Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava (Ombudsman) saopštili su da još jednom osuđuju reinkarnaciju duhova prošlosti nakon što je u selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen spomenik četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-spomenik-pavlu-durisicu-cemo-staviti-u-crkvu-pa-neka-dodu-da-je-ruse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Iako je stav institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima - ocijenili su oni.
Oni su naglasili da niko ne može biti prisiljen da stvara ili mijenja unutrašnja lična osjećanja, što je, kako su kazali, često pitanje lične savjesti i svijesti, te da ona ne mogu i ne smiju biti osnov da se javno pravda ili podržava zločin, direktno ili indirektno.
- Ovaj primjer nam još jednom pokazuje da se nažalost u Crnoj Gori još uvijek nijesmo naučili i odučili od onoga što zdravo društvo ne može baštiniti. Zato i iz ove institucije dolazi osuda glorifikacije zločina i promocija zločinaca čija su (ne)djela dokumentovana u više relevantnih istorijskih izvora - istakli su u Ombudsmanu.
Decidni su i da bi ćutanje samo stavilo još jednu mrlju na ionako često umrljanu društvenu stvarnost.
- A ako se čega treba sjetiti i obilježiti onda su to prije svega žrtve zločina. Sa druge strane jasno je i kakva se poruka šalje onima čiji su predaci pali pod rukom zločin(c)a ko god to bio i sa koje god strane gledano - zaključili su u Ombudsmanu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ombudsman o spomeniku Pavlu Đurišiću: Suočavamo se sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda prošle godine je primila 43 pritužbe na postupanja Uprave policije, koje su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja. 
 
Iz institucije Zaštitnika su agenciji MINA kazali da su prošle godine primili 24 pritužbe manje na rad policije nego 2023. godine, kada ih je bilo 67. 
 
- Pritužbe su se najčešće odnosile na primjenu policijskih ovlašćenja, uključujući odgovarajuće informisanje uhapšenih osoba o svojim pravima, obavještenje porodice i obavještenje advokata - naveli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Prema njihovim riječima, u pojedinim slučajevima pritužbe su se odnosile i na zlostavljanje i ponižavajuće postupanje prema građanima i uhapšenim osobama. 
 
Iz kancelarije Zaštitnika su kazali da je, prema preliminarnim podacima, najviše pritužbi na rad policije bilo u Podgorici, gdje ih je zabilježeno 19. 
 
Kako su rekli, u Baru i Beranama su imali po četiri pritužbe, u Bijelom Polju tri, u Nikšiću, Budvi i Danilovgradu po dvije, dok je za šest pritužbi nepoznato na koju se opštinu odnose. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da su njihovi predstavnici 25. decembra posjetili Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). 
 
Oni su ukazali na to da su uslovi u Istražnom zatvoru i dalje loši. 
 
- Prenatrpanost je problem koji je u kontinuitetu zastupljen i dovodi do loših životnih uslova za pritvorene osobe - naglasili su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su istakli da očekuju da će izgradnja objekata u okviru kompleksa zatvora, pomoći da se prevaziđu nedostajući smještajni kapaciteti. 
 
Iz institucije Zaštitnika su kazali da je zabilježen i nedostatak kadrovskih kapaciteta, a samim tim i adekvatnih rehabilitacionih programa i aktivnosti za osuđene osobe, što takođe predstavlja problem. 
 
Govoreći o zdravstvenoj zaštiti, oni su naveli da je u zatvorima ona na nivou pružanja usluga kao i kod opšte populacije. 
 
Kako su rekli iz institucije Zaštitnika, zatvorenici se i dalje žale na dugo čekanje na specijalističke preglede i ukazuju na nedostatak psihijatra u zatvoru. 
 
Pritužbe se, kako su naveli, i dalje javljaju i prilikom promjene terapije - smanjenja doze buprenorfina. 
 
- Međutim, prateći ove pojedinačne slučajeve zatvorenika primijetili smo da se svaki zahtjev i potreba zatvorenika za zdravstvenom njegom uglavnom realizuje - istakli su iz institucije Zaštitnika. 
 
Oni su naglasili da se Zdravstvena služba nosi sa deficitom kadrovskih kapaciteta. 
 
Prema navodima institucije Zaštitnika, kontinuirani problem je smanjeno interesovanje zdravstvenog kadra za zapošljavanjem, zbog značajnih disproporcija u visini koeficijenata. 
 
