Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Srpska policija uhapsila je protekle sedmice sedam osoba među kojima je i predsjednik Odbora direktora Instituta Simo Milošević u Igalu Predrag Dragojlović zbog sumnje da su kao organizovana kriminalna grupa nezakonito prisvojili više od tri miliona eura, piše Monitor.
Prethodnih godina Dragojlović je predstavljao Investiciono razvojni fond (IRF), a u februaru ove godine je reizabran za predsjednika Odbora u ime Razvojne banke Crne Gore. Iz Instituta Igalo su za Monitor kazali da još nemaju zvaničnu informaciju o ovom slučaju. Isti odgovor dobili su i iz Razvojne banke Crne Gore.
Kako je prenio N1 Beograd krajem novembra saopštenje Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, sedam uhapšenih se sumnjiče da su izvršili krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
- Ova organizovana kriminalna grupa se tereti da je od novembra 2023. godine do dana hapšenja na teritoriji Republike Srbije vršila krivična djela prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca na taj način što je organizator B. Č. organizovao ostale osumnjičene da po unaprijed organizovanim zadacima kreiraju lažni dug u poslovnoj dokumentaciji PD „BLEECKER“ d.o.o. kako bi se vještački stekli uslovi za otvaranje stečaja nad tim privrednim preduzećem i kako bi zadržali upravljanje nad hotelom „GARNI B“ u Beogradu i nastavili da pružaju hotelijerske usluge u ovom objektu - objašnjava se u saopštenju TOK-a.
Krivična prijava je, kako navode iz TOK-a, podnijeta i protiv osumnjičene K. D. koja se, kako su tada prenijeli, nalazi van teritorije Republike Srbije.
Firma „Bleecker doo“, čiji je stoprocentni vlasnik Dragojlović je registrovana u Herceg Novom i Beogradu, s tim što je prva aktivna, a druga u stečaju. U ovogodišnjem imovinskom kartonu predsjednik UO Institut Simo Milošević naveo je ime supruge Kristine, kao i da je vlasnik firme Bleecker doo.
Kako je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, osumnjičeni su navodno 107.000 eura od tog novca, prebacili na račun preduzeća pod kontrolom organizovane kriminalne grupe u Ljubljani. Sumnja se da su dio novca, najmanje 200 hiljada eura uložili u izgradnju hotela u Crnoj Gori.
U aprilu 2023. počela je rekonstrukcija zadužbine Nikole Musića Pođanina (1760 – 1835 ) u Starom gradu, na Belavisti. To zdanje, u vlasništvu Manastira Savina, planirano je da postane hotel, prema navodima medija da su Mitropolija crnogorsko-primorska, odnosno Manastir Savina i beogradski biznismen Predrag Dragojlović potpisali ugovor o 30-godišnjem zakupu.
Dragojlović je za člana odbora direktora Instituta Simo Milošević izabran u februaru ove godine ispred Razvojne banke Crne Gore, zajedno sa Petrom Rakčevićem i Šefikom Nišićem ispred kompanije Vile Oliva, Pavlom Obradovićem ispred Vlade i Goranom Čabarkapom ispred Fonda zdravstva.

610x380

500x500

400x240

400x203

Predsjednik Upravnog odbora Instituta "Simo Milošević" Predrag Dragojlović uhapšen u Srbiji

Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;
Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.
- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.
On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.
U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.
- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.
U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.
Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.
U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.
Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.
- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici informaciju o &nbsp;aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja akcija emitenta Institut ''Dr Simo Milošević'' AD Igalo.
To je, kako su naglasili, učinjeno u skladu sa Planom restrukturiranja.
- Na Sjednici Vlade održanoj 15. maja usvojena je Informacija o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" AD Igalo sa navedenim Planom restrukturiranja. Na sjednici Vlade održanoj 3. jula 2025. godine, usvojena je Informacija o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Emitenta, u skladu sa Planom restrukturiranja i Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - navodi se u dokumentu Vlade.
Prvi korak u realizaciji Plana restrukturiranja pokrenut je, kako se navodi, usvajanjem Informacije i potpisivanjem Ugovora o zajednickom djelovanju izmedju Vlada Crne Gore, Razvojna Banka Crne Gore AD Podgorica, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Podgorica, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, Podgorica kao jedna strana, i HTP „Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, kao druga strana kao i Odluke o preuzimanju Emitenta, na osnovu koje navedeni akcionari, sa zajedničkim učešćem od 85,6556 odsto u kapitalu Emitenta, odnosno zajedno sa 327.505 akcija sa pravom glasa iskazuju interes za preuzimanje odnosno otkup svih preostalih 54.846 akcija Emitenta, a koje nisu u vlasništvu potpisnika Ugovora.
- Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluk potpisani su 3.jula 2025. godine, o čemu će biti obaviješteni Komisija za tržište kapitala i Emitent u roku od dva radna dana od dana potpisivanja. Pored navedenog, Odluka će biti objavljena u dva štampana medija, koji se distribuiraju na teritoriji Crne Gore, u roku od četiri radna dana od dana potpisivanja, u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - piše u dokumentu Vlade.
Ugovor o zajedničkom djelovanju i Odluka već su, kako su naglasili, potpisali relevantni subjekti.
- U cilju nastavka procesa, neophodno je preduzeti dalje korake koji uključuju formalno podnošenje Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala, potpisivanje ugovora sa Centralnom klirinškom depozitarnim društvom AD, Podgorica (u daljem tekstu: CKDD) 0 evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanje, kao i ispunjavanje finansijskih i tehničkih uslova potrebnih za sprovođenje javne ponude i otkupa akcija u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - dodaje se u dokumentu.
Za potrebe sprovođenja postupka preuzimanja neophodno je da Sticaoci, Vlada Crne Gore i HTP "Vile Oliva" d.o.o. Petrovac, na način i u omjeru definisanom Ugovorom o zajedničkom djelovanju i Odlukom (HTP Vile Oliva doo, Petrovac - 60,32 odsto, Vlada Crne Gore - 39,68 odsto), prethodno obezbijede dokaz o deponovanju novčanih sredstava ili bankarke garancije za plaćanje akcija na koje se ponuda za preuzimanje odnosi.
- U konkretnom slučaju, Vlada Crne Gore je u obavezi da obezbijedi sredstva u iznosu od 1.262.309,7325 eura, što odgovara proračunu zasnovanom na maksimalnom broju akcija koje mogu biti predmet otkupa, po utvrđenoj cijeni otkupa u iznosu od 58,00 eura po akciji, a koja je definisana Odlukom i utvrđena u skladu sa članom 17 stav 1 Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i iznos od 8.000,00 eura za dvije potrebe provizije i troškova podnošenja Zahtjeva Komisiji za tržište kapitala i sprovođenje postupka preuzimanja u CKDD-u (otvaranje ponude u postupku preuzimanja, prenos vlasništva itd), a u skladu sa Cjenovnikom CKDD i Pravilnikom o naknadama Komisiji za tržište kapitala - navodi se u dokumentu.
Radi realizacije ove obaveze, Ministarstvo finansija će izvršiti preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve.
- I to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu. Sredstva će biti usmjerena na programske aktivnosti koje se odnose na upravljanje državnom imovinom, konkretno na poziciju namijenjenu za izdatke za kupovinu hartija od vrijednosti. Nakon toga, Uprava za državnu imovinu će realizovati ovu preraspodjelu i izvršiti prenos sredstava na namjenski račun CKDD-a kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica, čime će biti obezbijeđeno finansijsko pokriće za otkup prijavljenih akcija. Nadalje, kako je Vlada Crne Gore na sjednici od 3. jula 2025. godine, usvojila predlog Ugovora i Odluke koji su nakon donešenog Zaključka broj 11-011/25-2377/2 od 3. jula 2025. godine. potpisani od strane Sticalaca i sa njima povezanih lica i manjinskog akcionara HTP „,Vile Oliva" doo, Petrovac, Ministarstvo zdravlja se obratilo Montenegroberzi AD Podgorica, za dostavljanje informacije o cijeni akcija i broju dana trgovanja. Dopisom broj 378/2 od 03.07.2025. godine, dobijen je zvanični podatak o broju dana trgovanja i prosječnoj cijeni akcija Emitenta - navodi se u dokumentu.
U cilju nesmetanog sprovođenja čitavog procesa, Uprava za državnu imovinu će, dodaju u Vladi, imenovati ovlašćeno lice koje će, u ime Vlade Crne Gore, potpisati Ugovor sa CKDD-om o evidentiranju akcija deponovanih u postupku sprovođenja javne ponude za preuzimanju, kao i potpisati ostalu potrebnu dokumentaciju i prenijeti pomenuta sredstva shodno zakonu, sa ciljem dostavljanja Zahtjeva za odobrenje javne ponude za preuzimanje Komisiji za tržište kapitala sa svom propratnom dokumentacijom, u roku od najkasnije osam dana od dana objavljivanja Odluke.
- Dodatno, Vlada Crne Gore, Razvojna banka Crne Gore AD, Podgorica, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore - treba da ovlaste lice koje će saradivati sa Komisijom za tržište kapitala u postupku razmatranja zahtjeva, a koje Vlada Crne Gore ovlasti, da potpiše dokumentaciju u skladu sa zakonskim odredbama - ističe se u dokumentu.
Kao dio pripremnih aktivnosti, pripremljen je i nacrt Prospekta za preuzimanje akcija Emitenta, koji će biti objavljen u dva štampana medija i dostupan javnosti u roku od tri radna dana nakon izdavanja rješenja Komisije za tržište kapitala kojom se odobrava javna ponuda za preuzimanje, dostavljen Emitentu i CKDD-u.
- Nakon čega se tek stiču formalni uslovi za sprovođenje postupka javne ponude u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava - zaključili su u Vladi.

