Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da planira razgovarati s milijarderom Ilonom Maskom o obnavljanju interneta u Iranu.
Narod u Iranu je već četvrti dan bez interneta koji je isključen u zemlji usred demonstracija.
- On je vrlo dobar u takvim stvarima, ima vrlo dobru kompaniju - rekao je Tramp novinarima.
Protok informacija iz Irana otežan je prekidom interneta od četvrtka usred najvećih protesta u zemlji od 2022. godine.
Mask i Tramp održavaju povremene odnose nakon što je milijarder pomogao u finansiranju Trampove pobjedničke predsjedničke kampanje. Njih dvojica su se prošle godine javno posvađali jer se Mask protivio Trampovom zakonu o porezu na potpise, ali čini se da su obnovili odnose.
Mask i Tramp su ovog mjeseca viđeni kako zajedno večeraju u Trampovom odmaralištu Mar-a-Lago.
Mask je podržao pružanje Starlinka Irancima kako bi im pomogao da zaobiđu vladina ograničenja, uključujući i usred prethodnih protesta 2022. godine. Te godine, Bijela kuća za vrijeme Džoa Bajdena angažovala se s Maskom kako bi uspostavila Starlink u Iranu nakon što je zemlju zahvatili protesti nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru.
Satelitska usluga Starlink korištena je u drugim regijama obilježenim nemirima ili sukobima, poput Ukrajine, gdje je Mask 2022. godine naredio gašenje Starlinka tokom ključne ukrajinske ofanzive.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp najavio da će razgovarati s Maskom o obnavljanju interneta u Iranu

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Iranski režim prolazi kroz najopasnije trenutke u svojoj 47-godišnjoj istoriji.
Ono što je 28. decembra prošle godine započelo kao lokalizovani ekonomski bunt trgovaca u Teheranu, za manje od dvije sedmice preraslo je u koordinisani politički ustanak koji je zahvatio svih 31 provinciju te islamske države.
Do danas je, prema podacima novinske agencije protestnog pokreta HRANA, ubijeno najmanje 38 demonstranata, među kojima je šestoro djece.
Organizacija NCR-Iran izvještava o više od 2.200 uhapšenih građana. Međutim, za razliku od ranijih talasa nemira, izvještaji sa terena ukazuju da je strah promijenio stranu – dok se režim u pojedinim regionima povlači, u samom vrhu vlasti vlada panika, dodatno pojačana nedavnim padom ključnih saveznika u Damasku i Karakasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5E8ec102418d6c358dd9c62fd436d21f9f0e37014b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nema interneta, prekinute i telefonske linije</h2>
Organizacija za nadzor interneta NetBlocks potvrdila je večeras dramatičan pad povezanosti u Iranu.
Prema njihovim podacima, došlo je do potpunog gubitka konekcije kod glavnog državnog operatera (TCI) u Kermanšahu, gradu koji je postao jedno od žarišta otpora. Istovremeno, BBC i CBS News izvještavaju o „digitalnom zamračenju“ u samom Teheranu, gdje su telefonske linije i internet prekinuti neposredno nakon poziva prestolonasljednika u egzilu na masovne proteste.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Ea241257417fa502479f34ef3ad4c1792bdf6048f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Analitičari upozoravaju da ovakvi prekidi obično služe kao paravan za najteže oblike policijske brutalnosti, skrivene od očiju svjetske javnosti.
<h2>Sve je počelo ekonomskom katastrofom i kolapsom iranske valute</h2>
Okidač za eksploziju nezadovoljstva bio je potpuni kolaps iranskog rijala, koji je 6. januara dostigao istorijsko dno od 1,5 miliona za jedan američki dolar, izvještava Al Jazeera. Uz inflaciju hrane od 72 odsto, život prosječnog Iranca postao je praktično neizdrživ.
U očajničkom pokušaju da kupi socijalni mir, BBC navodi da je vlada u Teheranu najavila hitnu mjeru: mjesečnu naknadu od sedam dolara (oko 6,5 eura) za 71 milion građana.
Analitičari ovaj potez vide kao dokaz potpune panike, dok su demonstranti na ulicama mjeru dočekali s prezirom. Prema navodima Iran Internationala, slogani su se momentalno promijenili iz ekonomskih u revolucionarne: „Ni Gaza ni Liban, život dajem za Iran“ i „Smrt diktatoru“ (prim. aut. – vrhovnom vođi Hameneiju).
<h2>Kolaps režimske vlasti i pad gradova</h2>
Najdramatičnije scene dolaze iz zapadnih provincija. Agencija i24News i opozicioni portali izvještavaju da su gradovi Abdanan i Malekšahi u provinciji Ilam faktički van kontrole centralne vlasti.
Ovu eskalaciju potvrdio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji u svojoj analizi navodi da su demonstranti u zapadnom Iranu uspješno preuzeli kontrolu nad lokalnim sjedištima vlasti i bezbjednosnim bazama.
Prema ISW-u, gubitak ovih gradova ukazuje na kritične slabosti u režimskom aparatu prisile, koji se suočava s logističkim kolapsom u pokušaju da istovremeno odgovori na stotine žarišta širom zemlje. Snimci koje je verifikovao BBC prikazuju demonstrante kako potiskuju snage bezbjednosti u Mašhadu i otvoreno pozivaju policiju da im se pridruži u Bandar Abasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTNTvEdiOET%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 88,1 odsto domaćinstava, što je 7,3 procentna poena više u odnosu na 2021. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 7,3 procentna poena, sa 80,8 odsto na 88,1 odsto, u odnosu na 2021 - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 29,1 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 68 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 86,6 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 75,3 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 3,7 procentnih poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 78,7 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 96,2 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 86 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 89,1 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 94,1 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 91,4 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,4 odsto, korišćenje društvenih mreža 89 odsto, dok je 86,4 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 37,6 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 62,4 odsto.

