Iračka vlada juče je objavila da su američke snage završile „potpuno povlačenje“ iz vojnih postrojenja na federalnoj teritoriji zemlje, što ne uključuje poluautonomnu regiju Kurdistan, gdje američke snage i dalje ostaju, piše CNN.
<h3>Detalji povlačenja</h3>
Prema saopštenju iračkog Ministarstva odbrane, posljednji kontingent američkih savjetnika napustio je vazdušnu bazu Al-Asad u pokrajini Anbar, na zapadu Iraka, koja je više od dvije decenije bila domaćin američkim snagama. U saopštenju se dodaje da se i koalicija za borbu protiv grupe Islamska država, predvođena SAD-om, povukla iz sjedišta Zajedničkog operativnog zapovjedništva, prepustivši objekte potpunoj kontroli iračkih bezbjednosnih snaga.
Međutim, američke snage i dalje su prisutne u vazdušnoj bazi Harir u pokrajini Erbil, koja se nalazi u regiji Kurdistan. Centralna iračka vlada nema potpunu kontrolu nad kurdskom regijom na sjeveru Iraka, budući da je riječ o autonomnom federalnom entitetu sa sopstvenom vladom, parlamentom i bezbjednosnim snagama, što je priznato i iračkim ustavom.
Centralna komanda Ministarstva odbrane SAD-a potvrdila je za CNN u nedjelju da je „ranija izjava iračkog Ministarstva odbrane, koja ukazuje na primopredaju, bila činjenično tačna“, ne navodeći dodatne detalje. Iračko ministarstvo je u subotu objavilo i video-snimak koji prikazuje visoke iračke vojne zapovjednike kako prolaze praznim dvoranama i hodnicima unutar vazdušne baze Al-Asad.
<h3>Duga istorija američkog prisustva</h3>
Smanjenje broja američkih vojnika traje već nekoliko godina, nakon što je iračka vlada to zatražila 2023. godine. Vojno prisustvo SAD-a u Iraku značajno se mijenjalo od invazije 2003. godine, a na svom vrhuncu SAD je u Iraku imao oko 170.000 vojnika.
Bivši predsjednik Barak Obama povukao je američke snage iz zemlje 2011. godine, ali je oko 5.000 vojnika ponovo raspoređeno u Irak 2014. godine, na zahtjev iračke vlade, radi pomoći u borbi protiv ISIS-a. Od decembra 2021. godine, kada je američka vojska objavila kraj svoje borbene uloge u zemlji, SAD je u Iraku imao oko 2.500 vojnika u savjetodavnoj i pomoćnoj ulozi.
<h3>Napadi i regionalne tenzije</h3>
Do povlačenja dolazi usljed regionalnih tenzija između SAD-a i Irana, dok američki predsjednik Donald Tramp razmatra da li da napadne Iran usljed smrtonosnih uličnih protesta protiv autoritarnog režima u toj zemlji. Američke snage stacionirane u bazi Al-Asad tokom godina bile su desetine puta meta napada Irana i grupa koje Teheran podržava.
U januaru 2020. godine Iran je izveo napad balističkim projektilima na američke snage u Al-Asadu kao odmazdu za napad dronom u kojem je ubijen iranski vojni zapovjednik Kasem Sulejmani.
Nakon terorističkih napada u Izraelu 7. oktobra 2023. godine, milicijske grupe povezane s Iranom pokrenule su niz raketnih napada na Al-Asad. U avgustu 2024. godine, u jednom od napada ranjeno je pet američkih vojnika i dva američka saradnika.
<h3>Budućnost saradnje i unutrašnje posljedice</h3>
Irački zvaničnici su u nedjelju izjavili da njihove oružane snage raspolažu dovoljnim kapacitetima za obezbjeđivanje zemlje, te da će buduća saradnja sa SAD-om biti usmjerena na obuku, nabavku opreme, zajedničke vježbe i operativnu koordinaciju.
Iako Irak smatra misiju koalicije na svojoj teritoriji završenom, operacije protiv ISIS-a nastavljaju se u Siriji, a Bagdad očekuje da će se logistička podrška odvijati preko koalicione vazdušne baze u Erbilu.
Povlačenje SAD-a moglo bi ojačati poziciju vlade u pregovorima o razoružavanju nedržavnih oružanih grupa, budući da su neke milicije koje podržava Iran koristile američko prisustvo kao opravdanje za zadržavanje oružja.
Milicije poput Kataib Hezbolaha i Harakat al-Nudžabe, koje je SAD označio kao „terorističke entitete“, odbile su da se razoružaju, navodeći da će to učiniti tek kada Irak ostvari puni suverenitet. Za sada nije bilo komentara ovih milicija povodom ove objave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Američke snage se povukle iz Iraka

