Odbor direktora Instituta "Dr Simo Milošević" izabrao je novog predsjednika, Pavla Obradovića, koji je član upravljačkog tijela ustanove već dvije godine u ime Vlade Crne Gore.
On je izabran na tu funkciju umjesto u Srbiji uhapšenog Predraga Dragojlovića. Odbor direktora je tek prekjuče primio ostavku Dragojlovića, potvrdio je Novskom portalu, Obradović.
- Biću predsjednik Odbora direktora Instituita Igalo do sljedeće Skupštine akcionara za dva do tri mjeseca. Skupština će birati sve članove Odbora. To je bila jedina tačka dnevnog reda Odbora - kazao je Obradović.
Obradović je u Odbor direktora došao u vrijeme najveće krize za Institut, koji je bio pred stečajem. Danas se pred kompanijom otvara nova perspektiva.
- Uspjeli smo da uz veliku pomoć Vlade i manjinskog akcionara spasimo Institut. Uspješno poslovanje ove godine najviše je zahvaljujući realnim cijenama usluga za osiguranije Fonda zdravstva, koje više od decenije nijesu mijanjene. U idućoj godini planiramo da sprovedemo dokapitalizaciju i nastavimo &nbsp;Planom restrukturiranja. Uslijediće raspisivanje tendera za izradu projekata rekonstrukciju oronulih zgrada i medicinskog dijela na 4 zvjezdice ,što je dio Plana - kaže Obradović.
Inače, Pavle Obradović je menadžer turizma, bio je direkltor Turističke organizacije Herceg Novi u mandatu od 2017. do 2021. godine. Član je Novske liste.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Umjesto uhapšenog Dragojlovića: Pavle Obradović novi predsjednik Odbora direktora Instituta Igalo