Pristup internetu ima 88,1 odsto domaćinstava

Iran je danas gotovo potpuno ostao bez interneta, pokazala je analiza podataka mreže koju je sprovela organizacija za praćenje interneta Netbloks, prenosi BiBiSi (BBC).
Iranske vlasti su prošle nedjelje uvele neka ograničenja pristupa mreži, koja su uglavnom bila usmjerena na provajdere virtuelnih servera koje Iranci koriste za pristup međunarodnim sajtovima, ali današnji podaci pokazuju da je pristupačnost pala širom Irana, a Netbloks ukazuje da je obrazac „u skladu sa namjernim isključivanjem interneta“ od strane vlasti.
Današnji nestanak interneta je gotovo identičan onom koji smo pratili u Iranu od novembra 2019. godine, a prevazilazi ograničenja koja smo vidjeli tokom protesta protiv Mahse Amini 2022. godine, rekao je za BiBiSi (BBC) direktor istraživanja Netbloksa Isik Mater.
Istorijski gledano, Iran je težio da isključi pristup internetu zbog domaćih problema, a pokušavali su da obezbijede da se čuje njihov glas tokom međunarodnih sukoba, tako da je ovo nešto novo, ukazao je Mater.

Iran ostao bez interneta

Udruženje Roditelji i Crnogorski Telekom nastavljaju seriju besplatnih interaktivnih radionica za roditelje djece uzrasta od 2 do 12 godina, na temu Klik za bezbjedniji internet – kako pronaći ravnotežu?&nbsp;
Nakon Podgorice, druga radionica biće organizovana u Nikšiću, 29. maja 2025. godine u prostorijama OŠ “Milija Nikčević”.
Radionica je podijeljena u dvije grupe, i to za roditelje djece od 2 do 6 godina, od 16 do 18sati, a za roditelje djece od 7 do 12 godina, od 18.30 do 20.30 sati.
Stručnjaci će roditelje voditi kroz konkretna rješenja koja mogu primijeniti odmah kako bi postavili zdrave granice u upotrebi ekrana i ojačati porodično vrijeme – bez tehnologije. Predavači su socijalne radnice i porodične savjetnice Lepa Žunjić i Katarina Čarapić i vođa službe za multimedijalne servise u Crnogorskom Telekomu, Marjan Popović.
Za prisustvo se zainteresovani roditelji mogu prijaviti porukom/pozivom na broj telefona 063/493-493 ili putem mail adrese kliksadjecom@gmail.com