Pentagon je sinoć potvrdio plan da smanji svoju vojnu misiju u Iraku, a američki zvaničnik izjavio je da će Bagdad preuzeti vođenje borbe protiv ostataka Islamske države na svojoj teritoriji.
Prema planu, SAD i njihovi saveznici fokusiraće se na borbu protiv ostataka Islamske države u Siriji, dok će većina njihovog osoblja biti premještena u irački Kurdistan, rekao je za Reuters je zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
SAD su početkom 2025. imale oko 2.500 vojnika u Iraku i više od 900 u susjednoj Siriji, kao dio koalicije formirane 2014. protiv Islamske države. Nakon tranzicije, u Iraku će ostati manje od 2.000 američkih vojnika, većinom u Erbilu. Manji broj će ostati u Bagdadu, gdje će raditi na pitanjima bezbjednosne saradnje, a ne na borbi protiv ISIS-a.
- ISIS više ne predstavlja trajnu prijetnju vladi Iraka niti teritoriji SAD. To je veliko dostignuće koje nam omogućava da odgovorno prenesemo vođstvo na Irak- izjavio je visoki zvaničnik odbrane.
Sporazum je značajan za iračku vladu, koja dugo upozorava da američke trupe privlače napade grupa povezanih s Iranom. SAD su prošle godine pristale da se povuku iz baze Ain al-Asad u provinciji Anbar i predaju je Iraku, a taj proces je i dalje u toku.
Zvaničnik nije ponudio vremenski okvir. Iako su ranije najavljeni planovi za povlačenje iz Sirije, taj proces zavisi od situacije na terenu i za sada se nije promijenio.
Vašington izražava zabrinutost zbog prisustva boraca Islamske države u Siriji i rizika da bi hiljade zarobljenih mogli biti oslobođeni.
Predsjednik Sirije Ahmed al-Šaraa, bivši lider Al Kaide, predvodio je pobunjenike koji su prošle godine srušili vladu Bašara al-Asada. Američki predsjednik Donald Tramp sastao se s njim u Rijadu u maju.
Lideri Bliskog istoka i njihovi zapadni saveznici upozoravaju da bi Islamska država mogla iskoristiti političku nestabilnost u Siriji da se ponovo učvrsti.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Pentagon planira smanjenje misije u Iraku, fokus se prebacuje na Siriju

Najmanje 60 ljudi stradalo je u velikom požaru koji je u toku noći zahvatio tržni centar u gradu Alkut u istočnom Iraku. Traga se za još 11 osoba, saopštile su iračke lokalne vlasti i policija.
Tokom noći, petospratnica se urušila a vatrogasci su se cijele noći borili sa vatrenom stihijom.
Rojtersu je potvrđeno da je identifikovano 59 žrtava, dok jednu nije bilo moguće identifikovati.
Strahuju da su mnoga tijela i dalje pod ruševinama.

Irak: U požaru u tržnom centru stradalo najmanje 60 ljudi

Iran je ispalio najmanje deset projektila na Izrael u svojoj najnovijoj salvi napada, javio je Tajms of Izrael, pozivajući se na vojne procjene.
Mediji su rekli da izraelska hitna služba nije primila "nikakve neposredne izvještaje o udarima u naseljenim područjima ili povredama", prenosi Radio Slobodna Evropa.
Izraelska vojska takođe je saopštila da ljudi mogu da napuste skloništa, signalizirajući da je napad završen.

