Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarstvo zdravlja: Zabranjen rad privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Pojačani inspekcijski nadzor koji je tokom ljetnje turističke sezone sproveden u šest primorskih opština rezultirao je podnošenjem 29 krivičnih prijava i izdavanjem 8.761 prekršajnog naloga, dok je ukupan finansijski efekat po tom osnovu više od 4,1 miliona eura. To je navedeno u vladinoj Informaciji o pojačanim inspekcijskim nadzorima za vrijeme ljetnje turističke sezone shodno Akcionom planu za 2025. godinu. U periodu od 30. juna do 1. septembra, pojačani nadzor je sprovodilo 70 inspektora u Ulcinju, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom, s ciljem unapređenja efikasnosti inspekcijskih službi tokom ljetnjih mjeseci. U kontrolama su učestvovale Turistička, Radna, Zdravstveno-sanitarna, Tržišna i Inspekcija za bezbjednost hrane, dok su dodatno bile angažovane i Inspekcija za ribarstvo te Inspekcija Uprave pomorske sigurnosti. Tokom trajanja akcije izvršeno je ukupno 9.652 inspekcijska nadzora, pri čemu je utvrđeno 6.252 nepravilnosti. Najčešći prekršaji odnosili su se na rad na crno, nepravilnu fiskalizaciju i higijenske propuste. U 1.053 slučaja inspektori su reagovali preventivno, a donijeto je 1.223 rješenja o otklanjaju nepravilnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004021028_97a234a2fb64adae459cb928241be9c91a12b82d0968237bdd940dfd21486726" data-rendition-name="original" width="807" height="632" loading="lazy" alt="statistika"> </figure>  <h2>Redovne kontrole i po prijavi građana</h2> Nadzori su sprovođeni u ugostiteljskim objektima, hotelima, tržnicama, na plažama, radnim mjestima i u objektima za proizvodnju i promet hrane.&nbsp; - Kontrole su vršene redovno i po prijavama građana, a akcenat je stavljen na očuvanje bezbjednosti turista i zaštitu potrošača. Predmet pojačanih nadzora bio je usmjeren na suzbijanje rada na crno, svake vrste sive ekonomije kao i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja bila je posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije su vršile zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja - navedeno je u vladinom dokumentu. <h2>Rad neregistrovanih objekata i neprijavljeni turisi</h2> Kontrole turističke inspekcije su obuhvatale registraciju smještajnih kapaciteta, prijavu gostiju i poštovanje kategorizacije. Utvrđene nepravilnosti uključivale su rad neregistrovanih objekata i neprijavljene turiste. Turistički inspektori su kontrolisali i izgrađenost i organizaciju kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe. Takođe, u izvještajnom periodu, između ostalog, vršeni su i inspekcijski nadzori nad radom turističkih agencija, turističkih vodiča, pratioca, animatora, turističkih usluga na kupalištima (iznajmljivanje plažnog mobilijara - odobrenje, izdavanje računa, uređenost i opremljenost (sanitarni čvor, tuševi, kabine za presvlačenje, bove, spasilačka služba, informativne table, cjenovnik, protivpožarni aparat), turističke usluge u nautičkom turizmu (prevoz turista plovnim objektima - odobrenje, naziv, cjenovnik, računi), kontrola ugostiteljskih objekata odobrenje za rad i izvod iz CRPS, naziv i vrsta objekta, cjenovnici, izdavanje računa, knjiga prigovora, minimalno tehnički uslovi, poslovođa, kao i protivpožarna zaštita. <h2>Neprijavljivanje radnika i nepoštovanje radnog vremena</h2> Prioritetan zadatak Inspekcije rada, kako je navedeno u Informaciji koju je usvojila Vlada, bio je suzbijanje sive ekonomie na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih).&nbsp; Izvršene kontrole su se odnosile na poštovanje radno-pravnih propisa, sa posebnim fokusom na rad na crno i uslove rada zaposlenih.&nbsp; - Zabilježeni su i slučajevi neprijavljenih radnika, nepoštovanja radnog vremena. Inspekcija rada je sprovodila pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno", koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova - navedeno je u informaciji. Inspekcijski nadzor se sprovodio posebno u dijelu preduzimanja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnika.&nbsp; <h2>Nepravilnosti u održavanju higijene</h2> Aktivnosti zdravstveno-sanitarne inspekcije bile su najizraženije u ugostiteljskim objektima i zdravstvenim ustanovama, ali i u drugim djelatnostima od značaja za javno zdravlje, sa jasnim ciljem očuvanje bezbjednosti građana i turista u periodu pojačane turističke aktivnosti. Kontrolisana je higijena ugostiteljskih objekata, kvalitet vode i sanitarno stanje na plažama. Utvrđene su nepravilnosti u održavanju higijenskih standarda u pojedinim objektima. <h2>Provjera cijena i zaštita potrošača</h2> Tržišni inspektori su sprovodili kontinuirane inspekcijske nadzore nad sprovođenjem Zakona о unutrašnjoj trgovini i Zakona o zaštiti potrošača.&nbsp; U izvještajnom periodu kontrolisali su dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje, kao i pridržavanje rasporeda radnog vremena.&nbsp; Predmet nadzora je bilo i isticanje obavještenja o robi, cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta.&nbsp; Provjeravana je urednost fiskalizacije, zakonitost formiranja cijena i zaštita potrošača. <h2>Neadekvatno skladištenje i proizvodi bez deklaracije</h2> Poseban nadzor sproveden je u objektima za skladištenje i promet hrane. Kontrolisani su uslovi čuvanja, deklaracije i rokovi trajanja.&nbsp; Utvrđene nepravilnosti uključuju neadekvatno skladištenje i proizvode bez deklaracije.&nbsp; - Inspektori Uprave za bezbjednost hrane su tokom navedenog perioda kontrolisali sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane - navedeno je u vladinoj Informaciji. <h2>Preporučen nastavak koordinisanih aktivnosti</h2> U dokumentu se konstatuje da je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalno radno tijelo Vlade, uspjelo da u protekla dva mjeseca postigne najbolje rezultate u istoriji pojačanih nadzora tokom ljetnjih turistiških sezona.&nbsp; Kako se zaključuje, pojačani inspekcijski nadzori doprinijeli su unapređenju uslova poslovanja i jačanju zaštite potrošača. Preporučen je nastavak koordinisanih aktivnosti inspekcijskih organa, pojačana edukacija privrednika i unapređenje preventivnih mehanizama. - Posebno treba istaći da je samo zajedničkim i odgovornim djelovanjem moguće obezbijediti visok kvalitet usluga, sigurno okruženje i ugled Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije, a to je i upravo bio osnovni zadatak i cilj pojačanih inspekcijskih nadzora tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, koji je sproveden shodno Akcionom planu koji je usvojila Vlada Crne Gore na predlog predsjednika Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora - zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