Besplatna radionica za roditelje iz Nikšića: Klik za bezbjedniji internet

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 84,5 odsto domaćinstava, što je 4,2 procentna poena više u odnosu na 2020. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 4,2 procentna poena, sa 80,3 odsto na 84,5 odsto, u odnosu na 2020. - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 32,3 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 67,6 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 84,8 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,6 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 1,4 procentna poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 75 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 95,8 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 78,2 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 87,6 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 88,9 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 90,8 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,3 odsto, korišćenje društvenih mreža 88,7 odsto, dok je 86 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 43,1 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 56,9 odsto.

Pristup internetu ima 84,5 odsto domaćinstava

Naznake kraja duboke ekonomske krize u Njemačkoj se umnožavaju, piše dpa. Najnoviji indikator je stanje industrijskih narudžbi, pokazuje statistika.
Zaliha naručenih poslova u novembru se uvećala prije svega zahvaljujući četiri uzastopna mjeseca rasta u automobilskoj industriji, saopštio je Destatis u utorak.
Konkretno, kako prenosi agencija dpa, statističari rast u branši - sada od 5,9 odsto - pripisuju "proizvodnji ostalih vozila," u koja potpadaju i vojna.
Ukupnom rastu doprinijeli su i poslovi naručeni mašinskoj industriji, navode statističari.
Zaliha narudžbi preduzećima dozvoljava da dolazeći period očekuju rasterećena. Pod zalihom narudžbi statističari podrazumijevaju poslove koji nekom preduzeću obezbjeđuju rad narednih osam mjeseci.
Podaci o narudžbama dalje podgrijavaju očekivanja zaokreta industrije iz dugoročne krize. Zalihe u industriji uopšte u novembru su narasle za značajnih 5,6 odsto.
U tome natprosečno učestvuju velike domaće narudžbe.

