Njemačka industrija zabilježila je u decembru iznenađujuće snažan rast novih narudžbina, najveći u posljednje dvije godine, pokazuju danas objavljeni podaci Saveznog zavoda za statistiku Njemačke (Destatis).
Ukupno je zabilježen rast narudžbina od 7,8 odsto u odnosu na novembar, što je znatno iznad očekivanja ekonomista koji su predviđali pad od 2,2 odsto.
Stručnjaci se nadaju da rezultati predstavljaju početak novog pozitivnog trenda poslije višegodišnje krize u industriji, prenosi Viršaftsvohe.
- Ovo izgleda kao prava prekretnica - izjavio je predstavnik Landesbanke Baden-Virtemberga Jens-Oliver Niklaš, dok Tomas Gicel iz VP banke ocjenjuje da njemačka industrija stoji pred početkom ozbiljnog rasta.
U četvrtom kvartalu 2025, narudžbine u Njemačkoj su u prosjeku porasle za 9,5 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Posebno su zabilježene velike državne porudžbine u sektoru oružja i municije, a značajan rast &nbsp;ostvarili su proizvođači metalnih proizvoda &nbsp;i mašinska industrija, kao i proizvođači električne opreme i elektronskih i optičkih uređaja.
Nasuprot tome, narudžbine u automobilskoj industriji pale su za 6,3 odsto na kvartalnnom nivou.
U proizvodnji aviona, brodova i vozova zabilježen pad od 18,7 odsto, ali uz prisustvo velikih pojedinačnih narudžbina.
Analitičari ipak upozoravaju da raniji indikatori, poput Ifo indeksa poslovne klime, još ne pokazuju jasan i održiv ekonomski oporavak Njemačke.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Njemačka industrija zabilježila najveći rast narudžbi u posljednje dvije godine

Broj novih narudžbi potonuo je po najbržoj stopi u gotovo godinu dana, a potražnja za izvozom posustala je najbržim tempom u 11 mjeseci.
Proizvodna aktivnost u eurozoni u decembru je ponovo posrnula, uz brži pad broja novih narudžbi i smanjenje proizvodnje, pokazalo je istraživanje S&amp;P Globala, prenosi SEEbiz.
Indeks menadžera nabavke u industriji eurozone (PMI) u decembru je pao 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec, na 48,8 bodova, pokazali su podaci S&amp;P Globala koji sastavlja izvještaj za Hamburšku komercijalnu banku (HCOB).
To je najniži nivo u devet mjeseci.
Vrijednosti više od 50 bodova pokazuju rast aktivnosti, a one niže pad.
- Potražnja za industrijskim proizvodnima iz eurozone ponovo usporava. Značajan pad broja narudžbi, smanjenje broja još nerealizovanih narudžbi i kontinuirani pad zaliha najočitiji su pokazatelji tog usporavanja - rekao je glavni ekonomist HCOB-a, Cyrus de la Rubia.
On je rekao da mu se čini da kompanije nemaju ni sposobnosti, ni volje za preuzimanje inicijative u nadolazećoj godini, nego postupaju s oprezom, što je otrov za ekonomiju.
Nakon devet uzastopnih mjeseci rasta, proizvodnja u eurozoni blago je umanjena, pokazalo je istraživanje.
Broj novih narudžbi potonuo je po najbržoj stopi u gotovo godinu, a potražnja za izvozom posustala je najbržim tempom u 11 mjeseci.

Industrija eurozone opet posrnula na kraju godine

Proizvođačke cijene u evropskoj industriji blago su porasle u julu, pokazali su podaci Eurostata.
Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni porasle su u julu na mjesečnom nivou 0,4 odsto, upola blaže nego u junu, izračunali su statističari.
U Evropskoj uniji (EU) uvećane su 0,6 odsto, tek neznatno slabije nego u junu, prenosi Hina.
Najviše su i u julu porasle cijene energije, 1,5 odsto u eurozoni i 2,3 odsto u EU.
Cijene trajnih potrošačkih dobara i kapitalnih proizvoda blago su porasle na oba područja, 0,2 odnosno 0,1 odsto.
Cijene netrajnih potrošačkih roba zadržale su se na junskom nivou. Intermedijarni proizvodi pojeftinili su 0,2 odsto.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u evropskoj industriji su stagnirale.
Najsnažnije su u julu na mjesečnom nivou porasle cijene u Rumuniji 6,7 odsto. Slijedi Bugarska s rastom cijena 5,7 odsto.
Na godišnjem nivou, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda uvećane su u julu 0,2 odsto u u eurozoni i 0,4 odsto u EU, izračunali su statističari.
Najveći rast cijena zabilježen je u sektoru netrajnih potrošačkih proizvoda, 1,9 odsto u eurozoni i 2,2 odsto u EU.
Slijedi sektor kapitalnih i trajnih potrošačkih proizvoda s rastom cijena približno 1,7 odsto na oba područja.
Proizvođačke cijene u energetskom sektoru pale su 1,2 odsto u zoni primjene zajedničke euvropske valute i 1,1 odsto na nivou Unije.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u julu na godišnjem nivou jedan odsto na oba područja, otprilike kao i u prethodnom mjesecu.
Daleko najsnažniji rast proizvođačkih cijena na godišnjem nivou zabilježila je u julu Bugarska, 10,7 odsto.
Slijede Danska i Rumunija, gdje su uvećane 4,5 odnosno 2,5 odsto.