Inspektori na primorju otkrili hiljade nepravilnosti: Rad na crno i loša higijena najčešći prekršaji, kazne više od četiri miliona eura

Pojačani i koordinisani inspekcijski nadzori biće sprovedeni u periodu od 29. juna do 31. avgusta u šest primorskih opština, kao ključnim destinacijama crnogorskog primorja i to: Budva, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Bar i Ulcinj.
To je saopšteno nakon današnje četvrte Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora danas je održana u zgradi Vlade kojom je presjedavao predsjedavao potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj i predsjednik tog tijela Milun Zogović.
- Nadzori će biti organizovani u četiri smjene, a realizovaće ih zajednički timovi više inspekcija. Na terenu će svakodnevno biti prisutno oko 80 inspektora kako domicilnih, tako i angažovanih iz Inspekcije rada, Zdravstveno-sanitarne inspekcije, Turističke inspekcije, Tržišne inspekcije i Uprave za bezbjednost hrane. Rad će pratiti i pet koordinatora - navodi se u saopštenju Zogovićevog kabineta.
<h2>KONTROLE I U KOLAŠINU, NA ŽABLJAKU, SKADARSKOM JEZERU...</h2>
Predsjednik Radne grupe Dalibor Đerić je istakao da pojačani inspekcijski nadzori tokom ljetnje turističke sezone imaju za cilj obezbjeđivanje zakonitog, bezbjednog i kvalitetnog ambijenta za boravak turista, kao i suzbijanje pojava koje negativno utiču na crnogorski turizam i ekonomiju.
- Ključni prioriteti i zadaci inspekcija biće usmjereni na suzbijanju rada na crno, svake vrste sive ekonomije i nelojalne konkurencije, dok će posebna pažnja biće posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci - dodaje se u saopštenju.
Osim u primorskim opštinama, dio inspektora će biti aktivan i u turističkim centrima na sjeveru Crne Gore - odnosno u opštinama Kolašin i Žabljak, na Skadarskom jezeru, u rafting centrima i svim onim mjestima u kojima se očekuje povećan broj turista tokom ljeta.
- Inspekcija rada će sprovoditi pojačani nadzor u cilju suzbijanja „rada na crno”, koji je upravo najizraženiji u vrijeme turističke sezone, kada je povećan broj poslodavaca sa sezonskim odobrenjem za rad, kao i broj angažovanih lica za obavljanje sezonskih poslova. Prioritetan zadatak Inspekcije rada biće suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada (neformalno zapošljavanje i neplaćeni rad kod formalno zaposlenih). Inspekcijski nadzor će se vršiti posebno u dijelu sprovođenja mjera za ostvarivanje prava zaposlenih na rad i po osnovu rada, kao i zakonitosti zapošljavanja, sa posebnim akcentom na angažovanje maloljetnih lica - naveli su u Zogovićevom kabinetu.
Inspektori Uprave za bezbjednost hrane kontrolisaće, kažu, sve subjekte u poslovanju sa hranom, od velikih hotela do malih prodajnih mjesta na šetalištima, kontrolu higijenskih uslova, način čuvanja i porijeklo hrane.
- Inspekcijski nadzori nad sprovođenjem Zakona o unutrašnjoj trgovini i -Zakona o zaštiti potrošača, u nadležnosti su tržišnih inspektora. Inspektori će kontrolisati dokaze o nabavci robe u prometu, prijavljivanje trgovine na malo, trgovine na veliko i trgovinskih usluga, poštovanje neradne nedjelje i neradnih dana u vrijeme državnih praznika, isticanje i pridržavanje rasporeda radnog vremena. Takođe, predmet nadzora biće i isticanje obavještenja o robi, isticanje cijene proizvoda, pridržavanja istaknutih cijena, isticanje cijene kod prodajnih pogodnosti, isticanje cijene pri oglašavanju, isticanje cijena kod benzinskih stanica i parkirališta... - dodaje se u saopštenju.