Raste zaliha naručenih poslova u njemačkoj industriji

Crnogorski vaterpolisti trijumfovali su rezultatom 15:13 (5:6, 3:4, 4:2, 3:1), <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/ajkule-izvanredne-na-kraju-glavne-runde-savladana-srbija-izdanje-koje-ohrabruje">prenosi Portal Analitika</a>.
Iako je u pitanju bio duel bez većeg rezultatskog značaja, treba istaći da se naša selekcija večeras odlično suprotstavila lideru grupe. Pritom, posebno raduje to što su izabranici Dejana Savića večeras pokazali veliku želju i borbenost. To naročito važi za drugo poluvrijeme, u kojem smo odigrali briljantno i u odbrani i u napadu.
Jako dobro izdanje naše selekcije ispratili smo u prvoj četvrtini. Doduše, imali smo tri minuta pada, tokom kojih je Srbija preokrenula - sa 4:3 na 4:6. No, Vučković je na kraju postigao treći večerašnji gol i 'ajkule' su zahvaljujući tome drugi kvartal čekale uz gol zaostatka (5:6).
Nakon pet minuta igre u narednoj četvrtini, Crna Gora je poravnala golom Jovana Vujovića na 8:8. Međutim, uz dva pogotka Martinovića, Srbija je nakon prvog poluvremena vodila 8:10.
Na startu treće četvrtine odlično su odgovorili izabranici Dejana Savića. Prvo je precizan bio Holod, pa Mršić i na semaforu je bilo 10:10. Imala je Crna Gora u narednih nekoliko minuta u dva navrata priliku i da preokrene - no, umjesto toga je iz peterca pogodio Mandić i vratio domaćinu prednost (11:12). U samoj završnici četvrtine, Vučković je uposlio Gojkovića, koji je bio sam pred suparničkim golom i trećim večerašnjim pogotkom poravnao je na 12:12.
U završnoj četvrtini, pri rezultatu 12:13, 'ajkule' su se čak četiri puta odbranile sa igračem više, a onda je, tri minuta prije kraja, Stupar prekrasno šutnuo i lopta je otišla pod prečku - 13:13.
I onda, najzad - vođstvo. Dva minuta prije kraja, Dušan Matković je pogodio i Crna Gora je bila u plusu - 14:13. Igrači Srbije u tim su momentima djelovali potpuno izgubljeno, a onda je Vučković pogodio. Međutim, tražili su sa klupe domaćih čelendž i pogodak našeg mladog igrača je poništen. No, nepun minut kasnije - Vučković je opet dao gol. Ovog puta je sve bilo regularno i Crna Gora je stigla do pobjede.
<h2>Preksjutra protiv Rumuna</h2>
Selekciju Crne Gore do kraja EP čeka još jedan meč, i to onaj za sedmo mjesto.
Kako je to od ranije poznato, naš rival biće reprezentacija Rumunije. Tu utakmicu pratićemo preksjutra, sa početkom u 18:00 časova.
<h2>Mađari u polufinalu protiv Grčke, Srbija će sjutra saznati suparnika</h2>
Ranije tokom dana, u derbiju završnog kola, Mađarska je nakon peteraca savladala Španiju - 15:14 (3:3, 2:2, 3:3, 3:3, 4:3).
Mađari tako idu u polufinale sa drugog mjesta, a suparnik će im biti Grčka. Sa druge strane, suparnik Srbije biće Hrvatska ili Italija - oni će sjutra u međusobnom duelu odlučivati o drugoj poziciji u grupi "F".
Grupa "E": Francuska - Holandija 14:10, Mađarska - Španija 15:14, CRNA GORA - Srbija&nbsp;
Konačna tabela: Srbija 11, Mađarska 11, Španija 10, CRNA GORA 9, Francuska 3, Holandija 1.
Grupa "F" (sjutra): Turska - Gruzija (15:30), Italija - Hrvatska (18:00), Grčka - Rumunija (20:30).
Tabela: Grčka 12, Hrvatska 9, Italija 9, Rumunija 6, Gruzija 0, Turska 0.

"Ajkule" izvanredne na kraju glavne runde: Srbija savladana nakon velikog obrta u završnici