Predsjednika Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević" Predraga Dragojlovića uhapsila je srpska policija zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je nezakonito stekla više miliona eura, objavio je crnogorski nedjeljnik Monitor.
Njegova beogradska kompanija u stečaju "Bleecker" našla se na meti Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije, zbog sumnje da je učestvovala u spornom sticanju oko 2,8 miliona eura.
U saopštenju od 25. novembra, Tužilaštvo je navelo da je tim povodom uhapšeno sedam osoba, među kojima je osoba sa njegovim inicijalima - P.D.
Sam Dragojlović nije odgovarao na pitanja Radija Slobodna Evropa poslata na mail adresu i broj telefona.
Iz Vlade Crne Gore nisu odgovorili na upit da li su upoznati sa slučajem predsjednika Odbora direktora Instituta, koji je u većinskom vlasništvu države.
A da Specijalno tužilaštvo mora hitno ući u sve crnogorske institucije sa kojim je on povezan i izvršiti detaljan uvid u sve poslove zatražila je poslanica vladajuće većine Jelena Kljajević.
<h2>Srpsko tužilaštvo sumnja u lažni stečaj</h2>
Srpsko Tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je krajem novembra da je uhapšeno sedam osoba zbog sumnje za prouzrokovanje lažnog stečaja i pranje novca.
Tužilaštvo ističe da je B.Č. organizovao ostale osumnjičene za kreiranje lažnih dugova u cilju ispunjavanja uslova za otvaranje stečaja nad kompanijom "Bleecker", čime bi se zadržalo njeno upravljanje jednim hotelom u Beogradu.
- Čime su protivpravno stekli imovinsku korist u iznosu ne manjem od 264.859.559 dinara i 545.487 eura, da bi potom nelegalno stečeni novac prenijeli na račune privrednog društva "Lumia" - piše u saopštenju.
Prema podacima iz privrednog registra Srbije, prva kompanija se nalazi u vlasništvu Predraga Dragojlovića a druga u vlasništvu Kristine Dragojlović.
On je u imovinsko kartonu dostavljenom crnogorskoj Agenciji za sprečavanje korupcije prijavio da se njegova supruga zove Kristina.
Međutim, nisu prijavljene kompanije van Crne Gore.
U saopštenju srpskog Tužilaštva se navodi da je jedan od uhapšenih osoba pod inicijalima P.D., a da je krivična prijava podneta i protiv osumnjičene K.D. "koja se trenutno nalazi van teritorije Srbije".
Iz Tužilaštva nisu zvanično potvrdili RSE-u da su to oni.
Dragojlovići nisu odgovorili na upite vezano za slučaj.
<h2>Hotelski biznis u Srbiji i u Crnoj Gori</h2>
Pored "Bleeckera" u Beogradu, Predrag Dragojlović je kompaniju pod istim imenom prije četiri godine - 2021. godine - osnovao i u crnogorskom gradu Herceg Novi.
Kompanija je sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori iste godine potpisala ugovor o dugoročnom zakupu njene zgrade u istorijskom dijelu Herceg Novog, grada na sjeveru crnogorske obale.
Cilj je, prema dokumentima na internet stranici grada, da se zgrada rekonstruiše u butik hotel sa četiri zvjezdice.
Gradske vlasti su ove godine donijele odluku da se njegova kompanija privremeno oslobodi plaćanja naknada za komunalno opremanje, jer ona nije, ističe se, predviđena za hotele te kategorije.
Sam hercegnovski "Bleecker" posluje u plusu.
Prošle godine je, prema podacima Poreske uprave Crne Gore, ostvario profit od oko 85.000 eura.
U pratećim napomenama se navodi da crnogorski "Bleecker" potražuje 17.000 eura na ime dugovanja od beogradske kompanije u stečaju "Bleecker", koje su, obje, u vlasništvu Dragojlovića.
<h2>U Odboru direktora od 2021.</h2>
Iste godine kada je osnovao kompaniju, Dragojević je postao i član Odbora direktora Instituta "Dr Simo Milošević", koji je u većinskom vlasništvu države.
Od ove godine je izabran za njegovog predsjednika.
Ova institucija se godinama nalazi u višemilionskim dugovima, a Odbor direktora je krajem prošle godine odborio Plan restrukturiranja.
Plan, prema pisanju crnogorskih medija, predviđa prodaju dijela Instituta, nakon čega bi se od tih sredstava i kredita rekonstruisao drugi dio i doveo do nivoa od četiri zvjezdice.
Inače, Dragojlovića su na mjesto u Odboru direktora predložili iz državne Razvojne banke Crne Gore, drugog najvećeg akcionara.
Iz Banke su za RSE kazali da nisu zvanično obaviješteni o istrazi ili hapšenju "s obzirom da se događaj desio u drugoj državi".
- S tim u vezi ne možemo komentarisati okolnosti slučaja, ali pratimo situaciju i obavijestićemo javnost kada budemo imali provjerene informacije - istaknuto je u odgovoru.
Iz Banke ističu da nisu bili u bilo kakvim poslovnim vezama sa Dragojlovićem ili njegovim kompanijama.
Direktor Instituta Zoran Kovačević kazao je za RSE da, osim iz medija, nisu zvanično upoznati sa "trenutnim statusom" Dragojlovića.
Kovačević je istakao da članove Odbora direktora predlažu vlasnici, bez konsultacija sa menadžmentom, i oni nisu u stalnom radnom odnosu.
- Konačno, sigurni smo da situacija vezana za Dragojlovića neće uticati na pozitivne poslovne trendove u tekućoj godini i dinamiku postupka oporavka Instituta definisanu Planom restrukturiranja koji je usvojila Vlada zajedno sa manjinskim akcionarem - naveo je on.
<h2>Na meti Agencije za sprečavanje korupcije</h2>
Iz crnogorske Agencije za sprečavanje korupcije su za RSE kazali da je član Odbora direktora Instituta godinama imao obavezu da prijavljuje prihode i imovinu, ali da tu zakonsku obavezu nije poštovao sve do 2025.
Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner dužan da najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaje o prihodima i imovini. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna do 2.000 eura.
Zbog nedostavljanja imovinskih kartona, Agencija ga je do sada kaznila tri puta – jednom upozorenjem, a dva puta novčano.
RSE je pitala Agenciju da li je Dragojlović prekršio Zakon u dijelu koji se tiče prenosa vlasništva, jer se i dalje vodi kao direktor crnogorskog "Bleeckera".
Zakonom je propisano da je javni funckioner dužan u roku od 30 dana od imenovanja da izvrši prenos vlasništva. Oni koji to ne urade mogu biti kažnjeni do 2.000 eura.
Iz Agencije su kazali da će sprovesti provjeru izvještaja o prihodima i imovini Dragojlovića.
Dragojlović u jedinom predatom imovinskom kartonu nije dao saglasnost Agenciji za uvid u bankrske račune.

