Rusija je tokom noći nastavila „teror protiv naroda Ukrajine“ gađajući civile i civilnu infrastrukturu u više regiona zemlje, saopštila je premijerka Julija Sviridenko.
U Zaporožju je, prema njenim riječima, šest avionskih bombi pogodilo stambene ulice i civilnu infrastrukturu.
- Jedan čovjek je ubijen u svom domu, drugi su ostali zatrpani ispod ruševina, a požari su zahvatili čitave kvartove - navela je Sviridenko u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
Dodala je da su „u Černigovu dronovi pogodili ključni infrastrukturni objekat unutar grada“. U Odeskom regionu, prema njenim riječima, poginula je jedna žena, a najmanje troje ljudi je ranjeno kada su ruske snage gađale komercijalne kioske, hotel, Ukrpoštu, Ukrtelekom, kulturni centar, administrativni servisni centar i privatna vozila.
- U Dnjipropetrovskoj oblasti, artiljerija i dronovi zapalili su kuće i imanja: stambenu zgradu u okrugu Krivi Rig, još jednu kuću u okrugu Nikopolj i privatnu imovinu u okrugu Sinelnikovo - precizirala je Sviridenko.
Ukrajinska premijerka je naglasila da „ovo nijesu vojni ciljevi, već porodice, domovi i osnovni sistemi koji omogućavaju svakodnevni život“.
- Strategija Rusije je sistematsko uništavanje civilnog postojanja u Ukrajini. Svijet mora da prepozna šta je ovo - državno organizovani teror. Svako odlaganje jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane znači više izgubljenih života, više uništenih domova i više razorenih porodica. Zaštita ukrajinskog neba nije samo pitanje Ukrajine - poručila je Sviridenko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSvyrydenko_Y%2Fstatus%2F1970371027881349151%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970371027881349151%7Ctwgr%5Ee348fb688931504a48ce72891b078d579d869b28%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sviridenko: Ruski napadi pogodili više ukrajinskih regiona, stradali civili

Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost uslijed intenzivnih ruskih napada. 
 
Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. 
 
Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovrena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa, 18. marta. 
 
Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestolnicu. 
 
Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku. 
 
On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. 
 