Endangering security is the criminal offence for which Z. D., a woman from Cetinje who has not lived in the Royal Capital for years, will be held accountable. Via the social network Facebook, she directed horrific threats at Cetinje resident Milo Ivanišević and, as it later emerged, had continuously threatened other citizens of this city as well.
- The state prosecutor at the Basic State Prosecutor’s Office in Podgorica has been informed of the incident and has ordered officers of the Police Directorate to file criminal charges against Z. D. for the criminal offence of endangering security - the Prosecutor’s Office stated briefly this morning.
As previously reported, Z. D. is a native of Cetinje, an architect by profession, educated partly abroad, close to the Serbian Orthodox Church, and engaged in Podgorica on a project involving the construction of a religious and educational facility.
In morbid voice messages sent to Ivanišević on 9 January, she threatened, among other things: „Cetinje residents, days of misery are coming for you“, „...I have saved some human lives and with appetite I can take one, because I trained...“, „...fortunately there aren’t many of you, and there will be even fewer“, „hang your flags, hang them, you gang, and I’ll stuff them all into your mouths and suffocate you with them“, „you’re driven by some communist spite, you little mutt“, „and now pass this around the cafés in Cetinje - someone will recognize me, so come to my house, I’ll unlock the door, let you in, and there’s no way out, you won’t leave alive“.
Ivanišević filed a report with the police that same evening and also informed the Centre for Civic Rights about the incident.
- I would like to stress that I feel threatened and that I fear something like a new Medovina or a new 1 January 2025 could happen - Ivanišević told the police.
Citizens quickly identified Z. D., which the Centre for Civic Rights reported to the Cetinje prosecutor’s office, and the police issued a local wanted notice for her. She was questioned on Saturday, 17 January.
Using her Facebook profile „Ing Arh Zed Ratislavljevna“, Z. D. threatened Ivanišević as well as many other women and men from Cetinje.
Two to three days after Ivanišević filed the criminal complaint with the police, she deleted almost all posts and photographs from her Facebook account.
As previously reported, one of the posts she left behind, dating back to 2023, reads: „Yes, I am. And it’s excellent. The Lord is my banner. Both parents have passed away in God, if I were to die physically now, I have completed my mission. I have crossed out my DPS relatives, all of them. And the hypocrites as well. A black sheep with white hair…“.
On 10 January, the Centre for Civic Rights stated that „in a city that has twice, in a short period of time, been shrouded in black by mass crimes in which 23 of our fellow citizens were killed, including four children, such threats cannot, must not, and will not be viewed as 'isolated incidents' or 'personal conflicts'“.
- Particularly alarming is the fact that both massacres were committed by individuals who, according to publicly available information, were ideologically, value-wise, and factually close to the Serbian Orthodox Church - an institution that in Montenegro has long ceased to function as a religious community and instead operates as a political, hegemonistic and deeply destructive factor - the Center warned then.

