazim do onoga što je proslava proizvodnje hrane na sve njene različite načine, a kada pomislite na sve ljude ubijene juče i danas, polovina njih su žene i djeca - kazao je Higins.
Istražna komisija o okupiranom palestinskoj teritoriji i Izraelu, nakon dvije godine istrage događaja od 7. oktobra 2023, zaključila je da su izraelske vlasti i sigurnosne snage počinile "četiri od pet" genocidnih djela definisanih Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine.
Komentarišući nalaze izvještaja, Higins je kritikovao Evropsku uniju (EU).
- Vjerujem da će EU biti izuzetno teško ikada više biti unija u bilo kojem smislu kada neke od njenih najjačih članica odlučuju ćutati gledajući mršavu djecu u onome što je ljudski, ljudski uzrokovan, zaista strašan napad na ljude. U tom izvještaju se navodi da je 90 posto svih stambenih objekata uništeno, obrazovne ustanove uništene, a zdravstvene ustanove i ustanove za plodnost uništavaju se - drugim riječima, napadate rađanje - kazao je.
Higins je pozvao svijet da poveća pritisak na Izrael da zaustavi pokolj.

Higins: Izrael i sve zemlje koje mu šalju oružje treba da budu izbačene iz UN

Irska se neće takmičiti na narednoj Pjesmi Evrovizije ako Izraelu bude dozvoljeno učešće, saopštio je danas irski emiter RTE, navodeći da bi to bilo "neprihvatljivo" zbog sukoba u Gazi.
Nedavne edicije Evrovizije bile su zasjenjene protivljenjem učešću Izraela u takmičenju zbog njegovog kontinuiranog vojnog napada na Gazu, koji je prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti odnio više od 64.000 života.
Sukob je počeo nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je poginulo 1.200 ljudi, a 251 osoba je zarobljena, prema izraelskim podacima.
Izrael učestvuje na Evroviziji kao dugogodišnji član European Broadcasting Union (EBU), koja organizuje i koproducira ovo godišnje takmičenje.
RTE je saopštio da je više članova EBU izrazilo zabrinutost zbog učešća Izraela tokom sastanka u julu.
- RTE smatra da bi učešće Irske bilo neprihvatljivo s obzirom na tekući i stravičan gubitak života u Gazi. RTE je takođe duboko zabrinut zbog ciljanog ubijanja novinara u Gazi, uskraćivanja pristupa međunarodnim novinarima teritoriji i teške situacije preostalih talaca.- navodi emiter u saopštenju.
Izrael je negirao da cilja novinare u tom području.
Konačna odluka o učešću Irske na takmičenju 2026. godine, koje će biti održano u Beču, biće donijeta kada EBU donese svoju odluku o Izraelu, saopštio je RTE.
EBU za sada nije bio dostupan za komentar.
Irska učestvuje na takmičenju od 1965. godine i sedam puta je pobjeđivala, a samo Švedska dijeli njen rekord po broju pobjeda.

Evrovizija: Irska odustaje od učešća ako bude učestvovao Izrael

Crna Gora je vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora i neophodno JE primjenjivati pristup zasnovan na postignutim rezultatima, koji naglašava važnost objektivne evaluacije reformi i napretka u pregovorima - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i trgovine i ministrom odbrane Irske Sajmonom Harisom.
Ivanović je, kako se navodi u saopštenju, tokom sastanka u Dablinu naveo da je cilj njegove posjete dobijanje podrške Irske u kontekstu predstojećeg predsjedavanja Savjetu EU, kao i dalje jačanje prijateljskih i partnerskih odnosa između dvije države.&nbsp;
Haris je pohvalio predan rad Crne Gore na evropskom putu, naglasivši da njeni reformski napori pokazuju potpunu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.&nbsp;
- Irska snažno podržava Crnu Goru i ponudio svu potrebnu pomoć u svim fazama pristupnog procesa, a proširenje EU je ključno za vjerodostojnost evropske politike - rekao je Haris.
Dodatno je istakao prednosti članstva u EU i naglasio da Irska želi da druge zemlje osjete koristi proširenja, dok je Ivanović izrazio uvjerenje da bi irsko iskustvo i ekspertiza bili izuzetno korisni za Crnu Goru u nastavku procesa.
- Sagovornici su razmotrili i globalne i regionalne prilike, naglasivši ulogu Crne Gore kao pouzdanog partnera u kreiranju politika i inicijativa na tim nivoima. Zaključeno je da će intenziviranje bilateralnih kontakata i saradnje doprinijeti daljem jačanju evropskog puta Crne Gore i promociji zemlje kao kredibilnog i odgovornog partnera EU - navodi se u saopštenju.