Vlada usvojila informaciju o aktivnostima za preuzimanje akcija Instituta Simo Milošević

Budžet jeste važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije ključni problem. Mnogo veći izazov predstavlja način raspodjele sredstava, koja bi, prema riječima bivšeg direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Seada Čirgića, trebalo da prate pacijenta, a ne kapacitete zdravstvenih ustanova.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Čirgić je kazao da se iz godine u godinu u zdravstveni sistem ulaže sve više, ali da rezultati izostaju.
- Budžet je važan za funkcionisanje zdravstvenog sistema, ali nije jedini problem već način na koji se raspodjeljuju sredstva, koja bi trebalo rasporediti tako da prate pacijenta, a ne da sredstva prate kapacitete zdravstvenih ustanova, zbog čega se iz godine u godinu sve više troši na zdravstveni sistem a on je sve lošiji i lošiji - rekao je Čirgić.
Govoreći o nestašici ljekova, on ističe da je riječ o višeslojnom problemu, na koji utiču loše planiranje, hronični nedostatak finansijskih sredstava, rigidan sistem javnih nabavki, ali i poremećaji na globalnom tržištu i u lancima snabdijevanja.
- Ne smijemo ni zaboraviti da je Crna Gora malo tržište kada su u pitanju ljekovi bez ikakvog uticaja na farmaceutsku industriju, a koliko smo mali najbolje će ilustrovati podadak da je godišnji promet farmaceutske industrije u svijetu oko dva biliona (2.000 milijardi dolara) to jasno govori koliki je naš uticaj ukupno na to globalno tržište. Problemi su dugogodišnji, a apostrofirao bih posebno sistem javni nabavki koji je rigidan, jer mi imamo sistem nabavki koji obezbjeđuje samo jedan lijek po INN (internacionalni nezaštićeni naziv ili generički naziv lijeka, ili aktivna supstanca koja lijek čini) i za jedan INN imate više proizvođača, a prilikom tenderske procedure mi možemo odabrati samo jednog dobavljača-onog koji je dao najbolju ponuđenu cijenu, pa se onda dešavaju situacije da imate lijek koji ste uveli u sistem, uveli ste u terapiju pacijentima, imate ga ove godine a sljedeće godine je prošao neki drugi lijek istog INN-a, istog generičkog naziva i sljedeće godine hroničnom pacijentu dajete novu terapiju. U suštini to je ista terapija, ali kad se neko navikne na jedan lijek očekuje da će ga imati u kontinuitetu – rekao je Čirgić.
Kao drugi ozbiljan problem, on navodi hronični nedostatak sredstava za nabavku ljekova, koji je direktno povezan sa lošim sistemom planiranja.
- Uvijek kupujete manje nego što su stvarne potrebe zdravstvenog sistema čime prebacujete dio troškova zdravstvene zaštite na pacijente. Na primjer- u medijima se govorilo o nestašici pelena, a radi se o tome da je za pelene planirana određena suma sredstava koja je nedovoljna, kad se iscrpe ta sredstva i kad se povuku sve pelene za taj iznos sredstava pojaviće se nestašica i jedina mogućnost koja preostaje pacijentima je da kupe pelene u privatnoj apoteci i to su u suštini ti problemi. O globalnim poremećajim neću govoriti jer na njih nemamo nikakvog uticaja, ali na ove stvari i te kako možemo uticati - zaključio je Čirgić.