Woman from Cetinje to be prosecuted for endangering security over morbid threats

Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan primjer toga, smatra Veskom Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu.&nbsp;
Koliko je realno da Tramp krene u nekakvo preuzimanje Grenlanda, pogotovo uz jako protivljenje saveznika u Evropi?
Teško je da vam odgovorim na ovo pitanje, zdrav razum bi mi rekao da vjerovatno to nije realno i da vjerovatno možemo pre očekivati određenu vrstu pregovora ili zategnutih odnosa između grupe saveznika u Evropi i Amerike oko toga kako će se odrediti budućnost Grenlanda. Međutim, imajući u vidu i dosadašnje, nekada neshvatljive i nepredvidive i arogantne poteze koje je predsjednik Tramp radio, ne mogu više ništa da isključim kada je u pitanju Grenland. Ali svakako, ovo je urušilo povjerenje i odnose među saveznicima u NATO-u i definitivno stavilo NATO u jednu vrlo tešku situaciju. Čak i ako se ništa ne dogodi sa Grenlandom u smislu u kom ste pitali, znači ako ne dođe do neke otvorene konfrontacije, odnosi među saveznicima i sami odnosi u NATO-u više neće nikad biti isti i sama organizacija nakon ove 2026. godine vjerovatno neće biti ona ista koja je bila do sada. Znači, nalazimo se na jednoj vrsti geostrateške prekretnice i Grenland je ovdje, rekao bih, samo jedna, eto da kažem, tačka sukobljavanja u odnosima između onoga što bi mogli da kažemo tradicionalnih saveznika do sada u Evropi i SAD.
Saveznici, kao što ste pomenuli, čini se da imaju dosta strpljenja. Imaju dosta strpljenja i način na koji oni odgovaraju Trampu je da traže dijalog. Koliko to strpljenje može da traje?&nbsp;
Evropska unija, ako govorimo o Evropskoj uniji i evropskim saveznicima u NATO-u, do sada je imala pristup takozvanog prilagođavanja ili prihvatanja određenih vrsta Trampovih zahtjeva. Oni su smatrali da tom vrstom te politike popuštanja, da tako kažem, može mnogo više da se uspije kada je u pitanju predsjednik Tramp, nego politikom otvorenog sukobljavanja. Mnogi eksperti koji su u praksi, tako i ovi koji se bave teorijom međunarodnih odnosa, takvu vrstu politike koju Evropa sprovodi prema Americi porede sa 30-im godinama. Kako stvari stoje, takva politika ima određene prednosti, ali ima određena ograničenja. Kada razgovarate ili djelujete sa nekima čiji su jako arogantni zahtjevi i neprestano rastu, popuštanje može da dovede do toga da se ta osoba ili takva politika koju ta osoba sprovodi smatra da je zapravo ona neprikosnovena i da sledeći zahtjevi, koliko god su veliki, moraju takođe da budu ispunjeni. Znači, vi politikom popuštanja ne dovodite do smanjenja zahtjeva ili nekog uravnoteženja odnosa, već naprotiv, hranite ambiciju druge strane da traži još više. Ova situacija sa Grenlandom je tipičan primjer takvog rezultata i takvih je situacija u istoriji bilo više puta do sada. Želim da budem optimista i da vjerujem u to da je neka vrsta kompromisa moguća. Kao što ste i sami rekli, Evropska unija, odnosno evropski partneri i dalje su vrlo oprezni i nisu htjeli da preduzmu oštre mjere ili da najave preduzimanje oštrih mjera u odnosu na ovo što je predsjednik Tramp tražio da se od 1. februara podignu tarife za određenu grupu evropskih saveznika. Oni dalje to razmatraju. Postoje jasni i snažni zahtjevi da se uvode takozvane recipročne mjere prema Americi, ali postoje, evo jutros sam čitao izjavu premijera Velike Britanije, da oni za sada smatraju da treba dijalogu i diplomatiji dati još jednu šansu.
Kako generalno možemo objasniti ovaj Trampov pohod, „everything, everywhere, all at once“, koliko je to skretanje pažnje sa unutrašnjih problema u Americi?
To se može smatrati vrstom skretanja pažnje sa unutrašnjih problema u Americi, ali da budem iskren, mi još ne znamo ovdje, to će tek izbori koji su u novembru pokazati koliko zapravo njegovo tijelo, MAGA, voli ovakvu vrstu politike. Kao što znate, Tramp je došao na vlast, odnosno za njega su glasali zbog obećanja da Amerika više neće intervenisati svuda po svijetu, a u međuvremenu je postala mnogo više intervencionistička nego bilo koja administracija od Buša do danas. To ćemo tek vidjeti. Sa druge strane, Tramp je jutros izjavio kako, i ja mislim da to ima očiglednu psihološku komponentu, da je on duboko nezadovoljan što nije dobio Nobelovu nagradu za mir i da više neće da misli o miru, nego će misliti o tome kako agresivnom politikom Amerike zapravo Ameriku napraviti, odnosno povratiti kao najveću silu svijeta. To je veoma rizičan pristup i videćemo šta to sve može da se desi do toga.