Kako su rekli, značajna je razlika zarada zdravstvenog kadra istih kvalifikacija zaposlenog u zdravstvenim ustanovama koje su u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

1250x600

1084x550

Ombudsman prošle godine zaprimio 43 žalbe na postupanje policije

Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava za oblast zaštite od diskriminacije Nerma Dobardzić.
Za 2024.godinu bi izdvojila govor mržnje, poručuje Dobardžić, a naročito govor mržnje u onlajn prostoru, a shodno Zakonu o zabrani diskriminacije, podsjeća ona, govor mržnje spada u oblike diskriminacije.
- Zabilježili smo porast govora mržnje. Sada ne govorim samo o načinu obraćanja, jer vi znate da Zaštitnik postupa po pritužbama i sopstvenoj inicijativi, pored naših postupanja po pritužbama Zaštitnik se oglašavao, bio često i u medijima, gdje smo osuđivali govor mržnje putem saopštenja i javnog reagovanja. Prisustvo govora mržnje u onlajn prostoru predstavlja izuzetnu težinu, jer se brzo iz onlajn prostora, odnosno iz virtuenog prenosi &nbsp;u stvarni život, prije sve što su korisnici društvenih mreža mladi, pa tim prije daje veću težinu koliko treba raditi na pravovremenom procesuiranju govora mržnje, kroz krivično pravnu zaštitu i prekršajno pravno zaštitu, odnosno shodno Zakonu o zabrani diskriminacije - rekla je Dobardžić.
Tokom 2024.godine različite su manifestacije govora mržnje, objašnjava ona, ali i različiti subjekti govora mržnje, ističe, među kojima se ističe karnevalsko spaljivanje lutke u vidu lika, podsjeća ona, pisca i kolumniste.
- U spaljivanju lika pisca i kolumniste je utvrđen govor mržnje, i rekli smo da značaj karnevala, bunta, protesta protiv određenih društvenih pojava, i protiv donosioca javnih politika, ali nikako u konkretnom slučaju takav vid ispoljavanja nije mogao uživati zaštitu slobode izražavanja, koja je zajamčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda - istakla je Dobardžić.
U protekloj godini se može izdvojiti i govor mržnje prema ženama, podsjeća Dobardžić, što znači da je bio prisutan mizogini, kako navodi, &nbsp;seksistički govor.
- Govor mržnje je bio prisutan prema ženama, kao ranjivoj grupi, prema LGBTQ populaciji, bio prisutan prema Romima, i prema manjinama, na nacionalnoj osnovi. Što se tiče lica sa invaliditetom više smo bilježili uvredljiv govor i neadekvatnu terminologiju - zaključila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCoX6iKVeLag&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dobardžić: Godinu obilježio govor mržnje u onlajn prostoru, ali i mizogini i seksistički govori

Vlast u Crnoj Gori je mnogo stabilnija nego što na prvi pogled izgleda, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Miloš Bešić.
On kaže da, iako se pojedine partije parlamentarne većine ponašaju kao da nijesu u Vladi, suštinske nestabilosti nema.
Aktuelna neslaganja unutar vlasti kada je riječ o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, ne bi trebalo da bude tačka razdora, navodi Bešić.
- Ostaće problem, i ja iskren da budem, ne vidim lako rješenje ovog problema, osim da to bude neka vrsta majorizacije. Dakle, da se jednostavno dominantan stav sprovede u djelo, bez obzira na posljedice. To će vjerovatno da proizvede neke dodatne konflikte između političkih aktera. Moje lično uverenje je da naprosto tu treba sa stanovišta autoriteta država da kaže svoje, država mora da bude država, javni interes je ispred partijskog ili partijskih interesa - kazao je Bešić.
S druge strane, dodaje smatra da treba provjeriti sve sa ekološke tačke gledišta, da država ni na koji način ne smije da ugrozi bezbjednost jednog jedinog građana u Zeti ili bilo gdje.