Novi projektili iz Irana

Parlament Iraka usvojio je u utorak tri zakona, uključujući amandmane na zakon o ličnom statusu za koji kritičari kažu da zapravo legalizuje dječije brakove.
Amandmani daju islamskim sudovima povećana ovlašćenja nad porodičnim stvarima, uključujući brak, razvod i nasljeđe. Aktivisti tvrde da to podriva irački Zakon o ličnom statusu iz 1959. godine, koji je objedinio porodični zakon i uspostavio zaštitne mjere za žene.
Irački zakon trenutno postavlja 18 godina kao minimalnu dob za sklapanje braka u većini slučajeva. Promjene usvojene u utorak omogućile bi klericima da vladaju u skladu sa svojim tumačenjem islamskog zakona, koji neki tumače kao dopuštanje braka djevojkama u ranim tinejdžerskim godinama - ili već od devet godina prema Jaafari školi islamskog prava koju slijede mnoge šiitske vjerske vlasti u Iraku.
Oni koji zagovaraju ovakve promjene, prvenstveno konzervativni šiitski zakonodavci, brane ih kao sredstvo za usklađivanje zakona s islamskim principima i smanjenje uticaja Zapada na iračku kulturu.
Parlament je takođe usvojio opšti zakon o amnestiji za koji se smatra da koristi sunitskim zatočenicima, a koji se takođe smatra davanjem propusnice ljudima koji su umiješani u korupciju i pronevjeru. Dom je takođe usvojio zakon o povraćaju zemljišta koji ima za cilj rješavanje kurdskih teritorijalnih zahtjeva.
Intisar al-Mayali, aktivistkinja za ljudska prava i članica Iračke ženske lige, rekla je da će usvajanje izmjena i dopuna zakona o građanskom statusu "ostaviti pogubne posljedice na prava žena i djevojčica, kroz brak djevojaka u ranoj dobi, što krši njihovo pravo na život kao djece i poremetiće zaštitne mehanizme za razvod, starateljstvo i nasljeđivanje žena".
Sjednica je završena u haosu i optužbama za kršenje procedure.
- Polovina poslanika prisutnih na sjednici nije glasala, što je prekršilo zakonski kvorum - rekao je jedan parlamentarni zvaničnik pod uslovom da ostane anoniman jer nije bio ovlaćten da javno komentariše. On je rekao da su neki članovi glasno protestovali, a da su se drugi popeli na skupštinsku govornicu.
Nakon sjednice, jedan broj poslanika se žalio na proces glasanja, u okviru kojeg su sva tri kontroverzna zakona - od kojih su svaki podržali različiti blokovi - izglasana zajedno.
- Što se tiče zakona o građanskom statusu, mi ga snažno podržavamo i nije bilo problema s tim - rekao je Raid al Maliki, nezavisni poslanik. 
- Ali to je bilo u kombinaciji s drugim zakonima o kojima će se glasati zajedno… i to bi moglo dovesti do pravne žalbe na Saveznom sudu - dodao je.
Predsjednik parlamenta Mahmoud al-Mashhadani je u izjavi pohvalio usvajanje zakona kao "važan korak u procesu jačanja pravde i organiziranja svakodnevnog života građana".

Parlament Iraka usvojio tri kontroverzna zakona, jedan od njih mogao bi legalizovati dječije brakove