Predmet kontrole Zdravstveno-sanitarne inspekcije je inspekcijski nadzor ugostiteljskih objekata, trgovina, zanatskih radnji, vodosnabdijevanje, kao i ostali objekti koji su pod sanitarnim nadzorom.
- Takođe vršiće se kontrola ispunjenosti opštih i posebnih higijenskih zahtjeva, obaveznog zdravstvenog pregleda poslovnih prostorija - istakli su oni.
Naveli su da će turistički inspektori kontrolisati ispunjenosti uslova za rad ugostiteljskih objekata, za pružanje usluga smještaja, hrane i pića, kontrola upotrebe duvanskih proizvoda, izdavanje računa, ispunjenosti uslova u pogledu uređenosti, izgrađenosti i organizacije kupališta na moru, posjedovanje odgovarajućih odobrenja, organizacija spasilačke službe, kontrola plovnih objekata u dijelu posjedovanja neophodne dokumentacije i ispunjavanje uslova za prevoz putnika u komercijalne svrhe.
<h2>TEST ORGANIZOVANOSTI DRŽAVE</h2>
Predsjednik Koordinacionog tijela Milun Zogović je poručio da je turistička sezona period od strateškog značaja za ekonomiju, ali i test organizovanosti države.
- Pojačani inspekcijski nadzori biće usmjereni na jačanju zakonitosti, zaštitu prava radnika i potrošača, ali i na suzbijanju praksi koje ugrožavaju fer tržišnu borbu. Efikasnost inspekcija je temelj povjerenja u institucije - naveo je on.
U fokusu sjednice bile su, kako su dodali u njegovom kabinetu, analize rada inspekcija i pripreme za pojačane nadzore tokom predstojeće ljetnje turističke sezone.
Razmatrani su, kažu, i usvojeni mjesečni izvještaji o radu za april i maj 2025. godine koje su predložile: Ekološka inspekcija, Upravna inspekcija, Prosvjetna inspekcija, Inspekcija rada, Inspekcija zaštite na radu, Turistička inspekcija, Tržišna inspekcija, Inspekcija za stanovanje, Inspekcija za geodeziju, Metrološka inspekcija, Geološka inspekcija, Rudarska inspekcija, Inspekcija za ugljovodonike, Budžetska inspekcija, Inspekcija za igre na sreću, Inspekcija za javne nabavke, Inspekcija socijalne i dječije zaštite, Inspekcija za sport, Zdravstvena inspekcija, Sanitarna inspekcija, Inspekcija sigurnosti pomorske plovidbe, Inspekcija za poštansku djelatnost, Inspekcija za kulturna dobra i kulturnu baštinu, Inspekcija za arhivsku djelatnost, Inspekcija za usluge informacionog društva, Inspekcija za drumski saobraćaj, Inspekcija za državne puteve, Inspekcija za željeznički saobraćaj, Inspekcija za šumarstvo i lovstvo, Fitosanitarna inspekcija, Inspekcija za vode, Inspekcija za hranu, Inspekcija za ribarstvo, Poljoprivredna inspekcija.
- U izvještajnom periodu, tačnije u aprilu i maju 2025. godine, inspekcije nad kojima monitoring vrši Koordinaciono tijelo, izvršile su ukupno 10.522 inspekcijska pregleda. Redovnih inspekcijskih nadzora 7.751, inspekcijskih nadzora po inicijativi 1.274, dok je kontrolnih inspekcijskih nadzora, u kojima su inspektori pratili postupanje subjekata nadzora po nalozima za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, izvršeno ukupno 1.446 - naveli su u Zogovićevom kabinetu.
Dodaju da je podnijeto 163 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka kod nadležnog suda za prekršaje.
- Od ukupno 1.052.240,00 eura svih izrečenih kazni, iznos izrečenih kazni po prekršajnim nalozima za april i maj 2025. godine iznosio je 1.006.040,00€, dok je 46.200,00 eura izrečeno rješenjima o izricanju novčane kazne - istakli su oni.