U međuvremenu, danas je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

500x500

1250x600

1084x550

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Govor predsjednice Evropske Komisije Ursule fon der Lajen u obraćanju, kako je sama rekla istorijskoj Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji, na EU Debates Jutjub kanalu, a u kojem je predstavila mapu puta 'Spremnost 2030' o jačanju odbrambenih kapaciteta EU, prenesen je kao „istorijski“.
Ukazujući na ponovno oživljavanje globalnih prijetnji i kraj ere, koju je nazvala "dividendom mira", predsjednica izvršnog tijela EU, nekadašnja ministrica odbrane Njemačke, danskim kadetima je juče poručila da im istinu - ma koliko nelagodna bila, mora reći otvoreno:
&nbsp;"Ako Evropa želi izbjeći rat, Evropa se mora pripremiti za rat."
Fon der Lajen je naglasila važnost ujedinjene i pripremljene Evrope za odvraćanje agresije i očuvanje suvereniteta, u trenutku kada je Rusija na „nepovratnom putu prema ratnoj ekonomiji“.
"I sada je Rusija na nepovratnom putu prema stvaranju ratne ekonomije. Masivno je proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete: 40 posto svog federalnog budžeta troši na odbranu, što je devet posto BDP-a. Ovo ulaganje podstiče njen agresivni rat na Ukrajinu dok se priprema za buduće sukobe sa evropskim demokratijama. I baš dok se te prijetnje povećavaju, vidimo kako naš najstariji partner - Sjedinjene Države - &nbsp;pomjeraju fokus na Indo-Pacifik.
Dragi kadeti,
Mi bismo možda željeli da ove stvari nijesu istinite. Ili da ih nijesmo morali reći tako otvoreno. Ali sada je vrijeme da se govori iskreno kako bi svaki Evropljanin shvatio šta je u pitanju. Jer nelagoda slušanja ovih riječi blijedi u beznačajnost sa boli koju uzrokuje rat. Samo pitajte vojnike i narod Ukrajine. Poenta je da moramo vidjeti svijet onakvim kakav jest – i moramo djelovati odmah kako bismo se suočili s njim. Zato što će se novi međunarodni poredak formirati u drugoj polovini ove decenije i kasnije.”
Govor EU čelnice je uslijedio samo tri sedmice nakon što su posljednjeg dana februara u Ovalnoj sobi Bijele kuće, predsjednik i potpredsjednik SAD-a, Donalad Tramp (Trump) i Džej Di Vance (JD Vence) u živom prenosu brutalno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je njegova zemlja već tri godine žrtva pune ruske agresije - i otvoreno stali na stranu agresora, na šok Evropljana i ogromnog broja Amerikanaca.
Bio je to momenat buđenja EU i lidera ostalih država koje baštine vrijednosti zapadne demokratije, poput Kanade, Australije i drugih, nakon koga je u seriji sastanaka predvođenih britanskim premjerom Kirom Starmerom (Keir) i EU zvaničnicima, počelo ubrzano stvaranje uslova za osiguravanje odbrane Ukrajine „koliko god bude potrebno“, jer Ukrajinci, postalo je to jasno svima, a ne samo Baltičkim i Skandinavskim državama „ne brane samo svoju već i slobodu cijele Evrope" i jačanje odbrambenih kapaciteta EU „sad i odmah“. Uslijedila je odluka o evropskom odbrambenom paketu vrijednom 800 milijardi eura.
U danu kada je predsjednica EK dramatično upozorila Evopljane, prigodno izabravši obraćanje kadetima Kraljevske vojne akademije Danske, glavni headlines „udarna vijest iz svijeta“, uz onu da je Izrael kršeći „primirje“ a osokoljen podrškom SAD-a, koji ga je navodno osigurao slaveći Trampa kao „mirotvorca“ u Gazi, u jednom danu ubio još 400 Palestinica - bio je razgovor američkog i ruskog predsjednika, nakon tri godine zapadne izolacije Vladimira Putina. Poslije 2 i po sata razgovora, koji su ruski mediji, za promjenu - s pravom nazvali pobjedom, Trampova administracija je navela da se Rusija obavezala da će zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Rusija za nastavak pregovora o miru tražila "zaustavljenje zapadne vojne pomoći Ukrajini".
I dok su se mediji kao ključne vijesti držali razgovora Trampa sa njegovim idolom Putinom, na evropskom su tlu nastavljeni užurbani radovi na mapi puta „Spremnost 2030“. Osim što je Fon der Lajen odaslala neuvijenu poruku da se Evropa mora spremiti za rat, njemački Bundestag je odobrio paket povećanja njemačke potrošnje vrijedan 500 milijardi eura, budućeg premijera najsnažnije evropske ekonomije Fridriha Merza (Friedrich Merz). Paket koji zahtijeva i određene ustavne promjene, a za koji se posljednjih sedmica vodila žestoka politička borba, dobio je više od neophodne dvotrećinske podrške parlamenta, sa 513 glasova za, dok je protiv bilo 207 poslanika Bundestaga.
Glasanje za omogućavanje zaduživanja za vojnu potrošnju i Ukrajinu, uz ostali paket reformi, &nbsp;je "prvi veliki korak prema novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", poručio je budući kancelar Merc, precizirajući:
„Okolnosti su prije svega određene agresorskim ratom Putina protiv Evrope.”
Istovremeno je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će njegova zemlja naručiti dodatne ratne avione Rafal narednih godina i uložiti gotovo 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) u jednu od svojih vazdušnih baza, kako bi opremila svoje eskadrile najnovijom tehnologijom nuklearnih projektila. Francuski nuklerni arsenal, prema novim najavama, neće više služiti samo za zaštitu Fancuske već cijele Evrope.
Makron se susreo i sa novim kanadskim premijerom Markom Karnijem, koji je iskazao spremnost da se u potencijalnim evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu (uz britanske) nađu i kanadski vojnici, a istu spremnost iskazala je i Australija.
Markon koji je konačno shvatio da od „bromancea“ sa Trampom nema nikakve koristi, kao što je nije bilo ni od podilaženja Putinu, na poruke iz Rusije da se moraju pitati u vezi sa raspoređivanjem mirovnih snaga u Ukrajini, Kremlju je uzvratio, da odlluku o tome čije će snage dozvoliti na svojoj teritoriji donosi - Ukrajina, te da Rusija nije tražila saglasnost kada je u agresiju na Ukrajinu uključiila i dovela vojnike Sjeverne Koreje.
Britanski premijer Starmer je još nakon prvog sastanka u Londonu, 2. marta najavio novih 1.6 milijardi za odbranu, a istovremeno je za svog glavnog savjetnika za sigurnost imenovao Džonatana Pauela, nekadašnjeg savjetnika Tonija Blera, za kojeg se smatra da je bio glavni tvorac istorijskog sporazuma sa Sjevernom Irskom "Good Friday", o prekidu decenijskog konflikta. Njega je odmah poslao u Kijev da bude savjetnik Ukrajincima u pregovorima o miru, koje navodno vode SAD-a. &nbsp;
Sve države Baltika i Skandinavije već su jedna za drugom najavile i započele povećanje vojne potrošnje za odbranu, a Turska koja ima jednu od najozbiljnih vojnih sila i odlično razvijenu vojnu industriju, takođe je najavila da će udvostručiti odbrambene kapacitete, uz jasnu poruku Kremlju da nikad neće priznati aneksiju Krima, gdje živi velika tatarska zajednica.
Navednom treba dodati niz masovnih demonstracija podrške Ukrajini širom Evrope proteklih dana, kao i - ne bi rekla slučajnu kampanju na društvenim mrežama- "Ja sam iz (ime zemlje..)i stojim uz Ukrajinu?"&nbsp;
Evropa se dakle sa naznakom hitno sprema za zaštitu od ruske agresije i pozicioniranje u novom svjetskom poretku koji će uslijediti u narednih pet godina - a šta je sa „prvom sljedećom EU članicom“, navodno upravo u tom periodu, čiji predsjednik, Jakov Milatović koliko juče, reče da ne voli što se EU miješa u naše unutrašnje poslove? Možda bi premijer Milojko Spajić, kad nađe vremena od „dubajizacije“ Ulcinja, bez upita ili miješanja Ulcinjana, mogao naći vremena i da priupita i svog ministra vojnog, Dragana Karpovića, kad ovaj pak nađe vremena od besplatnog dijeljenja vojne zemlje Crkvi Srbije (SPC) - koja je produžena ruka ruske crkve –(zvanično još)nevojnog krila Vladimira Vladimiroviča, da sjednu i vide - &nbsp;đe mi stojima u svemu ovome?
Osim toga naši NATO susjedi Hrvatska i Albanija i komšija NATO aspirant Kosovo, potpisali su sporazum o trilateralnoj vojnoj inicijativi u ponedjeljak, pa je Antenin Miljan Vešović s pravom priupitao: " A zašto Crna Gora nije ovdje?".&nbsp;
Odgovori na ova pitanja ne bih rekla da su za čekanje!