Iračke vlasti ekshumirale su posmrtne ostatke oko 100 kurdskih žena i djece iz masovne grobnice u južnom Iraku, za koje se pretpostavlja da su žrtve bivšeg lidera Sadama Huseina 1980-ih godina, saopšteno je danas u Bagdadu.
Masovna grobnica se nalazi u blizini Tal al Šaikije, u provinciji Mutana, prenio je Frans pres.
Specijalizovani timovi počeli su da ekshumiraju posmrtne ostatke sredinom decembra.
- Nakon što je uklonjen prvi sloj zemlje i posmrtni ostaci su se jasno pojavili, otkriveno je da su pripadali ženama i djeci obučeni u kurdsku odjeću - rekao je za AFP zvaničnik zadužen za masovne grobnice Dia Karim.
Žrtve su vjerovatno iz Kalara, u provinciji Sulejmanija, u autonomnoj oblasti Irački Kurdistan na sjeveru Iraka, dodao je on, uz ocjenu da ih u grobnici ima najmanje 100.
Mnoge žrtve su „pogubljene mecima ispaljenim iz blizine u glavu“, rekao je Karim, dodajući da su operacije ekshumacije još u toku.
Sadam Husein, koji je svrgnut 2003. godine poslije američke invazije na Irak, obješen je prije nego što mu se sudilo po optužbi za „genocid“ za smrt oko 180.000 Kurda u nasilnoj kampanji protiv Kurda koji je vodio njegov režim 1987. i 1988. godine.

U Iraku posmrtni ostaci stotinu kurdskih žena i djece ekshumirani iz masovne grobnice

Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, &nbsp;bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Baranin Stevan Horvat.
Prošlog septembra je krenuo biciklom iz Bara za Kinu. Put dug 23.000 kilometara je, kako priča, zahtjevan sam po sebi zbog dužine vožnje biciklom, a kamoli, kako kaže, zbog vremenskih i drugih promjena, na koje je nailazio, svoje putovanje uspješno je završio avgusta ove godine.
U Dobrim vodama, gdje živi, mnogo ljudi prolazi vozeći bicikl, kaže Horvat, i putujući tako svijetom, te su ga ti prizori fascinirali još u ranom djetinjstvu.
- &nbsp;Spavao sam u hramovima svih vjerskih objekata, svih religija, u hostelima, hotelima, &nbsp;sve živo što sam našao. Nosio sam šator sa sobom i često sam bio uz obalu, jer mi je najljepše bilo spavati na plaži, čuti žubor mora, nekako nema stresa, jer uvijek znam da ću na plaži moći da nađem mjesta gdje ću šator da postavim. Dosta sam kampovao na plaži, mada često je to bila i šuma, često je to bilo pored puta, kad bih se umorio i ne mogu dalje, razapnem šator, prespavam i sjutra dalje - &nbsp;rekao je Horvat.
Sagovornik emisije E uživo kaže da je susretao gostoprimne ljude, te navodi da su najviše ugošćavali u Pakistanu, u Iranu bi kucao na vrata, kako kaže, a Pakistanci bi ga uzeli za ruku na ulici &nbsp;i ponudili konak.
- Kad bi neko došao tako kod nas vjerujem.da bi bilo suprotno, da ne bi obratili pažnju na njih, a oni posvećuju čitavu pažnju nama. Vjerovatno zato što nema turista, nema stranaca toliko, ima ponegdje neko prođe, isto kao ja, biciklom, ali je velika zemlja, velika populacija, da kad vas vide imaju ogroman utisak i stvarno žele da razmjene sa vama sva iskustva moguća - istakao je Horvat.
Teških trenutaka je bilo puno, prisjeća se Horvat, neka od njih su usponi na albanskim planinama, a tada je imao stariji pogon, dodaje on, koji nije pogodan penjanju, pa mu je to na samom startu palo jako teško.
- Kroz Tursku sam vozio planinskim lancem, koji je bio ogroman i u dužini, i visini, i često bih vozio na nadmorskoj visini od preko 2. 000 m, mislim da mi je najvisočije bilo preko 2 400 m. Taj izazov je bio je jako težak i naporan fizički. Peo bih od jedno do tri vrha dnevno, u jednoj vožnji, od sedamdeset do sto i nešto kilometara dužine u jednom danu - prisjetio se Horvat.
Iran je specifičan i zahtjevan, objašnjava Horvat, jer udaljenost između gradova je preko sto kilometara bez drugih naselja, prisjeća se Horvat, te je par puta ostajao bez vode.
- Pakistan je najluđa destinacija na cijelom putovanju, najraznovrsnija. I onda to ugošćavanje tamo. Kad sam ušao u Pakistan, Balučistan teritorija teroristička, dobio sam policijsku pratnju, i vozio do Karačija 700 kilometara pod policijskom pratnjom i to je bilo jako, jako opasno - istakao je Horvat.
U Karačiju je bio u bolnici, na infuziji, prisjeća se Horvat, i kaže ništa strašno i neočekivano, jer velika je nečistoća u pakistanskim mjestima.
Želja da izveze zacrtanu rutu ga je motivisala do kraja, kaže Horvat, i nije mu nikad palo na pamet da &nbsp;odustane, iako je bilo, kaže on, i teških dana, uslijed umora, kiše, loše ishrane.
- Rat je u Mijanmaru, tako da je i preteško dobiti vizu, i postojala je opcija samo avionom da se uđe, tako da bi svakako bilo jako komplikovano i skupo, jer bi moralo da se organizuje obezbjeđenje itd… Zbog toga sam dodao Maleziju, i mislim da nijesam nimalo pogriješio, bilo mi je fenomenalno. Malezija je posle Indije došla kao raj na zemlji. Prelijepe plaže, mirna zemlja, svi pričaju engleski, hrana fenomenalna a prejeftina. Malezija stvarno broj jedan kao lijepa i divna zemlja - poručuje Horvat.
Vijetnam je bio lijep, ističe Horvat, ali mu je pao jako teško, jer je hrana drugačija, patio je dosta zbog hrane i monsuna koji su krenuli već od Malezije i postalo mu je jako teško.
Kad je ugledao tablu sa natpisom Kina, prisjeća se Horvat, bio je to trenutak jakih emocija, pola njegovog bića je žalilo što je kraj putovanja, kako kaže, a druga polovina je bila ushićena zbog uspjeha i svega preživljenog na putu do njega.
- U Kini niko ne priča engleski, uvijek moraš preko aplikacije da komuniciraš, bukvalno ruka zaboli od dodavanja telefona i dopisivanja. Naporno je stvarno!...To je neka druga dimenzija i naporno je, došlo je na samom kraju putovanja i palo jako teško - zaključio je Horvat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxPaOW1JTG6M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Horvat: U Pakistanu sam sreo najgostoprimnije ljude