500x500

1250x600

1084x550

Blaži rast proizvođačkih cijena u evropskoj industriji u julu

Tekuća ekonomska kriza koštala je njemačku industriju više od 100.000 radnih mjesta u godinu, a ključni automobilski sektor zemlje najteže je pogođen, prema analizi revizorske i konsultantske firme EY koju je podijelila s dpa-om.
U automobilskom sektoru neto je ukinuto oko 45.400 radnih mjesta.
Do kraja prvog tromjesečja njemačka industrija zapošljavala je 5,46 miliona ljudi - 1,8 odsto ili 101.000 manje nego godinu ranije, prema studiji koja se temelji na podacima Saveznog statističkog ureda.
Od 2019. godine prije koronavirusa, broj zaposlenih pao je za ukupno 217.000, što je pad od 3,8 odsto. U 2018. industriji je dosegnulo rekordnih oko 5,7 miliona zaposlenih.
Industrijske firme su pod ogromnim pritiskom, rekao je Jan Brorhilker, generalni direktor firme EY.
- Agresivni konkurenti, posebno iz Kine, snižavaju cijene, ključna prodajna tržišta slabe, potražnja u Evropi stagnira na niskoj razini i postoji značajna neizvjesnost oko cijelog američkog tržišta. Istovremeno, firme se bore s visokim troškovima - na primjer za energiju i osoblje - objasnio je on.
<h2>Očekuje se daljnjih 70.000 otpuštanja</h2>
Otpuštanjima se ne nazire kraj, rekao je Brorhilker. Prihodi od njemačke industrije nastavili su lagano padati nakon pada početkom 2024.
Brorhilker očekuje da će do kraja godine biti izgubljeno najmanje 70.000 radnih mjesta u industriji. Firme, posebno u strojarstvu i automobilskoj industriji, pokrenule su programe smanjenja troškova.
- Zasad ćemo čuti mnogo loših vijesti prije nego što se stvari ponovno počnu poboljšavati - istakao je on.
<h2>Uspješnost sektora varira</h2>
U automobilskom sektoru, koji se bori sa slabom potražnjom, kineskom konkurencijom i prelaskom na e-mobilnost, gotovo &nbsp;šest odsto radnih mjesta izgubljeno je u roku od godinu. Zaposlenost u sektoru pala je na oko 734.000 ljudi do kraja marta.
Zaposlenost je takođe značajno pala u metalnoj proizvodnji i tekstilnoj industriji, sa smanjenjem od više od četiri odsto u svakoj. Nasuprot tome, kemijski i farmaceutski sektor zabilježili su minimalan gubitak radnih mjesta od 0,3 odsto.
Dugoročni rast industrijske zaposlenosti
Kriza u njemačkoj industriji potaknula je raspravu o Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji, a kritičari upozoravaju na deindustrijalizaciju. Međutim, dugoročno gledano, industrijska zaposlenost je porasla: Krajem 2024. godine iznosila je 3,5 odsto ili 185.000 ljudi više nego 2014. godine, prema podacima Saveznog statističkog ureda.
- Njemački industrijski sektor često je proglašavan mrtvim, ali se više puta pokazao izuzetno otpornim zahvaljujući svojim snažnim temeljima - rekao je Brorhilker.&nbsp;
Međutim, uslovi se moraju poboljšati: Osim nižih troškova i manje birokracije, potrebno je ojačati domaću potražnju kako bi ekonominja bila manje ovisna o izvozu, prenosi SEEBiz. Višemilijardni investicijski paket savezne vlade mogao bi ovdje pružiti neke impulse.
<h2>Automobilski sektor poziva na reforme</h2>
Njemačko udruženje automobilske industrije (VDA) takođe smatra da vlada ima odgovornost. Pritisak za djelovanje je velik jer je konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije posljednjih godina opala, rekla je predsjednica VDA-e Hildegard Muler.
- Konkurentnost i atraktivnost Njemačke kao lokacije stoga moraju biti vodeća načela nove savezne vlade - rekla je ona.
Ta dva faktora određuju gdje se ulažu, rekla je, što znači gdje se „stvaraju buduća radna mjesta“.