Čirgić: Hronični nedostatak sredstava, loše planiranje i rigidan sistem nabavki glavni uzroci nestašice ljekova

&nbsp;U Crnoj Gori jutros je najviše snijega na Žabljaku 49 centimetera, objavljeno je na sajtu Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Navodi se da u Šavniku ima 12 centimetara, Kolašinu i Plužinama po deset centimetara.
U Pljevljima i Rožajama jutros ima centimetar snijega.

Na Žabljaku 49 centimetera snijega

Skupština Crne Gore, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, simboličnim programom obilježiće Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta – 27. januar.&nbsp;
Događaj će otvoriti predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, a prisutnima će se obratiti i Nina Ofner Bokan, predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori.
- Događaju će prisustvovati poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kao i prijatelji Jevrejske zajednice - najavljeno je iz Skupštine Crne Gore.
Povodom ovog važnog datuma, predsjednik Skupštine i predsjednica Jevrejske zajednice simbolično će upaliti šest svijeća, u znak sjećanja na 6.000.000 stradalih.
Događaj će biti održan u Velikoj sali, u utorak, 27. januara, sa početkom u 11 sati.

Mandić otvara događaj posvećen Danu sjećanja na žrtve Holokausta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Zoja Bojanić Lalović kazala je da još čekaju odgovor od ministarke kulture i medija Tamare Vujović što je njen resor preduzeo u slučaju diskutabilnog angažmana volontera u Državnom arhivu Crne Gore. 
- Pitanja čekaju na odgovor duže od mjesec dana, zaposleni dižu glas, a ministarka ćuti. Državni arhiv se vodi po sistemu “ne pitaj” - konstatovala je Bojanić Lalović u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZojaBojanic%2Fstatus%2F2015697190765592842&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U zahtjevu poddnijetom krajem prošle godine, Bojanić Lalović pita Vujović da li je, i ako jeste, kada angažovala inspekciju rada u upravnu inspekciju u Državnom arhivu u cilju kontrole poštovanja Zakona o volontiranju.
- Da li ste od Zavoda za zapošljavanje dobili podatke o dostavljenim obavještenjima o zaključenim ugovorima - pitala je Bojanić Lalović.
Odgovori su izostali.

Tag: institut-simo-milosevic