Prohodnost kanala Mareza predstavlja javni interes od izuzetnog značaja, jer njegova funkcionalnost direktno utiče na mještane više podgoričkih naselja – Mareze, Tološa, Donje i Gornje Gorice – ali i na sve građane Podgorice koji se snabdijevaju vodom sa vodoizvorišta Mareza, saopštio je za RTCG gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je poručio da u ovom procesu nema i neće biti privilegovanih.
– Svjedoci smo da više od dvadeset godina kanal Mareza trpi intenzivne atake nelegalne gradnje. Posljednje poplave u Podgorici ogolile su stvarnost i jasno pokazale koliko je situacija alarmantna – istakao je Mujović.
Gradonačelnik je naveo da su već preduzete hitne mjere.
– Uklanjanje svih objekata koji se nalaze u koritu kanala Mareza dio je hitnih aktivnosti koje smo započeli. Današnje akcije treba posmatrati isključivo u tom kontekstu. Apelujem da se ovaj proces ne politizuje – poruka je jasna: zakon i red će se poštovati, nema selektivnosti, nema velikih i malih imena. Javni interes je iznad svih i iznad svega – poručio je Mujović.
Podsjetimo, danas je započeto rušenje betonske ograde stadiona DG Arena u Donjoj Gorici. Ispred stadiona se okupilo oko 30 simpatizera FK Podgorica, koji su pokušali da spriječe uklanjanje ograde i reflektora izgrađenih u koritu kanala Mareza. Rušenje reflektora najavljeno je za srijedu.
Kanal Mareza je godinama van pune funkcije, a na više mjesta je zatrpan. Utvrđeno je da su u njegovom koritu izgrađeni betonska ograda i jedan od reflektora DG Arene, zbog čega je Uprava za inspekcijske poslove naložila njihovo hitno uklanjanje.
Početku rušenja prethodio je mirni protest nezadovoljnih građana, među kojima su bili djeca koja treniraju na stadionu, njihovi roditelji i treneri, koji su mehanizacijom privremeno blokirali prilaz gradilištu.
Biznismen Tomislav Tomo Čelebić, poslovni partner počasnog predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, predložio je nadležnim institucijama da se kanal Mareza izmjesti, kako bi se izbjeglo rušenje dijela stadiona DG Arena.
Njegov predlog podrazumijeva izmještanje kanala na dijelu parcele u vlasništvu Vlade Crne Gore, kojom upravlja Univerzitet Crne Gore, o čemu će se, kako je najavljeno, nadležni organi tek izjasniti.

