Više od dvije hiljade osoba poginulo je ili nestalo u velikim poplavama i klizištima u Indoneziji i Šri Lanki, pokazali su zvanični podaci. 

Neviđene poplave, klizišta, oluje i cikloni uzrokovali su široko rasprostranjenu devastaciju širom Južne i Jugoistočne Azije, a Indonezija je najteže pogođena, dok je slijedi je Šri Lanka, prenosi Anadolija.
Indonezijska nacionalna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je da je do sada na Sumatri poginulo 995 ljudi, 226 je nestalo, a više od pet hiljada je povrijeđeno, dok su spasilačke operacije u toku.
Više od 3,2 miliona ljudi pogođeno je razornim poplavama i klizištima u poplavljenim provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
U Šri Lanki, prema podacima Centra za upravljanje katastrofama, broj žrtava ciklona Ditvah porastao je na 640, a 211 osoba se još vodi kao nestalo od oluje koja je udarila 17. novembra.
Razorna poplava pogodila je i više od 1,6 miliona ljudi i prouzrokovala štetu na oko 110 hiljada kuća, uključujući više od 5,7 hiljada potpuno uništenih.
Ujedinjene nacije su prošle sedmice saopštile da je najmanje 185 ljudi poginulo na jugu Tajlanda, dok se 367 vodi kao nestalo.
Četiri smrtna slučaja zabilježena su i u Indiji, a tri u Maleziji usljed teških vremenskih uslova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U poplavama u Indoneziji i Šri Lanki više od dvije hiljade mrtvih i nestalih

Nešto manje od 1000 osoba poginulo je, a gotovo milion je moralo napustiti svoje domove nakon višenedjeljnih poplava i klizišta na sjeveru ostrva Sumatra, prema podacima koje je danas objavila indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Nacionalna agencija za upravljanje katastrofama (BNPB) od četvrtka je zabilježila 961 smrtni slučaj, 234 nestale osobe i oko 5000 povrijeđenih širom ostrvskih pokrajina Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Agencija je takođe saopštila da je oštećeno više od 156.000 domova. Ukupno 52 okruga i grada i dalje su teško pogođeni prirodnom nepogodom.
Ljudi traže utočište u privremenim skloništima
Suharyanto, čelnik BNPB-a, rekao je predsjedniku Prabovu Subiantu u nedjelju uveče da je 975.075 ljudi potražilo utočište u privremenim skloništima u sve tri pokrajine. Pokrajina Aceh je najteže pogođena i tamo je raseljeno više od 900.000 osoba, prema podacima BNPB-a.
Poplavne vode počele su da se povlače u brojnim priobalnim okruzima, ali velika područja u centralnom, planinskom dijelu i dalje su odsječena od ostatka svijeta. Predsjednik Prabovo posjetio je poplavama pogođena područja u pokrajini Aceh u nedjelju. Kasnije je predsjedavao vanrednim sastankom sa ministrima vlade, vojnim zapovjednicima i pokrajinskim zvaničnicima.
Sezona kiša u Indoneziji, koja je u pravilu najintenzivnija između novembra i aprila, često prouzrokuje velike poplave. Organizacije za zaštitu životne sredine i stručnjaci za upravljanje katastrofama godinama upozoravaju da su brza deforestacija, neregulisana izgradnja i narušeni riječni slivovi povećali rizik kojem su izložene zajednice na Sumatri.
Predviđa se da će narednih dana još obilnih padavina pogoditi pojedine dijelove ostrva.