1084x550

Iz Vlade bez odgovora o hapšenju predsjednika borda direktora Instituta Igalo; Kovačević: Nismo zvanično upoznati sa trenutnim statusom Dragojlovića

Skupština akcionara Instituta „Dr Simo Milošević“ donijela je odluku o emisiji dodatnih akcija za dokapitalizaciju, po kojoj će država kao većinski vlasnik i kompanija Vile Oliva kao akcionar sa značajnim učešćem, shodno Planu restrukturiranja ili treći akcionar spreman na investiciju, uložiti kapital u ovo akcionarsko društvo, čime će biti pokriven zaostali dug od oko 21 milion eura.
Kako za RTHN objašnjava izvršni direktor Instituta, dr Zoran Kovačević, koji je predsjedavao Skupštinom akcionara, današnje zasijedanje bilo je definisano pronalaženjem načina za rješavanje zaostalih finansijskih obaveza iz ranijeg perioda, posebno dijela koji predstavlja obaveze države i Vile Oliva u okviru Plana restrukturiranja.
– Jedini način da se to uradi je bio kroz dokapitalizaciju, odnosno ono što je vezano za tržište kapitala, a u okviru regulative koja to određuje, bilo je potrebno zakazati Skupštinu akcionara, na kojoj AD Institut Igalo, donosi odluku o emisiji za dokapitalizaciju, po kojoj su dva ulagača, a i ako se jave neki novi, spremni da investiraju i da im se ta investicija prizna u odnosu na nominalnu vrijednost akcija, ulože u kapital – navodi on.
Većinski vlasnici akcija bili su za, međutim manjinski akcionari došli su povodom prodaje svojih paketa, što ipak nije bila tema današnjeg zasijedanja, zbog čega su ostali nezadovoljni.
Po okončanju emisije novih akcija Kovačević očekuje da će Institutu leći sredstva u visini od 21 milion eura na račun do kraja godine ili do kraja januara, kako bi Institut počeo da rješava zaostale finansijske obaveze.
– Obaveze se prvenstveno odnose prema Upravi prihoda za sve zaostale doprinose prema našim zaposlenima, prema Opštini Herceg Novi za poreze, prema Vodovodu, Čistoći, Elektroprivredi, prema kojoj imamo značajna dugovanja u visini od oko dva miliona eura i da ćemo sa ovim, dobrim rezultatima koje imamo u tekućem poslovanju tokom 2025. moći mnogo lakše da funkcionišemo u 2026. godini – istakao je on.
Prema riječima predstavnika manjinskog akcionara sa značajnim učešćem u kapitalu, Petra Rakčevića, današnje zasijedanje najvažniji je momenat u realizaciji Plana restrukturiranja.
– Dokapitalizacija ili emisija običnih, redovnih akcija putem javne ponude Instituta, u iznosu od 23,5 miliona eura bi, ukoliko se realizuje, a postoje svi preduslovi da bude tako, sve dospjele obaveze Instituta bi bile izmirene i Institut bi nakon toga, po mom mišljenju, apsolutno izašao na zelenu granu, poslovao bi potpuno neometeno, zbog nekih ranijih obaveza, koje su se nagomilavale godinama – smatra on.
Svi subjekti koji učestvuju u Planu restrukturiranja, kako ističe Rakčević, drže se svih koraka predviđenih ovim planom.
– Do sada je odrađeno to vlasničko restrukturiranje, kao prvi korak. Takođe, Dječije odjeljenje za potrebe škole u Igalu je dezinvestirano, što je bio opšti konsenzus i dogovor sa lokalnom zajednicom, nešto što je zaista potrebno samoj opštini. Ovo je sada glavni korak, ide sve kako je i predviđeno, tako da mislim da slijede dobri dani za Institut i da jednostavno će biti apsolutno održiv sam od sebe, bez ikakvih intervencija i tome slično – kazao je Rakčević.
Emisija će biti uspješno realizovana ukoliko bude prodato 90,08 odsto od ukupnog broja od 152.066 akcija, što je projektovano kroz obaveze države i kompanije Vile Oliva, da tokom ove godine učestvuju sa 14 odnosno sedam miliona eura.