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Izjava Vladimira Putina je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp osvrnuvši se na izjavu ruskog kolege da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“, te da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je ovo izjavio tokom obraćanja javnosti iz Ovalnog kabineta.
Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da razgovora sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre.
On se danas sastaje sa generalnim sekretarom NATO- a Markom Ruteom.

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Finski premijer Peteri Orpo izjavio je danas da Rusija predstavlja stalnu prijetnju za Evropsku uniju i naglasio potrebu da se poveća potrošnja na odbranu i nastavi podrška Ukrajini.
Orpo bio je domaćin samita o bezbjednosti i imigracije, na kojem su prisustvovali visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i premijeri Švedske, Italije i Grčke, Ulf Kristerson, Đorđa Meloni i Kirijakos Micotakis.
Finski premijer je novinarima poslije sastanka rekao da se bezbjednosna situacija promijenila.
- Rusija predstavlja stalnu i opasnu prijetnju za EU i evropske zemlje. Odbrana Evrope mora biti ojačana svim mogućim sredstvima, moramo istražiti sve finansijske opcije - dodao je Orpo ne pominjući nikakve konkretne planove za povećanje budžeta.
Kaja Kalas je rekla da Rusija predstavlja direktnu prijetnju evropskoj bezbjednosti i dodala da bezbjednost uključuje različite elemente.
- Vidimo razne hibridne napade širom Evrope, uključujući sabotaže, sajber napade, ometanje GPS-a i oštećenje telekomunikacionih kablova (Baltičkog mora), ali i militarizaciju migracije - dodala je ona.
Finska je optužila Moskvu da je organizovala priliv migranata na svoju istočnu granicu sa Rusijom dolaskom oko 1.000 ilegalnih imigranata u jesen 2023.

Orpo: Rusija je stalna prijetnja za EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.
On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.
- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.
Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: invazija-ukrajine