1084x550

Indonezija: U poplavama stradala 961 osoba, raseljeno gotovo milion ljudi

Broj poginulih u katastrofalnim poplavama i odronima tla koji su pogodili indonežansko ostrvo Sumatru porastao je na 753, dok se još 504 osobe vode kao nestale. Vlasti su evakuisale milion ljudi iz najugroženijih područja, a radi se o drastičnom porastu broja žrtava u odnosu na juče, kada je bilo zabilježeno 604 smrtna slučaja, piše The Guardian.
<h3>Humanitarna kriza na pomolu</h3>
Ukupno je 3,2 miliona ljudi pogođeno poplavama, 2.600 ih je povrijeđeno, a milion je evakuisan iz područja visokog rizika. Spasilački timovi i humanitarni radnici vode trku s vremenom kako bi došli do preživjelih, no napore im otežavaju blokirani putevi i srušeni mostovi, zbog čega su neka područja na sjeveru Sumatre i dalje drumskim putem nedostupna. U Acehu, jednoj od najteže pogođenih regija, na pijacama ponestaje riže, povrća i drugih osnovnih namirnica, a cijene su se utrostručile. Organizacija Islamic Relief, koja šalje 12 tona hitne pomoći u hrani, upozorava: „Zajednice širom Aceha suočavaju se s ozbiljnim rizikom od nestašice hrane i gladi ako se snabdijevanje ne uspostavi u narednih sedam dana.”
<h3>Reakcija vlasti i međunarodnih organizacija</h3>
Indonežanska vlada juče je saopštila da šalje 34.000 tona riže i 6,8 miliona litara jestivog ulja u Aceh te u provincije Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) takođe je najavila slanje timova za brzi odgovor i ključnih zaliha u pogođenu regiju te pojačava nadzor nad mogućim širenjem bolesti. Generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Gebrejesus izjavio je novinarima u Ženevi da je ovo „još jedan podsjetnik na to kako klimatske promjene podstiču češće i ekstremnije vremenske događaje, s katastrofalnim posljedicama”.
<h3>Potresna svjedočanstva preživjelih</h3>
Preživjeli, od kojih su mnogi smješteni u privremenim skloništima, opisuju kako su snažne vodene bujice u trenu potopile njihova sela.&nbsp;
- Nijesmo mislili da ćemo preživjeti tu noć jer je situacija bila toliko haotična. Svi su razmišljali samo o tome kako da se spasu. Nije bilo nikakvog prethodnog upozorenja prije nego što je voda stigla- ispričala je Gahitsa Zahira Cahjani, sedamnaestogodišnja učenica islamskog internata.
Stotine učenika iz njene škole bježale su u noć tražeći sigurno utočište, a neki su se spašavali držeći se za drveće i krov džamije.
<h3>Posljedica monsuna i rijetke tropske oluje</h3>
Iako sezonski monsuni često donose obilne kiše koje uzrokuju odrone i poplave, ovogodišnje su padavine bile pojačane rijetkom tropskom olujom koja se formirala u Malajskom moreuzu. Oluja je poharala dijelove Sumatre, ali i južnog Tajlanda, gdje je poginula 181 osoba.
S katastrofalnim poplavama i odronima bori se i Šri Lanka, koju je pogodila zasebna oluja – ciklon Ditvah. Tamo je poginulo 410 ljudi, a još 336 se smatra nestalima.
Predsjednik Anura Kumara Disanajake proglasio je vanredno stanje kako bi se zemlja nosila s, kako je rekao, „najizazovnijom prirodnom katastrofom u našoj istoriji”. Kiše su u međuvremenu oslabile, no upozorenja na odrone i dalje su na snazi u najteže pogođenoj centralnoj regiji.

Indonezija: U poplavama stradalo preko 750 osoba, milion ljudi evakuisano

Spasioci i vojska angažovani su na raščišćavanju puteva i pružanju pomoći stanovništvu Šri Lanke i Indonezije, koje su pogodile snažne poplave u kojima je posljednjih dana stradalo više od 1.000 ljudi, dok se stotine vode kao nestale širom Jugoistočne i Južne Azije.
Ciklon u Šri Lanki te oluje u Tajlandu, Maleziji i Indoneziji izazvali su obilne padavine tokom monsunskog perioda. Na Sumatri je broj žrtava porastao na 502, a više od 500 ljudi se vodi kao nestalo, saopštila je indonežanska agencija za upravljanje katastrofama.
Indonežanski predsjednik Prabovo Subijanto, koji je posjetio Sjevernu Sumatru, poručio je da je prioritet hitna isporuka pomoći i obnova infrastrukture. Angažovani su avioni, helikopteri i tri vojna broda kako bi se dostavila pomoć u teško dostupna područja. U poplavama je raseljeno gotovo 290.700 ljudi u provincijama Sjeverna Sumatra, Zapadna Sumatra i Aceh.
Prabovo je pod pritiskom da proglasi vanredno stanje, dok za sada nije zatražio međunarodnu pomoć.
U Šri Lanki je, nakon prestanka kiše, pokrenuta velika operacija spasavanja. Vlada je helikopterima evakuisala stanovništvo ugroženo poplavama i klizištima izazvanim ciklonom Ditva. Poginule su najmanje 334 osobe, a više stotina se vodi kao nestalo. Predsjednik Anura Kumara Disanajke proglasio je vanredno stanje i najavio obnovu najpogođenijih regiona, navodeći da je riječ o najvećoj katastrofi u istoriji zemlje poslije cunamija 2004.
U južnom Tajlandu poginulo je najmanje 176 ljudi u jednim od najtežih poplava u posljednjoj deceniji. Vlada je najavila mjere obnove, dok raste kritika javnosti zbog načina upravljanja krizom. U Maleziji su poplave u državi Perlis odnijele dva života.