Rješavaju zaostale finansijske obaveze Instituta Igalo

U Ministarstvu zdravlja danas je održan prvi sastanak Komisije za praćenje Plana restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ A.D. Igalo, kojim je predsjedavao ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Komisija je preduzela konkretne aktivnosti, odnosno pokrenuta je javna ponuda za otkup akcija manjinskih akcionara, nakon čega slijedi proces dokapitalizacije i investicionog ciklusa, kojim će Institut biti finansijski konsolidovan i spreman za nova ulaganja.
Iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da je usvajanjem Plana restrukturiranja, 15. maja 2025. godine, Institut uspio da izbjegne stečaj, čime se obezbijedio osnov za njegovo održivo poslovanje i dalji razvoj.&nbsp;
Plan je usaglašen sa domaćim zakonodavstvom i propisima iz oblasti državne pomoći, a potvrđen pozitivnim mišljenjem Agencije za zaštitu konkurencije.&nbsp;
- Riječ o istorijskom iskoraku i dugoročnoj posvećenosti rješavanju višedecenijskih problema Instituta, a sve u cilju obezbjeđivanja dostupne i kvalitetne zdravstvene zaštite za sve &nbsp;građane &nbsp;Crne Gore - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Nakon otkupa akcija manjinskih akcionara Instituta Igalo slijedi proces dokapitalizacije i investicionog ciklusa

Akcionari Instituta “Simo Milošević” u Igalu razmatraće na vanrednoj Skupštini dioničara, zakazanoj za 21. oktobar, odluku o emisiji običnih, odnosno redovnih akcija tog preduzeća, po osnovu javne ponude.
Odlukom je predviđeno da Institut emituje akcije zatvorenom ponudom koja će biti upućena postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine.&nbsp;
- Ponuda će se sprovesti upisom i uplatom akcija u maksimalno dva kruga, uz poštovanje prava preče kupovine postojećim akcionarima u prvom krugu, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Drugi krug emisije će se sprovesti ukoliko u prvom krugu ne budu upisane i uplaćene sve akcije- navodi se u Predlogu odluke.
Ukupan akcijski kapital kompanije iznosi 59,24 miliona EUR i podijeljen je na 382,35 hiljada akcija nominalne vrijednosti 154,94 EUR po dionici.&nbsp;
&nbsp;- Obim emisije koja se emituje tom odlukom iznosi 23,56 miliona EUR i podijeljana je na 152,07 hiljada akcija- precizirano je odlukom.
Pravo kupovine akcija imaju oni koja su akcionari na dan donošenja odluke.
Iz Insitituta su podsjetili da se odluka o emisiji redovnih akcija po osnovu javne ponude, donosi većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara, pod uslovom da Skupštini prisustvuju akcionari ili njihovi zastupnici koji posjeduju najmanje dvije trećine dionica.
Vanredna Skupština dioničara će se održati u objektu II Faze Insitituta sa početkom u 11 sati.&nbsp;