Bešić: Vlast u Crnoj Gori mnogo stabilnija nego što se čini

Mlada fudbalska reprezentacija Crne Gore igraće sjutra u Jerevanu sa Jermenijom utakmicu petog kola E grupe kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2027. godine.
Crnogorska selekcija nakon četiri odigrana kola ima polovičan učinak - po dva trijumfa i poraza.
Savladala je pred svojim navijačima Švedsku 2:0 i Sjevernu Makedoniju 3:2, a izgubila u gostima od Italije 2:1 i Poljske 2:0.
Selektor Goran Perišić kazao je da crnogorske fudbalere očekuje još jedna teška utakmica.
- Skautirali smo ih i pratili posljednje dvije-tri utakmice. Sve zavisi od nas, ako budemo imali pravi pristup kao što smo imali protiv Makedonije, neće biti nikakvih problema. Nadam se da ćemo dati maksimum i uzeti bodove - kazao je selektor Perišić.
Jermenija je bez bodova nakon četiri odigrana meča.
Defanzivac Milan Roganović smatra da je Jerminija težak rival, pogotovo kada igra pred svojim navijačima.
- Odradili smo analizu Jermenije. Nimalo lak protivnik, pogotovo kući. Jako su agresivni, ali smo se za to i spremali. Naravno da nećemo da se predamo, daćemo 100 odsto. Atmosfera je dobra i mislim da će to na terenu dobro izgledati. Idemo na sva tri boda - rekao je Roganović.
Duel u Jerevanu počeće u 12 sati.
Crnogorsku selekciju u novembarskom ciklusu očekuje i duel sa Italijom, 18. novembra u Nikšiću.

Mlada reprezentacija sjutra u Jerevanu sa Jermenijom

Ministri finansija Evropske unije saglasili su se danas da bi finansiranje Ukrajine kroz zajam za reparacije, zasnovan na zamrznutoj ruskoj imovini, bilo najefikasnije od tri razmatrane opcije za pomoć Kijevu.
Ranije danas, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je pred Evropskim parlamentom da EU može ili pozajmiti novac potreban za pokrivanje ukrajinskih potreba u periodu 2026–2027. uz garanciju svog dugoročnog budžeta, ili da svaka članica pojedinačno uzme zajam i potom u obliku granta proslijedi sredstva Ukrajini.
Treća opcija, koju je predložila Evropska komisija, podrazumijeva organizovanje zajma koji bi efektivno postao grant, na osnovu imovine Centralne banke Rusije zamrznute u zemljama EU.
„Predlog Komisije je najbolja i najrealnija opcija i treba ga tretirati kao pitanje od najvišeg prioriteta“, izjavila je danska ministarka ekonomije Stefani Lose, koja je predsjedavala sastankom ministara nakon održanih razgovora.
Korišćenje zamrznute ruske imovine privlačno je ministrima finansija EU jer ne povećava dug njihovih zemalja, a Ukrajini bi obezbijedilo do 140 milijardi eura.
Ministri finansija Evropske unije smatraju da je korišćenje zamrznute ruske imovine privlačna opcija jer ne povećava zaduženost zemalja članica, a mogla bi Ukrajini da obezbijedi do 140 milijardi eura tokom naredne dvije godine, čime bi se pokrile procijenjene potrebe Kijeva.
Većina ruske imovine zamrznute u Evropi nalazi se na računima belgijskog depozitara vrijednosnih papira Euroclear. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, gotovo svi ti vrijednosni papiri su dospjeli i pretvoreni u gotovinu.
Prema ovoj opciji, Evropska unija bi zamijenila ruska novčana sredstva na računima Eurocleara obveznicama Evropske komisije sa najvišim kreditnim rejtingom (AAA), bez isplate kamata.
Dobijena gotovina bi zatim bila prebačena Ukrajini, koja bi zajam vraćala samo ako od Rusije dobije reparacije, čime bi zajam faktički postao grant. Ova opcija naziva se zajam za reparacije, jer je direktno vezana za eventualnu isplatu reparacija od strane Rusije.
- To je jedina opcija koja ima dovoljno finansijske snage i istovremeno ograničava pritisak na naše nacionalne budžete - izjavila je finska ministarka finansija Rika Pura.
Međutim, Belgija, u kojoj se nalazi sjedište Eurocleara, smatra da bi mogla biti odgovorna u slučaju da Rusija dobije tužbu protiv kompanije i zato traži od vlada zemalja EU da se obavežu da bi u tom slučaju obezbijedile novac za povraćaj sredstava Moskvi u roku od tri dana ako bi sud donio odluku o vraćanju imovine.
Kremlj je ocijenio da bi ovakav plan predstavljao nezakonitu zapljenu ruske imovine i najavio da će odgovoriti, ali bez detalja.
Zbog toga Belgija traži da Evropska komisija izradi čvrst pravni okvir za cijelu operaciju kako bi se smanjio rizik od gubitka eventualne tužbe, te da se i druge zemlje EU koje posjeduju zamrznutu rusku imovinu uključe u plan, kako bi se odgovornost rasporedila.
Evropska komisija sada vodi razgovore s Belgijom o njenim zahtjevima, s ciljem da obezbijedi podršku lidera EU za plan na samitu u decembru.