Ivanović sa Harisom: Crna Gora vodeći kandidat u procesu pristupnih pregovora

Crna Gora već sada pokazuje vrijednosti koje donosi Uniji. Irska će kroz bilateralne i multilateralne formate nastaviti da joj pruža političku i stručnu podršku - poručio je tamošnji premijer Mihal Martin na sastanku sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta, Martin je u tom kontekstu podsjetio na predstojeće irsko predsjedavanje Savjetom Evropske unije u drugoj polovini 2026. godine, istakavši da će proces proširenja biti među važnim prioritetima.
Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć - kako političku, tako i tehničku - u svim fazama pregovaračkog procesa.
- Tokom sastanka, potpredsjednik Ivanović istakao je prijateljske odnose Crne Gore i Irske i opredijeljenost za dalji razvoj političkog dijaloga i bilateralne saradnje. Posebna pažnja posvećena je evropskoj perspektivi Crne Gore i aktivnoj podršci Irske u procesu pristupnih pregovora sa Evropskom unijom - istakli su u Ivanovićevom kabinetu.
Ivanović je sagovornika upoznao sa napretkom Crne Gore u oblastima vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, jačanja pravosuđa i institucionalnog okvira. Naglasio je da evropska integracija ostaje apsolutni prioritet vanjske politike i izrazio uvjerenje da će Crna Gora, po prijemu u članstvo, biti aktivan zagovornik politike proširenja.
- Premijer Martin potvrdio je kontinuiranu i snažnu podršku Irske evropskoj agendi Crne Gore, pohvalivši napredak ostvaren u reformskim procesima - istakli su u saopštenju.
Sagovornici su se, kako se dodaje, saglasili da posjeta potpredsjednika Ivanovića predstavlja značajan podsticaj za unapređenje bilateralnih odnosa, uz zajedničku posvećenost daljem jačanju političkog dijaloga, partnerstva i saradnje u oblastima od zajedničkog interesa.

Ivanović - Martin: Irska snažno podržava evropski put Crne Gore

Irska vlada je odobrila dodatni paket pomoći Ukrajini u vrijednosti od 100 miliona eura koji će biti iskorišten za kupovinu nesmrtonosne vojne opreme.
Iz kabineta irskog premijera potvrđeno je da će sredstva biti dodijeljena za nesmrtonosnu vojnu opremu i podršku.
Irski premijer Micheál Martin opisao je odluku SAD-a da pauzira vojnu pomoć za Ukrajinu kao ozbiljan nazadak.
Pozvao je i druge države da se uključe u slanje pomoći Ukrajini.

Irska odobrila paket pomoći za Ukrajinu od 100 miliona eura

Irski parlament izabrao je danas ministra vanjskih poslova Majkla Martina za novog premijera.
Martin, lider stranke Fiana Fail, izabran je za premijera drugi put, zamijenivši Simona Harisa, prenosi Anadolija.
Za Martina je glasalo je 95 poslanika, dok je 76 bilo protiv.
Haris će se, u međuvremenu, vratiti na poziciju odnosno zamjenika premijera.
Fiana Fail je izašla kao najveća stranka nakon opštih izbora u Irskoj održanih u novembru prošle godine.

Martin izabran za novog premijera Irske

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: irska