1250x600

Skupština akcionara Instituta “Simo Milošević” u Igalu 21. oktobra

Shodno Planu restrukturiranja Instituta "Dr Simo Milošević" predviđen je proces javne ponude za kupovinu akcija manjinskih vlasnika, nakon toga proces dokapitalizacije, odnosno vraćanje 21,5 miliona eura naslijeđenog duga, kao i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
Кako je za RTHN kazao predstavnik manjinskog akcionara sa značajnim učešćem, vlasnik HTP Vile Oliva Žarko Rakčević, završen je prvi krug kupovine akcija od manjinskih akcionara.
- U prvom krugu prodato je 3.042 akcija po 58 eura i upravo treba da krene drugi krug u roku od 15 dana, da svi građani, koji su vlasnici akcija Isntituta mogu po toj cijeni od 58 eura prodati svoje akcije - kazao je on.
Nakon otkupa akcija predviđen je proces dokapitalizacije, jer Institut, kako navodi Rakčević, ima naslijeđen dug u visini od 21,5 miliona eura.
- Vlada bi trebalo da pokrije 14,5 miliona eura tog duga, a HTP Vile Oliva sedam miliona. To znači da najvećio dio akumuliranog duga, skoro 90 odsto koji u ovom času ima, vjerovatno zbog predviđene procedure to će se dogoditi do kraja ove godine, tako da će Institut ući u 2026. godinu sa iščišćenim dugovanjima i trasiranim putem - ističe on.
Rakčević dodaje da su Institut višemilionski iznos duguje za poreze i doprinose, pored toga duguje Opštini Herceg Novi za porez na nepokretnosti, postoji i dio duga prema dobavljačima, Elektroprivredi za utrošenu električnu energiju duguje preko dva miliona, a takođe duguje i Vodovodou.
Rakočević podsjeća da je Planom restrukturiranja obuhvaćeno i vraćanje vlasništva nad zemljištem.
- Ovo govorim zato što je taj takozvani kolateral kod banaka problematičan, ukoliko se zemljište ne vrati u vlasništvo Instituta. U toj varijatni, siguran sam, Institut može i sam podići kreditna sredstva i krenuti u osmišljenu, racionalnu rekonstrukciju i adaptaciju već, moram reći, ostarelih objekata i dovođenje prvo druge faze, jer je takav dogovor shodno Planu restrukturiranja, na nivo od četiri zvijezdice, a onda i svih ostalih kapaciteta - rekao je on.
Uspješno okončavanje ovih procesa, uz domaćinsko poslovanje, označiće povratak Instituta na strano tržište, a kako Rakčević vjeruje, to znači vraćanje ne samo tradicionalnih pacijenata iz Norveške, već i da će djelovanje biti prošireno i mimo regiona.

Rakčević: Isplata 90 odsto duga Instituta Igalo do kraja godine

Vlada će za 21,76 hiljada akcija Instituta Igalo, odnosno za 5,7 odsto kapitala, izdvojiti 1,26 miliona iz budžeta, navodi se u informaciji o aktivnostima na postupak obaveznog javnog preuzimanja dionica u skladu sa planom restrukturiranja.
Za razliku od Vlade, HTP Vile Oliva će za malo preko 33 hiljade akcija, što je 8,65 odsto, izdvojiti 1,92 miliona eura, prenosi Dan.
Akcije manjinskih akcionara, Vlada i HTP Vile Oliva, čiji je vlasnik Žarko Rakčević, planiraju da plate 58 EUR po akciji. To bi značilo da će vlasnici 54,85 hiljada akcija, odnosno nekih 14,35 odsto dionica dobiti blizu 3,2 miliona eura.
HTP Vile Oliva trenutno imaju 29,2 odsto akcija Instituta, što bi značilo da će nakon realizacije ove trgovine, koja bi trebalo uskoro da se desi, imati blizu 38 odsto vlasništva, što je nekoliko procenata iznad jedne trećine dionica, a što im omogućava da se pitaju oko budućnosti Instituta.
Država, sa druge strane, ima 56,5 odsto vlasništva i sa realizacijom ove trgovine imala bi oko 62 odsto vlasništva Instituta. To im ne omogućava da sami odlučuju o sudbini Instituta, već to moraju raditi u partnerstvu sa HTP Vile Oliva.
Manjinski akcionari nijesu u obavezi da prodaju akcije Vladi i HTP Vile Oliva po 58 eura.
Vlada je ovim povodom na telefonskoj sjednici u ponedjeljak usvojila informaciju o zajedničkom djelovanju sa HTP Vile Oliva, na osnovu koje planiraju da iskažu interes za preuzimanje, odnosno otkup 54,85 hiljada akcija Instituta, koje su u vlasništvu manjinskih akcionara.
Radi realizacije te obaveze, Ministarstvo finansija će realizovati preraspodjelu sredstava iz budžetske rezerve, i to sa pozicije Ministarstva finansija na budžetsku jedinicu Uprave za državnu imovinu.

Za 5,7 odsto akcija u Institutu Igalo Vlada će platiti 1,3 miliona

Jedna od odluka koje je Vlada Crne Gore usvojila na današnjoj sjednice odnosila se i na restrukturiranje Instituta u Igalu, te je stoga usvojila Informaciju o Planu restrukturiranja Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ AD Igalo, s Planom restrukturiranja, kojom se predviđa rehabilitacija u Fazi II i aktivno učešće manjinskih akcionara.
- Plan predstavlja detaljan strateški dokument koji definiše konkretne mjere potrebne za dugoročnu održivost Instituta Igalo i njegovo dalje poslovanje u skladu sa savremenim ekonomskim i zdravstvenim standardima. Analiza trenutnog stanja Instituta je pokazala je da su iscrpljene sve druge tržišne mogućnosti i da je neophodna državna intervencija kako bi se osigurala njegova dugoročna održivost i očuvala njegova funkcija od opšteg ekonomskog interesa- kazali su iz Vlade.
Plan restrukturiranja zasnovan je na nekoliko ključnih principa.
- Prvi i osnovni princip je očuvanje Instituta Igalo kao ključne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, koja ima značajnu ulogu ne samo u zdravstvenom sistemu zemlje već i u segmentu zdravstvenog turizma. Drugi princip odnosi se na finansijsku sanaciju i stabilizaciju poslovanja kroz sprovođenje mjera koje će omogućiti Institutu Igalo da postane održiv i stabilan subjekt. Treći princip odnosi se na poboljšanje efikasnosti poslovanja kroz optimizaciju organizacione strukture i digitalizaciju poslovnih procesa, čime bi se povečala produktivnosti smanjili operativni troškovi. Četvrti princip podrazumijeva aktivno uključivanje manjinskih akcionara u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Instituta Igalo, što bi dodatno osiguralo održivost predloženih mjera. Pored toga, neophodno je sprovesti značajna ulaganja u obnovu infrastrukture, ali na racionalan način koji neće dodatno opteretiti finansijsku situaciju Instituta Igalo- navodi se u saopštenju.
Kako su iz Vlade istakli, nakon sagledavanja ukupno šest predloženih strategijskih opcija mogućeg restrukturiranja, Vlada se opredijelila za opciju koja predviđa rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje.
- Ovaj model podrazumijeva učešće manjinskih akcionara, a naročito onih sa značajnim učešćem, u realizaciji mjera predviđenih Planom. Osnovni motiv za odabir ovakvog načina restrukturiranja prepoznat je u značajnom smanjenju investiocionog ulaganja, te činjenica da nema otkupa akcija od manjinskog akcionara sa značajnim učešćem je smanjio iznos državne pomoći. Takođe, manjinski akcionari učestvuju u Planu restrukturiranja srazmjerno vlasničkom udjelu, što dodatno smanjuje iznos državne pomoći kao i iznos koji sam Insitut Igalo treba da obezbijedi za Plan restrukturiranja- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Institut u Igalu: Vlada planira rehabilitaciju u Fazi II, uz srazmjernu dokapitalizaciju i dezinvestiranje, uz učešće manjinskih akcionara

Više od 90 odsto pacijenata Fonda zdravstva za rehabilitaciju u Institutu Igalo ne plaća participaciju ili plaća minimalni iznos po novom cjenovniku, a za određene dijagnoze troškovi su 40 odsto. Ovim pacijentima Institut daje mogućnost plaćanja u više rata, a ka Ministarstvu zdravlja je upućena inicijativa za umanjenje tih troškova, prenosi RTHN.
Cijene usluga u Institutu Dr Simo Milošević koje finansira Fond za zdravstveno osiguranje uvećane su prethodne godine, te je proporcionalno uvećana i visina participacije fondovskih pacijenata. Pojedini mediji nisu dobro interpretirali ovu informaciju, te su prema riječima direktora Zorana Kovačevića, doveli do određenih nedoumica kod pacijenata.
- Bilo bi dobro da su svi predstavnici medija tu informaciju prenijeli u potpunosti tačno, a to je da preko 90 odsto uputnica koje mi dobijamo od Fonda nemaju nikakvu ili minimalnu participaciju. Dalje, da samo dvije, tri dijagnoze imaju 40 odsto učešća u participaciji, te da su skokom osnovne cijene na fakturi koju je Fond konačno poslije 30 godina priznao Institutu Igalo, skočili &nbsp;u iznosu troškovi te participacije - objašnjava Kovačević.
Institut ne može da utiče na predviđene troškove participacije, a Kovačević napominje da je ova ustanova godinama pružala usluge ispod cijene.
- Ovaj put to je faktura koju Fond dostavlja, ali smo zato izlazeći u susret toj manjoj kategoriji naših korisnika, ponudili &nbsp;mogućnost da participaciju plate u pet do deset mjesečnih rata, kako bi im predstavljalo manji teret sa jedne strane, a sa druge strane smo uputili inicijativu ka Ministarstvu zdravlja da se izmijeni taj dio Pravilnika i za te kategorije pacijenata, kako bi se i njihovo učešće umanjilo do mjere beznačajnog, odnosno kako bi kompletna rehabilitacija koju imaju u Institutu bila o trošku Fonda zdravstva Crne Gore - istakao je Kovačević.

Od Ministarstva zdravlja zatraženo umanjenje participacije za određenu kategoriju pacijenata

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić potpisali su danas ugovor kojim je objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, s ciljem njegove adaptacije za potrebe osnovnog obrazovanja.
Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 3. aprila donijela zaključak kojim se objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ ustupa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na upravljanje. U skladu sa planom restrukturiranja ovog privrednog društva i na osnovu odluke Vlade, Uprava za državnu imovinu kupila je ovaj objekat, čija je osnovna površina 1.897 metara kvadratnih, dok ukupna površina iznosi 4.685 metara kvadratnih.
- Radni tim koji je formiralo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će analizirati potrebe objekta za prilagođavanje školskim uslovima, kao i trenutno stanje objekta koji duži niz godina nije korišćen za svoju primarnu namjenu. Zadatak tima biće i izrada projektnog zadatka kako bi se što prije ugovorila izrada tehničke dokumentacije za njegovu rekonstrukciju. Vjerujemo da će već u drugoj polovini godine biti ispunjeni svi preduslovi za raspisivanje tendera za izvođenje radova - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Jakšić-Stojanović je istakla da je potpisivanje ovog ugovora od velike važnosti za unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u Herceg Novom. 
- Rješavanjem ovog pitanja omogućiće se kvalitetniji uslovi za obrazovanje učenika osnovne škole ,,Ilija Kišić” kao i još jednog broja đaka iz Igala koji nastavu pohađaju u drugim školama na teritoriji Opštine Herceg Novi. Ukoliko realizacija aktivnosti bude tekla predviđenom dinamikom, očekujemo da će učenici iz Igala konačno nastavu pohađati u mjestu u kojem imaju i prebivalište - poručila je Jakšić-Stojanović.

Nekadašnje Dječije odjeljenje Instituta Igalo ustupljeno Ministarstvu prosvjete

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: institut-igalo