Kako vam se čine dešavanja u Venecueli i Trampova odluka da podrži Delsi Rodrigez umjesto Marije Mačado? Odnosno, da ide na stabilokratiju, a ne na demokratiju?
Kada je u pitanju Venecuela, očigledno da je Marko Rubio imao veliki uticaj i mnogi smatraju da je ovo zapravo njegov mali rat. Ovde postoji nekoliko, kako da kažem, slojeva interesa koje je Amerika imala. Vrlo je interesantno isto tako da je potpredsjednik Vens, kada je bila intervencija u Venecueli, ali kada su bili takođe i govori o intervenciji u Iranu, bio vrlo suzdržan, odnosno nije davao nikakve javne izjave, pokušavajući, vjerovatno, to su sad neke spekulacije u Americi, da sebe prezentuje kao pravog autentičnog predstavnika MAGA pokreta, koji je više bio za određenu vrstu izolacionizma američkog u međunarodnim odnosima, a ne intervencionizma. Međutim, kada je u pitanju Venecuela, očigledno je, i to možda nisu čak ni toliko krili u Americi, da je intervencija imala prvenstveno ekonomske interese, a to je nafta koju proizvodi Venecuela.
Vrlo je važno da se razumije, ja nisam neki ekspert, ali u međuvremenu sam pokušao da saznam što više o tome, da se razumije način na koji Amerika, odnosno kako se proizvode ti naftni derivati i da postoje različite vrste naftnih derivata. Američke rafinerije su napravljene da bi prerađivale takozvanu tešku naftu, koju Amerika zapravo ne proizvodi. Većina nafte koja se proizvodi u Americi je takozvana laka nafta. Znači, Amerika koja sama sebe može izdržavati u smislu derivata, ne zavisi od drugih država, izvozi tu laku naftu, kada kažem laka ili teška, ovdje se ne misli na kvalitet, nego na vrstu derivata. Ona izvozi tu laku naftu da bi uvozila tešku naftu, jer njene rafinerije su napravljene da prerađuju tešku naftu.
Najveći proizvođač teške nafte u svijetu je Venecuela. Najveći proizvođač i najveće nalazište takve nafte u svijetu ima Venecuela. Mnogi smatraju da su to razlozi za uzimanje tankera. Venecuela je definitivno bila umešana u drogu i tako da dalje tu ne da ovim na neki način aboliraju bivšeg predsjednika Venecuele koji je diktator, ali je veći dio tankera završio u rafinerijama u Americi. Znači, kada pogledate sa te strane, pitanje stabilokratije je mnogo važnije od pitanja demokratije, veli u pitanju Venecuela.
Nafta nije bitna samo u Latinskoj Americi i na Arapskom poluostrvu, nego i ovdje kod nas na Balkanu. Vidimo da je OFAK promenljivog mišljenja, bar što se tiče Srbije, po pitanju Mađarske, mnogo popustljiviji. Kako se u Americi gleda na to?&nbsp;
Mnogo su bila velika očekivanja Srba i Srbije od Trampa. Nažalost, mnogi Srbi su u Americi glasali za Trampa. Pretpostavljam da se mnogi od njih sada mogu zamisliti da li je ovo ono što su oni željeli. Ali, to se nije desilo prvi put, da se podržava jedna vrsta ekstremne, da tako nazovem, ili rizične politike. Amerika nije imala takav pristup prema Srbiji kakav su mnogi očekivali i ne samo zbog Kosova, jer je bilo stvarno iluzorno očekivati da će Amerika promijeniti svoju politiku u odnosu na Kosovo ili u odnosu na Balkan, ali je prvenstveno to bilo možda očekivano da će biti malo tolerantnija kada su u pitanju odnosi Srbije sa Rusijom. Međutim, i ovdje se pokazalo da ako na globalnom nivou Amerika i Rusija sad imaju mnogo pomirljivije tonove, iako sve ovo što smo do sada diskutovali i što dovodi u pitanje i ruši odnose i povjerenje između NATO partnera, zapravo radi u korist Rusije, da mnogi eksperti misle da Tramp ovdje sprovodi jednu rusku agendu. To se ne odnosi na male zemlje kao što je Srbija i one u suštini, ako imaju velika očekivanja, a ta očekivanja nisu ni bazirana na stvarnim realnim procjenama situacije, kao što je to bio slučaj ovdje, onda kao rezultat toga plaćaju veliku cijenu.
- Završiću ovaj komentar još jednom tezom. Ta takozvana spoljna politika na četiri stuba, koju je Srbija sprovodila već duže vrijeme, sada doživljava nekako svoj tužni kraj, rekao bih, jer je Srbija tom politikom došla u ćorsokak, kao što je situacija sa naftom ili naftnim derivatima i gasom jedan od primjera toga. Jednostavno, kada dođe do zaoštravanja situacije na međunarodnoj sceni, ne možete da sjedite na četiri stolice jer svaka od tih strana traži od vas da se na neki način opredijelite i nijedna vam ne vjeruje do kraja, ni Rusija vam ne vjeruje, pa ni Kina vam ne vjeruje, ni Evropska unija vam ne vjeruje, a ne vjeruju vam ni Sjedinjene Američke Države- poručio je Garčević.

Tag: internet