Ministri finansija EU saglasni da je korišćenje zamrznute ruske imovine najefikasniji način za finansiranje Ukrajine

Preduslov za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju je izgradnja pravednih država u kojima će kriminalci biti na optuženičkim klupama, a ne na pozicijama moći – ocijenjeno je tokom panela „Demokratske alternative: izgradnja evropske budućnosti Zapadnog Balkana“ u okviru regionalnog plenuma „Pukotine u demokratiji: nacionalizam i klerikalizam na Zapadnom Balkanu“.
Plenum zajednički organizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Regionalna akademija za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (FPN) i Fondacija Friedrich Ebert (FES).
<h2>„Populisti omogućili nacionalistima da urušavaju institucije“</h2>
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, odgovarajući na pitanje moderatorke Aleksandre Jerkov iz ADD-a, podsjetio je da su Crna Gora i Albanija u posljednjem izvještaju Evropske komisije dobile pozitivne ocjene, ali je upozorio da je proces evropskih integracija u regionu predugo zapostavljen.
– Tokom osam godina naše vlasti otvorili smo sva poglavlja i tri privremeno zatvorili, dok je za pet godina nove vlasti zatvoreno svega četiri poglavlja. Dobro je da se Crna Gora i dalje kvalifikuje kao država koja je najviše napredovala, ali to je, nažalost, više deklarativno nego suštinski – kazao je Živković.
On je poručio da su danas u Crnoj Gori na vlasti populisti i nacionalisti.
– Populisti su omogućili nacionalistima da dobiju zamah u temama poput istorijskog revizionizma i urušavanja institucija – istakao je predsjednik DPS-a.
<h2>„Najveći izazov je emancipacija društva“</h2>
Živković je upozorio da se često može čuti ocjena da „Evropska unija više želi Crnu Goru nego što Crna Gora želi Uniju“.
– To je ozbiljna opasnost po društvo. Možete vi naći administraciju koja će usaglašavati zakonodavstvo sa evropskim, ali najteži posao je emancipacija jednog društva. Ako želimo da idemo evropskim putem, moramo biti spremni na odricanja. Svaki politički subjekt koji iskreno podržava integracije moraće da se odrekne dijela rejtinga u korist emancipacije društva – poručio je Živković.
Skepsa u najave o članstvu 2028. godine
Predsjednik DPS-a izrazio je sumnju u realnost tvrdnji da bi Crna Gora mogla postati članica EU do 2028. godine.
– Plašim se da integracioni proces nećemo završiti do kraja 2026. godine. Za pet godina zatvorili smo četiri poglavlja, a do kraja ove godine trebalo bi da zatvorimo pet, uz znatno više naredne. Nisam siguran da je to moguće, s obzirom na način na koji se ponaša vlast – rekao je Živković.
Ukazao je i na, kako je naveo, spoljni pritisak na medijski i energetski sektor, te na gubitak kontrolne uloge Skupštine.
– Kada se premijer ne pojavljuje u Skupštini, to je jasan indikator gdje nam je demokratija u Crnoj Gori – kazao je Živković.
<h2>„Aktuelna vlast ne može uvesti Crnu Goru u EU“</h2>
Živković je naglasio da aktuelna vlast nije sposobna da zemlju uvede u Evropsku uniju, ističući da to nije stvar sujete, već realne procjene.
– Ruski maligni uticaj neće čekati ni sekund da preuzme dominantnu ulogu na Balkanu. Broj njihovih proksija u Crnoj Gori je veliki – govorim o medijima i organizacijama koje podrivaju demokratiju. Opozicija, međutim, neće odustati od evropskog puta – poručio je Živković.
On je upozorio da će u narednih godinu i po dana biti intenzivirani pokušaji da se Crna Gora zaustavi na evropskom putu.
– Drugog lijeka i rješenja za Crnu Goru nema bez političke stabilnosti i iskreno posvećenih evropskih subjekata unutar vlasti – zaključio je Živković.
<h2>Milivojević: Možda je i Mandić kupio kartu za Ameriku da se dogovori kao Dodik</h2>
Lider Demokratske stranke (DS) iz Srbije, Srđan Milivojević, rekao je da je Srbija trenutno zemlja u koju su upereni reflektori evropske javnosti, ali i da treba praviti razliku između Srbije i predsjednika države Aleksandra Vučića.
Milivojević je rekao da u Srbiji postoje stranke kao što je DS koja se 36 godina bori protiv ratnih huškača i zalažu za evropske vrijednosti.
- Vučić je za 12-13 godina vlasti uspostavio čvrstu vezu između vlasti i organizovanog kriminala. Nema sumnje da Srbijom vlada organizovana kriminalna grupa - naveo je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbiji nijesu prijetnja škaljarski ili kavački klan, već “avački klan”, aludirajući na inicijale Aleksandra Vučića.
- I on ugrožava ne samo evropsku budućnost Srbije nego i Zapadnog Balkana. Vučić je prepreka normalnom životu, jer je to čovjek koji nikad nije odustao od rečenice “ubijte jednog Srbina-mi ćemo 100 muslimana”. On nikad, iako je obukao EU frak, nije odustao mržnje i podjela- &nbsp;rekao je Milivojević.
<h2>"Mladi iz Beograda, Sarajeva, Podgorice i Prištine moći će da se dogovore"</h2>
Prema njegovoj ocjeni, Srbija nije zastala na EU putu, “ona ubrzano ide u rikverc”, jer “Vučić ne želi Srbju u EU, ali se mlada generacija vrijednosno opredijelila za EU”.
- Ti ljudi kažu: ako smo mogli mi da se dogovorimo i u Novom Pazaru, Nišu, Beogradu, sjutra će moći da se dogovore mladi iz Beograda, Sarajeva, Podgorice, Prištine - naveo je Milivojević.
On je kazao da i sljedbenici Vučića u Crnoj Gori polako okreću leđa, kao što je to ranije uradio Milorad Dodik.
- Nemojte da sumnjate da Andrija Mandić nije kupio kartu za Ameriku da se i on dogovori kao Dodik. Kad Crna Gora postane dio EU, i Knežević će biti građanin Crne Gore, on neće reći - ja neću pasoš Crne Gore - naveo je Milivojević.
Predsjednik Socijaldemokratskog saveza Makedonije, Venko Filipče, kazao je da su evropske integracije realnost za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju.
- Ali, paralelno s tim vidimo tenzije u zemljama, a glavni problem je što ekstremisti vladaju javnim narativom i oni rade sve što se može da zadrže atmosferu tenzija jer je to njihov garant da će ostati na pozicijama -rekao je Filipče.
<h2>Mašić: Konstantno miješanje Beograda je nedopustivo</h2>
Član Predsjedništva Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (BiH), Damir Mašić, odgovarajući na pitanje koje je rješenje za podjele u društvu, kazao da je istina jedino rješenje.
&nbsp;- Potrebno je svaki dan pričati i širiti je, to je najbolji alat za borbu protiv podjela. BiH je kao multietnička zemlja, u kojoj se različitosti njegovane stotinama godine, 90-tih bila dovedena u pitanje. To su uradili oni čije politike i danas blokiraju napredak regiona - rekao je Mašić.
On je naveo da koncept Srpskog sveta najbolje prikazuje na koji način ruski maligni uticaj nastoji da zadrži države Balkana u nekom statusu quo.
- Konstantno miješanje u unutrašnje stvari od režima u Beogradu je nedopustivo. I meni je drago, da nakon nekog vremena, taj glas danas puno jasniji - rekao je Mašić, dodajući da su BiH i Crna Gora, kao multientičke države najviše bili izloženi malignim uticajim.
- Nadamo se da će Crna Gora što prije okončati evropski put - naveo je on, uz opasku da na tom putu EU mora biti manje licemjerna i više glasnija.

Živković: Vlast populista i nacionalista urušava institucije i usporava evropski put Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, kako se može viđeti na snimku intervjua koji je dao 9. novembra lokalnoj televiziji, „obogatio“ je kabinet novim suvenirom – minijaturom biste četničkog vođe, ratnog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. - To je umjetnički rad. Poklon. To je moj deda - kazao je Vraneš za Portal ETV. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FjVtLZDTtCnA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pljevljaci su našem portalu dostavili i fotografije iz hodnika zgrade Opštine negodujući što je uklonjena Spomen ploča postavljena povodom 2ogodišnjice ustanka naroda Jugoslavije - 1941 – 1961. Oni kažu da spomen ploče od ljetos nema, a kako svjedoče fotografije, mjesto gdje je stajala, prekrečno je i više nema ni traga da je tu nekada bila.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251112081148_5b630573f5c7b783a1bccf02a0edf27132b32c4549cea95fda5e3ae27710d07f" data-rendition-name="original" width="1200" height="916" loading="lazy" alt="Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića"> <figcaption>Minijatura biste četničkog zločinca Draže Mihailovića</figcaption> </figure>  - Majstori je sklonili kad su renovirali. Naći će je. Zvali su ovoga što je krečio. Ja nijesam ni primijetio da je nije vratio – Vranešov je komentar na pitanje zašto je uklonjena Spomen ploča. Predsjednik Opštine Pljevlja dolazi iz partije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića – Nove srpske demokratije, otvorene proruske i prosrpske stranke koja zagovara izjednačavanje četničkog pokreta koji se stavio u službu okupatora tokom Drugog svjetskog rata i koji je odgovoran za brutalne zločine, pogotovo na teritoriji Bosne i Hercegovine i Crne Gore, đe su bili na zadatku etničkog čišćenja i masovno ubijali, prije svih, Muslimane – od tek rođenih beba, do djece, žena, starih i nemoćnih. Vraneš i NSD otvoreni su zagovornici velikodržavnog projekta Repubilke Srbije – takozvanog „srpskog svijeta“ koji podrazumijeva teritorijalno ujedinjenje svih država i prostora na Zapadnom Balkanu đe žive Srbi. Ključni nosilac ove strategije je Crkva Srbije s kojom blisko sarađuje Vraneš. Predsjednik Opštine Pljevlja je i čest gost u Srbiji i sastaje se sa srpskim zvaničnicima, a Srbiju smatra matičnom državom. Od kada je na čelu Opštine Pljevlja Dario Vraneš se u kontinuitetu ruga Državi Crnoj Gori, njenoj istoriji, tradiciji, identitetu, kulturi, narušava multinacionalni i multikonfesionalni sklad u gradu kojim rukovodi, organizuje i podržava četnička orgijanja u Pljevljima, slavi i obilježava nacionalne praznike Republike Srbije... U septembru, ne samo što je omogućio promociju knjige koja veliča četničke komandante, saradnike Hitlera i Musolinija - „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“, u sali SO Pljevlja, već je Opština i finansijski podržala štampanje ovog revizionističkog uratka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251112081148_1126572aa2f752e2f92514d53b03c4352983b96d3ce0a7b4ae58bea3930b9565" data-rendition-name="original" width="1200" height="1003" loading="lazy" alt="Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja
 "> <figcaption>Spomen ploča uklonjena nakon krečenja hodnika zgrade Opštine Pljevlja</figcaption> </figure>  Novcem građana i građanki Pljevalja omogućeno je štampanje knjige kojom se ratni zločinci, koji su na teritoriji ovoga grada tokom Drugog svjetskog rata ubili hiljade civila islamske vjeroispovjesti, među kojima najviše djece i žena, veličaju kao heroji.&nbsp;