Ekonomska kriza koštala njemačku industriju čak 100.000 radnih mjesta

Moj Šćepanoviću - ja te branim, a ti me ucjenjuješ da ću morat da se predam da bih vadio majku iz zatvora - čuje se na najnovijem snimku na kojem se navodno nalazi Miloš Medenica, sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koji je pobjegao na dan kada je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2019529136180719898%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019529136180719898%7Ctwgr%5E4de54cec4c2ce035014483082c2be9c6cc46cb56%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović je na posljednju video poruku koja kruži društvenim mrežama rekao da se radi o vještačkoj inteligenciji i da će Medenica biti prinuđen sam da se preda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fscepanovic-medenica-ce-ako-bude-pravde-u-ovoj-drzavi-biti-prinuden-sam-da-se-preda-kako-bi-vadio-majku-iz-pritvora&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- E sad, i da podneseš ostavku neću da se predam... Evo jedna bez kape, a tačno ćete me naćerat da skinem gaće da dokažem da nisam bot - čuje se na najnovijem snimku.

Objavljen još jedan snimak na kojem je navodno Medenica: „Šćepanoviću sad i da podneseš ostavku - neću da se predam“

Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je večeras da očekuje da vidi Aleksandra Vučića kao premijera Srbije.
Vučević je, gostujući na Informer televiziji, rekao da je vrijeme pokazalo da je Vučić znao šta radi i izrazio je uvjerenje da građani to vide i da će cijeniti sve što je urađeno.
- Ne mogu da kažem da sam bio saglasan sa svim njegovim potezima u tom trenutku, ali se pokazalo da zna šta radi. To pokazuje ko je pravi državnik. Nije realno da se manje bavi politikom, a vjerujem da Vučić i dalje ima energije i znanja, bila bi velika šteta ispustiti takav kapital koji je u njemu, on nema komfor da se povuče. Očekujemo ga kao predsjednika Vlade - kazao je Vučević.

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Američki predsjednik Donald Tramp u četvrtak je podržao mađarskog premijera Viktora Orbana i japansku premijerku Sanae Takaiči uoči izbora u te dvije zemlje.
- Odnosi između Mađarske i Sjedinjenih Država dostigli su novi nivo saradnje i spektakularnih postignuća pod mojom administracijom, uglavnom zahvaljujući premijeru Orbanu - objavio je Tramp na platformi Truth Social.
Mađarska stranka desnog centra Tisa vodi ispred Orbanovog vladajućeg Fidesa, a krajnje desna stranka Naša domovina na putu je da uđe u parlament, pokazuje istraživanje javnog mnjenja objavljeno u utorak.
Orban se suočava s najvećim izazovom za svoju vladavinu otkako je Fides prvi put pobijedio na izborima 2010, iako je ishod i dalje vrlo neizvjestan, a ankete pokazuju da su mnogi birači još neodlučni.
- Ponosan sam što sam podržao Viktora za reizbor 2022. i čast mi je to ponovo učiniti - dodao je Tramp uoči izbora koji se održavaju 12. aprila.
Tramp je u četvrtak takođe rekao da japanska premijerka Sane Takaiči ima njegovu „potpunu podršku“ uoči parlamentarnih izbora u toj istočnoazijskoj zemlji u nedjelju, dodajući da će se sastati 19. marta u Bijeloj kući.
- Premijerka Takaiči je neko ko zaslužuje snažno priznanje za posao koji ona i njena koalicija obavljaju - napisao je Tramp.
Takaiči ide na prijevremene izbore na kojima se očekuje da će pobijediti.

Tag: industrija

Njemačka industrija zabilježila najveći rast narudžbi u posljednje dvije godine

Industrija eurozone opet posrnula na kraju godine

Blaži rast proizvođačkih cijena u evropskoj industriji u julu

Ekonomska kriza koštala njemačku industriju čak 100.000 radnih mjesta

Objavljen još jedan snimak na kojem je navodno Medenica: „Šćepanoviću sad i da podneseš ostavku - neću da se predam“

Njemačka industrija zabilježila najveći rast narudžbi u posljednje dvije godine

Vučević: Očekujem da vidim Vučića kao premijera

Tramp podržao Orbana i Takaiči uoči izbora u Mađarskoj i Japanu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO