Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku. &nbsp;
Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.
Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.
U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..
Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.
- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.
Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.
- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.
Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.
- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.
Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:
- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.
Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.
Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.
Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.
Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.
- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.
Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.

1084x550

"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Više dojava upućeno je danas Institutu za biologiju mora i Akvarijumu Boka da se povrijeđena glavata kornjača nalazi u blizini obale kod plaže Oskar u Prčanju.
Kako je saopšteno iz Instituta za biologiju mora, životinja je, u izuzetno lošem stanju, odmah zbrinuta i smještena u karantinski dio Akvarijuma Boka.
- Nakon veterinarskog pregleda ustanovljeno je napuknuće lobanje i otvorena povreda leđnog dijela oklopa. Prema položaju povreda na glavi i oklopu, jedini mogući uzrok je kontakt s plovilom koje se kretalo velikom brzinom - navode iz Instituta u objavi na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.8333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Finstituteofmarinebiology%2Fposts%2Fpfbid02t5C8gXa92Xnp3FGz3X5b26YqDZmconimPgSakc9HJHzpUaJoNsw7Xj4Rzfq8aBAol%3Flocale%3Dsr_RS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Instituta napominju da je glavata kornjača strogo zaštićena vrsta.&nbsp;
&nbsp;- Morske kornjače redovno izlaze na površinu da udahnu vazduh i upravo tada su najugroženije u zalivu u kojem je veliki broj plovila - pojašnjeno je u objavi.
Apeluju na sve učesnike u pomorskom saobraćaju da smanje brzinu kretanja, naročito u priobalnim zonama, i da obrate pažnju na prisustvo morskih kornjača i drugih morskih organizama, kako bi u budućnosti izbjegli ovakve situacije.
- Posebnu zahvalnost dugujemo veterinarskoj ambulanti "VET PORT" na brzoj reakciji, kao i gospodinu Bošku Vučiniću kao i mnogim građanima koji su nam se javili s informacijom o povrijeđenoj jedinki - zaključuju iz Instituta.

Plovilo udarilo kornjaču u Prčanju

Morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog je kvaliteta, sanitarno je ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, što potvrđuju rezultati analize Instituta za biologiju mora, saopšteno je iz Morskog dobra.
Analiza kvaliteta morske vode, koju je Institut sproveo na 114 lokacija 30. juna i 1. jula, pokazala je da je voda na crnogorskim kupalištima na 85,1 odsto lokacija odličnog, na 7,9 odsto dobrog, a na sedam odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
- Rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jest da je sanitarno ispravna, bezbjedna za kupanje i rekreaciju - kazali su iz Morskog dobra.
Oni su pojasnili da se klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši u skladu sa Pravilnikom o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje, kojim se one klasifikuju kao odlične, dobre, zadovoljavajuće i loše.
Navodi se da su u opštini Ulcinj Program praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode realizuje na 18 lokacija, od čega je na 16 voda bila odličnog kvaliteta, a na po jednoj dobrog i zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ističe se da je u Baru voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija za kupanje.
- Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 34 lokacije, od čega je na 25 lokacija voda bila odličnog kvaliteta, na pet dobrog, a na četir zadovoljavajućeg kvaliteta - navodi se u saopštenju.
Iz Morskog dobra kazali da je u Tivtu od deset lokacija voda bila odličnog kvaliteta na devet, a zadovoljavajućeg na jednoj.
Kako su rekli, analize su pokazale da je u Kotoru na 11 lokacija voda bila odličnog, na tri dobrog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta.
- U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na jednoj lokaciji zadovoljavajućeg kvaliteta - precizirano je u saopštenju.

1250x600

Voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

Na Adi Bojani otkriveno je prvo gnijezdo glavate morske kornjače na ovom području, saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Crne Gore.
Direktor Instituta Mirko Đurović je rekao da je to vrlo važan nalaz u praćenju i zaštiti ove zaštićene morske vrste na ovoj obali.
Iz Instituta su naveli da su tragovi izlaska kornjače na plažu i samo gnijezdo zabilježeni rano jutros.
Lokacija je potvrđena i jasno obilježena vidljivom oznakom.
Vrijeme inkubacije jaja je u prosjeku oko 60 dana i zavisi od temperature pijeska i drugih uslova sredine, a izlijeganje prvih jedinki se očekuje krajem avgusta.
Iz Instituta su naveli da su kornjače i njihova gnijezda strogo zaštićeni prema nacionalnim propisima i međunarodnim konvencijama, te apelovali na turiste da im ne prilaze.

Na Adi Bojani otkriveno gnijezdo glavate kornjače

Temperatura izmjerena negdje ispred Instituta za biologiju mora na dubini dva metra, što je jako bitno, bila je skoro 30 stepeni Celzijusa, što do sada nikad nijesmo izmjerili, što nije bilo uobičajeno. A sama činjenica da se ta temperatura morske vode podigla na tih 30 stepeni Celzijusa govori da su se desile promjene u samoj vodi, njenom hemijskom sastavu, da su mnogi organizmi odreagovali na to na taj način što su se povukli u neke dublje vode koje su hladnije, i što je taj proces dugo trajao, i što to nije samo zabilježeno kod nas, nego na kompletnom području Jadranskog mora - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora.
Klima se, kako je rekao, mijenja, čemu svjedoče svi i ona na kopnu, ali i u moru, a to vide oni koji se bave istraživanjem mora.
- Mi koji se bavimo istraživanjem mora to registrujemo u moru, putem morskih organizama, promjene hemijskog sastava vode, temperature, morskih struja i svega onoga što je interesantno. Naravno, ono što je značajno reći je da sve to zavisi od količine Sunca koju dobijamo na Zemlji, da taj odnos Sunca i Zemlje nikad nije isti, to je jedan dinamičan proces, i naravno da postoji nekoliko stvari koje utiču na to koliko ćemo sunčeve energije dobijati. Da li ćemo jednog dana ući u neko novo ledeno doba, vjerovatno da, da li će se to desiti za pet godina, 10, sigurno ne, ali u nekoj budućnosti da. I time se najviše bavio profesor Milutin Milanković, koji je matematičkim modelima predvidio kada će se i kako mijenjati klima na Zemlji, i kako se ona mijenjala, tako da uvijek u šali volim da kažem čuvajmo mi one bunde, jer će nam.trebati sigurno, u nekoj budućnosti da se malo zagrijemo - rekao je Joksimović.
Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode što je, ističe on, neuobičajeno za Bokokotorski zaliv, ali i za otvoreno more južnog Jadrana.
- To smo komunikacijom i razmjenom informacija između institucija dokazali i potvrdili da je zaista bila ekstremna temperatura ovoga ljeta - istakao je Joksimović.
Kad se poveća temperatura morske vode, objašnjava on, dešavaju se hemijske reakcije, nedostaje kiseonika jer je voda toplija pa su brža isparavanja i evaporacija.
- Mijenja se salinitet, on se podiže, 38,3 on je skoro došao do 39, nekada je mjeren na 41. Tako da sva ta situacija podsjeća na onu vodu istočnog Mediterana, gdje je i &nbsp;toplo pa se isparavanjem taj salinitet bro povećava, i ta pojava ranije objašnjena kao jadranska ingresija, prije nekih devet, 10 godina je ta voda iz istočnog Mediterana ulazila u Jadransko more, sa sobom donosila hranljive materije, plankton, i to su bile one plodnije godine kada je bilo više i riba, i biomase riba. Međutim, ove nove situacije, nove promjene koje se dešavaju remete taj ustaljeni ciklus izmjene jadranske vode, tako da šta će se u budućnosti dešavati zaista ne znamo, ali da pratimo, i da na neki naučni način pokušamo da objasnimo u saradnji sa kolegama iz regiona, kakve posljedice mogu biti svih tih promjena - zaključio je Joksimović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHgMA-YRSV9E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Joksimović: Ovog ljeta su mjerene ekstremno visoke temperature morske vode

Crnogorski ribari i ronioci su prethodnih dana u Bokokotorskom zalivu primijetili uginule i bolesne jedinke više vrsta kernje i brancina.
Takvoj ribi su oštećene oči, koža i drugi djelova tijela.
Institut za biologiju mora (IBM) kod Kotora je 18. oktobra saopštio da su gotovo sigurni da je riječ o VER virusu iz roda Betanodavirusa.
Deset dana kasnije to su potvrdile analize dvije uginule kernje koju je uradila Specijalistička veterinarska laboratorija, saopštila je Uprava za bezbjednost hrane.
Naveli su da se bolest ne prenosi na ljude.
Deset dana ranije Institut je preporučio da se zaražena riba iz preventivnih razloga ne konzumira.
Istovjetan apel uputio je 23. oktobra i Direktorat Ministarstva poljoprivrede.
To je zabrinulo dio ribara u Boki.
Kotoranin Mladen Živković kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da lično nije vidio uginulu ribu ali da prati dešavanja.
- Zabrinut sam jer kažu da ako temperatura mora pređe 23 stepena za brancin a 28 za kernju, možemo očekivati da će biti desetkovane - istakao je on.
On će ipak i danas jesti ribu, koju je juče ulovio.
<h2>Ribari iz Boke</h2>
Živković kaže da je dio mještana u dilemi - je li ovih dana ulovljena riba jestiva?
Zbog toga je, smatra, važno da se nadležni oglase.
- Institut kaže da ne prelazi na ljude, ali postoji strah i treba objasniti radi trgovaca i ribara. Nadam se da će ove naše kiše i izvori učinjeti da to prođe - kaže Živković.
Dio ribara zamjera Institutu što je izdao saopštenje o mogućoj pojavi virusa prije sprovedene analize.
Jedan od njih je Kotoranin Dragan Srdoč, koji živi isključivo od ulova ribe.
- Prvo neka urade analize. Sad ljudi koji hoće da kupe ribu ne pričaju samo o te dvije vrste, već misle da je sva riba zaražena i samo o tome pričaju. A tu kernju je u našem dijelu mora skoro nemoguće uloviti - rekao je Srdoč.
Srdoč smatra da je kiša koja je padala i od koje prorade izvori u Boki već rashladila i pročistila more.
Naglašava da kao registrovani ribar nema podršku ni zaštitu države.
Smatra i da su nebriga nadležnih i nepoštovanje zakona već uništili "ribanje" u Boki.
- To je jedan haos. Kruzeri, pa brodovi i gliseri umjesto dozvoljenih osam čvorova brzine razvijaju i 150, pa vezovi kojima se uništavaju mjesta za bacanje mreža... - rekao je Srdoč.
Srdoč koji je među malobrojnim registrovanim ribarima, ističe da ga je i sama priča o virusu kod riba već ugrozila.
- A malo je ko ostao da samo ribari. Neko ima kafanu, restoran ili izdaje apartmane. Ja sam među malobrojnim što prodaje ribu i tako živi, a oni su me bacili na koljena. I sama priča nas ugrožava - naveo je on.
<h2>Adžić: Nema mjesta panici</h2>
Prethodno su iz nacionalne Specijalističke veterinarske laboratorije su za RSE saopštili da "nema mjesta panici".
- Bolest se ne prenosi na ljude - kaže za RSE doktor Bojan Ažić, koji je doktorirao na bolestima marikulture.
- Pokazano je da se virus može vezati za ljudsku ćeliju, ali ne i ući u nju. U skladu sa tim, smatra se da betanodavirus u svom trenutnom obliku ne može inficirati ljudske ćelije - saopštio je Institut za biologiju mora.
I Ilija Ćetković iz Instituta navodi da je pojava virusa kod riba prirodnom procesu .
- Virusi i drugi patogeni su sastavni dio svakog ekosistema - kazao je Ćetković.
<h2>Da li se moglo spriječiti i kako liječiti</h2>
Stručnjaci su saglasni da se virus nije mogao spriječiti.
- Sprječavanje ove infekcije ribe u moru nije moguće. Jako je teško kontrolisati virusne bolesti čak i u kavezima (koji su u moru). A u otvorenoj morskoj vodi - prevencija je nemoguća - kaže Adižić.
Sličan stav iznosi i Ćetković.
- Nemoguće je preventivno djelovati na ove pojave u morskom ekosistemu, zbog njegove veličine. Moguće je da će doći do smanjenja brojnosti kernji, ali je teško utvrditi u kojoj mjeri - naglasio je on.
<h2>Šta se sada može preduzeti?</h2>
Ćetković naglašava da je važno ukloniti uginulu ribu: "I oboljele jedinke, zbog smanjenja mogućnosti širenja oboljenja".
Adžić ističe da je važno da se eventualna bolest ne prenese na ribu u kavezima.
- Zato pozivamo uzgajivače da se u slučaju pojačanog uginuća riba gajenih u kavezima obavezno jave veterinarskoj službi, koja će dostaviti uzorke u laboratoriju - zaključuje Adžić.
<h2>Šta se zna o za ribu fatalnom virusu</h2>
A Uprava za veterinu je saopštila da za sada nema simptoma virusa kod ribe koja se uzgaja u kavezima.
- Jako je bitno pojačati sanitarne mjere kako se bolest ne bi prenijela na ribu u kavezima, pošto je brancin veoma osjetljiv na ovu bolest - kažu iz Uprave za veterinu.
Ćetković kaže je virus posljednjih decenija više puta zabilježen u vodama Mediterana, a ovih dana duž obale Italije.
Prema njegovim riječima oboljenje se javlja pri povišenoj temperaturi mora i to u područjima gdje je veća koncetracija kernje.
- U prošlogodišnjem slučaju iz Španije, broj viđenih oboljelih jedinki dostigao je vrhunac u prvim sedmicama oktobra. A značajno je opao početkom novembra, sa padom temperature mora za oko 10 stepeni, kada je viđena i posljednja (oboljela) jedinka - objašnjava Ćetković.
Institut je ranije saopštio da brancin strada kada temperatura mora pređe 23 stepena Celzijusa a kernja kada je viša od 28.
Temperatura mora u Bokokotorskom zalivu od 18. oktobra do danas nije prelazila 22 stepena.

Virus ugrožava ribe u Boki

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: institut-za-biologiju-mora