VIDEO: Dario Vraneš svoj kabinet „obogatio“ minijaturom biste četničkog vođe Draže Mihailovića, tvrdi da je to figura njegovog đeda

Ginekološki pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Podgorici pretvorio se u traumatično iskustvo za mladu djevojku koja tvrdi da ju je ljekar seksualno uznemiravao tokom pregleda. Nakon što je slučaj prijavila nevladinoj organizaciji „Prima“, obaviještena je i policija, koja je ubrzo reagovala i uhapsila osumnjičenog ginekologa P. J.
Direktorica NVO „Prima“ Aida Perović potvrdila je da je djevojka prethodne večeri bila na pregledu kod ljekara koji je, prema njenim navodima, izvršio nedozvoljene polne radnje.
- Ona je prethodnog dana u večernjim časovima imala pregled u jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi kod ginekologa kada se i desilo seksualno uznemiravanje, odnosno nedozvoljene polne radnje, kako je to sada već tužilac kvalifikovao - navela je Perović.
Iz Uprave policije saopšteno je da su od osumnjičenog P. J. prikupljena obavještenja na zapisnik, dok je oštećena upućena na odgovarajuće ljekarske preglede.
- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje, te je on po njegovom nalogu uhapšen. Uz krivičnu prijavu biće priveden tužiocu na dalju nadležnost - navodi se u saopštenju policije.
Perović je, međutim, ukazala i na neprihvatljivo ponašanje dijela osoblja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), gdje je oštećena bila upućena od strane državnog tužioca radi uzimanja brisa.
- Naša klijentkinja je u institucijama imala loše iskustvo. U KCCG su u prvi mah odbili da uzmu bris, iako je to bilo po nalogu tužioca. Takve situacije ne bi smjele da se dešavaju, jer postoje jasni protokoli u postupanju - kazala je Perović, dodajući da je nakon insistiranja bris ipak uzet.
- Dodatno, ginekolog koji je uzimao bris pitao je pacijentkinju: ‘A sad mi reci, da li se ovo zaista desilo?’ – što je nedopustivo - istakla je ona.
Na slučaj je reagovalo i Ministarstvo zdravlja, koje je saopštilo da očekuje da sve okolnosti događaja budu detaljno ispitane u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima.
- Ministarstvo zdravlja u potpunosti poštuje nadležnosti policijskih i tužilačkih organa i očekuje da će se sve okolnosti događaja detaljno ispitati u skladu sa zakonom i profesionalnim standardima. Podsjećamo da su sigurnost pacijenata, profesionalno i etičko postupanje zdravstvenih radnika, kao i očuvanje povjerenja u zdravstveni sistem, od najvećeg značaja - navodi se u saopštenju.
O slučaju su, kako je potvrđeno, obaviješteni i Ljekarska komora Crne Gore, Zaštitnik prava pacijenata, kao i zdravstvene ustanove u kojima osumnjičeni ljekar radi.
Direktorica „Prime“ podsjeća da je isti ljekar i ranije bio prijavljivan zbog neprimjerenog ponašanja prema pacijentkinjama.
- Počinilac je i u javnosti poznat po vrlo neprimjerenom i seksualizovanom ponašanju. Imao je više prijava, ali su one bile prekršajne. Sada je, na sreću, djelo kvalifikovano kao krivično - rekla je Perović.
Iz nevladinog sektora poručuju da je ovo samo jedan u nizu slučajeva koji su, zbog stigme i straha od osude, ostali neprocesuirani, te pozivaju sve žene da se ohrabre i prijave svaku vrstu seksualnog nasilja, posebno u zdravstvenim ustanovama.