Mujović: Javni interes iznad svih, nema privilegovanih u Podgorici

Veći broj danskih borbenih vojnika, koji se opisuje kao “značajan doprinos”, trebao bi večeras stići u Kangerlusak na Grenlandu. Tu informaciju danske oružane snage potvrdile su za dansku televiziju TV 2.
Kako izvještava TV 2, s njima će na Grenland doputovati i zapovjednik danske kopnene vojske Peter Bojsen.
Na Grenlandu su već stotine vojnika, sad stiže još
Pristigli vojnici trebali bi učestvovati u jačanju kontingenta danskih snaga koji se trenutačno raspoređuje na Grenlandu.
Ranije je zapovjednik Arktičkog zapovjedništva Soren Andersen izjavio da je u Nuk već stiglo oko 100 danskih vojnika, dok je sličan broj raspoređen i u Kangerlusaku. Tamo bi trebalo da započnu vojnu vježbu pod nazivom “Arctic Endurance”, koja je ubrzana i pojačana nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je u više navrata izjavio da želi pripojiti Grenland Sjedinjenim Američkim Državama.

Danska šalje značajan broj vojnika na Grenland

Ukrajina se suočava s jednom od najtežih zima od početka sveobuhvatnog rata, dok stotine hiljada ljudi ostaju bez stabilnog snabdijevanja električnom energijom i grijanjem zbog kontinuiranih ruskih napada na energetsku infrastrukturu, saopštila je Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori.
- Svaka jedinica energetske opreme znači toplotu u domovima, nesmetan rad bolnica, škola i vrtića, kao i veću bezbjednost civilnog stanovništva - rekli su iz ambasade.
Aktuelni vremenski uslovi dodatno otežavaju situaciju.
Ambasada poziva građane da se uključe u prikupljanje sredstava za energetsku opremu putem zvanične platforme UNITED24: https://u24.gov.ua.
- Vaša podrška danas ima presudan značaj. Hvala vam na solidarnosti s Ukrajinom - apeluju iz Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Ukrajinska vlada i međunarodne organizacije ranije su upozoravale da prekidi u snabdijevanju energijom ozbiljno ugrožavaju svakodnevni život, posebno tokom zimskih mjeseci, te da humanitarna i tehnička pomoć igra ključnu ulogu u zaštiti civilnog stanovništva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FUKRinMNE%2Fstatus%2F2013219662490636362%3Fs%3D20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine poziva na pomoć: Vaša podrška ima presudan značaj tokom jedne od najtežih zima

Srpski mediji javljaju kako su mađarski MOL i ruski Gazprom dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za Naftnu industriju Srbije (NIS).
Tu informaciju potvrdila je srpska ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.&nbsp;
- Ono što je takođe bitno jeste da je Srbija uspjela u tim pregovorima da poboljša svoju poziciju, u odnosu na 2008. godinu kada smo ostali ispod 30 odsto vlasništva, a to je da naše vlasništvo povećamo u budućnosti u NIS-u za pet odsto i dođemo do broja akcija koji će nam omogućiti veća prava odlučivanja u Skupštini akcionara - navela je ona.
Dodala je kako očekuje da će se ugovor ispregovarati do 24. marta, te kako vjeruje da će njime biti obuhvaćeni i partneri iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Podsjetimo, usljed ruskog vlasništva, kompanija NIS je od oktobra prošle godine pod američkim sankcijama.

Tag: irak