1250x600

1084x550

Inspekcijski nadzor biće pojačan tokom ljetnje turističke sezone

Institut alternativa pozvao je Vladu da obezbijedi neophodne uslove da se Jedinstveni inspekcijski informacioni sistem (JIIS) koristi za potrebe svih inspekcijskih organa.&nbsp;
- Nakon što smo ukazali da <a href="https://institut-alternativa.org/inspekcije-povratak-na-papir/" target="_blank">inspekcijski softver nije u upotrebi</a>, Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2024. godine objavila <a href="https://www.gov.me/dokumenta/69de8582-77be-48a4-927c-bf49f53467fa" target="_blank">Informaciju u vezi Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema</a> kojom se ukazuje na potrebu da se ponovo omogući rad pomenutog sistema za inspekcije koje su i prije koristile softver, a koji je ugašen prestankom rada Uprave za inspekcijske poslove - kazali su u Institutu Alternativa ukazujući da je Vlada zaključcima obavezala Ministarstvo javne uprave da do 1. novembra omogući ponovno korišćenje JIIS-a.
Oni napominju da je određeni broj inspekcija i prije ukidanja Uprave funkcionisao u okviru ministarstava (poput urbanističko-građevinske, upravne, budžetske inspekcije…), te da ove inspekcije nijesu povezane na JIIS, niti imaju dostupnu napredniju informatičku infrastrukturu koja bi im olakšala vršenje inspekcijskog nadzora.
- Imajući u vidu da ove inspekcije nemaju ovakvu vrstu podrške u radu, smatramo da treba ujednačiti uslove za rad za sve inspekcije, pogotovo kroz obezbjeđivanje ovakvog alata za rad, koji doprinosi efikasnijem radu inspekcija - podvukli su u Institutu Alternativa.
Oni su pozvali Vladu da iskoristi priliku da se tokom intervencije na postojećem infromacionom sistemu na vrijeme planira i omogući da sistem pokrije i one inspekcije koje su do sada funkcionisale u okviru ministarstava.

Institut Alternativa: Vlada da omogući softver za sve inspekcije

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: inspekcije