Perović: Počinilac je u javnosti poznat po neprimjerenom ponašanju prema pacijentkinjama

Učestali zahtjevi za vraćanje kapele na Lovćenu nijesu samo želja pojedinaca iz srpskog političkog korpusa, već, kako tvrde crnogorski intelektualci, dio šireg projekta urušavanja crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta. Istoričari i pisci upozoravaju da su apeli vlastima da se pokrene postupak obnove kapele, simbolički i politički pritisci s ciljem kriminalizacije institucija i ljudi koji podržavaju nezavisnu Crnu Goru.
<h2>Politički pritisci na simbol Crne Gore</h2>
Sinhronizovano, jedan po jedan zahtjev – od izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, legalizacije helikopterom donešene crkve na Rumiji do najave vraćanja kapele na Lovćenu. Nakon poslanika Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je premijeru Milojku Spajiću i predsjedniku države Jakovu Milatoviću da ih podsjeti, kaže, na višestruku obavezu i dug da pokrenu postupak obnove kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost - naveo je Krivokapić u obraćanju Spajiću i Milatoviću.
Stvarnost je, saglasni su istoričari i intelektualci bitno drugačija - nije u pitanju nikakva obaveza već dio političkog projekta urušavanja crnogorskog identiteta.
Nagrađivani crnogorski pisac Milorad Popović ocijenio je da je zahtjev da se kapela Aleksandra Karađorđevića ponovo postavi na Lovćen &nbsp;dio simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore.
- Ako predsjednik parlamenta krši Ustav i u svojom Kabinetu drži zastavu druge države, ako ministar urbanizma traži da Kotor da se izuzme iz svjetske kulturne baštine to samo po sebi govori u kakvom je stanju duha danas Crna Gora. Traženje da se Aleksandrova kapela ponovo postavi na Lovćen je dio tog simboličkog, kulturološkog, nacionalnog zatiranja Crne Gore, jer Lovćen i Rumija su dvije svete planine crnogorske. Imali smo 2005. godine užasnu devastaciju vrha Rumije. Sad se traži postavljanje kapele na Lovćen, samo ne znam kako to može u jednoj civilizovanoj, pravnoj državi. Postojeći spomenik je dio kulturno-istorijske baštine Crne Gore, djelo Ivana Meštrovića. Misle li da sruše taj spomenik, ili da na njemu naprave neku skalameriju što bi samo po sebe bilo karikaturalno? Ali, s obzirom da danas u Crnoj Gori vlada potpuno bezakonje, da se na svaki način kriminalizuju svi simboli, institucije i ljudi koji su za nezavisnu Crnu Goru, možemo očekivati, ukoliko se ne stvori jedan organizovani otpor od strane političkih stranaka i građanskog društva u Crnoj Gori, da će oni taj monstruozni plan i ostvariti - kazao je Popović za TV E.
Da to jeste naum svjedoče i iz Nove Srpske demokratije Andrije Mandića.
- Ako dodatno želimo da uradimo za Petroviće da pomirimo Crnu Goru i smirimo strasti koje se uvijek razbuktaju tokom nekih datuma kao što je ovo oko Njegoševih dana, onda treba da vratimo Njegoševu kapelu na Lovćen đe joj je i mjesto - poručio poslanik NSD-a Jovan Vučurović na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.
<h2>Organizovan napad iz Beograda</h2>
Pisac Milorad Popović vjeruje da je riječ o organizovanom napadu na Crnu Goru koji dolazi iz Beograda.
- Od strane beogradskog štaba postoji plan uništavanja crnogorskog identiteta. Ovo što se tiče dinastije Petrović Njegoš i oko princa, to je samo jedan mali segment i priprema za mijenjanje Zakona o državljanstvu, Ustava Crne Gore i priprema za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji. Ko to ne vidi, ne vidi ništa ili neće da vidi. Ovo sa mauzolejem je samo jedna kockica u tom planu urašavanja Crne gore i crnogorske nacije - kazao je Popović.
Upravo stranke parlamentarne većine insistiraju i na promjeni Zakona o dinastiji Petrović Njegoš. Poslanici PES-a tražili su da se u zakonu briše riječ "nasilna" ispred "aneksija" tvrdeći da je riječ o pleonazmu i da je svaka aneksija nasilna. To demantuju istoričari i istorijski dokumenti koji svjedoče i o nenasilnim aneksijama.&nbsp;
Poslanici Socijalističke narodne partije otišli su korak dalje pa traže da umjesto "nasilna aneksija" u zakonu stoji "ujedinjenja Crne Gore i Srbije" desilo uz slobodnu volju naroda. &nbsp;

Popović o kapeli na Lovćenu: Potreban organizovan otpor monstruoznom planu kulturološkog i nacionalnog zatiranja Crne Gore

Bivši premijer Zdravko Krivokapić pisao je aktuelnom predsjedniku Vlade Milojku Spajiću i države Jakovu Milatoviću sa zahtjevom da pokrenu obnovu kapele na Lovćenu u sklopu obilježavanja 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, 175 godina od upokojenja Petra II Petrovića Njegoša i 180 godina od izgradnje kapele na Lovćenu.
- To je naša višestruka obaveza, zavjet i dug, a vama dvojici pripala je čast da veliki san i neispunjenu želju našeg mitropolita Amfilohija pretočite u stvarnost. Obnoviti kapelu znači ispuniti ne samo Njegov, već prije svega Njegošev zavjet (amanet)! - naveo je Krivokapić.
Obnoviti kapelu, cijeni on, znači izgraditi je po uzoru na Njegoševu iz 1846.
- Obnoviti kapelu znači graditi je od izvornog kamena od koga je i prva napravljena! Obnoviti kapelu znači povratiti izgubljeno povjerenje! Obnoviti kapelu znači izmiriti se sa sobom i sa drugima! Obnoviti kapelu znači obnoviti svijest o zajedništvu i međusobnom praštanju! Obnoviti kapelu znači omogućiti veliki preokret kroz svenarodni poduhvat! Obnoviti kapelu znači obnoviti slobodarsku Crnu Goru u kojoj nema pobjednika i poraženih! Obnoviti kapelu znači upaliti slobodarsku „luču“ koja će nam kroz vjekove osvjetljavati trag - naveo je Krivokapić.
Podsjetio je na Njegoševe riječi.
- U to ime, podsjećam vas na zavjet našeg genija, prosvjetitelja, književnika, vladara i vladike - Njegoša: „Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju u vas ištem, da je ispunite, i ako mi ne zadate Božju vjeru da ćete tako učinit’, kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu” - istakao je Krivokapić.
Podsjetio je da se bivši mitropolit Amfilohije obraćao Vladi otvorenim pismom 2012. tražeći obnavljanje kapele, ali bezuspješno.
- U nadi da je sa vama došlo vrijeme promjena, vrijeme duhovnih i svenarodnih pobjeda, citiram mitropolitove riječi izrečene na Božić 2019: „Neka mauzolej ostane, on nikome ne smeta, ali prije njega ima divno mjesto na kome se crkva može vratiti u onakvom obliku kakva je oduvijek i bila, sa svakim kamenčićem. Tek tada će se Crna Gora i Crnogorci okrenuti jedni drugima” - zaključio je Krivokapić.

Tag: institucija-zastitnika-ljudskih-prava-i-sloboda