1250x600

U poplavama u Šri Lanki i Indoneziji poginulo više od 1.000 osoba

Zemljotres magnitude 6,7 stepeni po Rihterovoj skali dogodio se u pokrajini Papua u Indoneziji, saopšteno je iz Američkog instituta za geološka istraživanja (USGS).
U saopštenju se navodi da se zemljotres dogodio 200 kilometara od grada Abepura, na dubini od 70 kilometara.
Pacifički centar za upozoravanje na cunami nije izdao upozorenje na tu prirodnu katastrofu.
Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama niti o materijalnoj šteti.

Zemljotres u Indoneziji magnitude 6,7 stepeni

U požaru koji je izbio na ilegalnoj naftnoj bušotini u Indoneziji poginule su tri osobe, a dvije su povrijeđene. 
 
Tanjug prenosi da su vatrogasci danas nastavili borbu sa požarom koji traje već tri dana. 
 
Prema informacijama člana tima za hitne intervencije pokrajinske agencije za ublažavanje posljedica katastrofa, Agunga Trija, evakuisano je oko 750 ljudi iz gusto naseljenih područja u okolini lokacije u regionu Blora na centralnoj Javi. 
 
Požar je izbio u nedjelju na ilegalnoj naftnoj bušotini, koju su lokalni stanovnici koristili bez dozvole. 
 
Agencija za pomoć rasporedila je četiri bagera u pokušaju da koriste zemlju kako bi suzbili vatru, ali vatrogasci se i dalje suočavaju sa problemima u pristupu lokaciji zbog brdovitog terena. 
 
Evakuisani su premješteni u privremena skloništa i obližnje zgrade lokalne samouprave. 
 
Ilegalne naftne bušotine, koje su preuzele lokalne zajednice, sve su prisutnije u Indoneziji, gdje mnoge kompanije napuštaju svoje objekte zbog ekonomske neisplativosti. 
 
Indonežanske vlasti nedavno su preduzele korake ka legalizaciji tih operacija, izdavanjem propisa u junu koji omogućavaju saradnju između malih kompanija i lokalnih zajednica, s ciljem povećanja proizvodnje nafte i poboljšanja sigurnosnih uslova.

U požaru u Indoneziji poginule tri osobe

Više od 560 ljudi spašeno je sa trajekta koji se juče zapalio u blizini indonežanske obale, dok su tijela tri poginule osobe izvučena iz mora, saopštili su danas spasioci, prenosi Portal Analitika.
Požar je izbio na trajektu „KM Barselona 5“ oko podna po lokalnom vremenu, dok je plovilo bilo na putu ka Manadu, glavnom gradu provincije Severni Sulavesi. Brod je bio na redovnoj poludnevnoj ruti iz luke Melonguane, u okrugu Ostrva Talaud.
U operaciji spasavanja učestvovali su brod obalske straže, šest spasilačkih plovila i više gumenih čamaca, potvrdio je šef mornaričke baze u Manadu, admiral Franki Pasuna Sihombing. 
 Prema njegovim riječima, mnogi putnici su izvučeni direktno iz mora, dok su lokalni ribari uspjeli da pomognu preživjelima koji su sa prslucima plutali u uzburkanim vodama.
Požar, koji je izbio na krmi broda, ugašen je za oko sat vremena.
Iako su prvobitne procjene govorile o 280 putnika i 15 članova posade, Agencija za potragu i spasavanje saopštila je da je ukupno spašeno 568 osoba, a da su troje izgubili život, među njima i trudnica. Ranije se vjerovalo da je poginulo petoro ljudi, ali je broj revidiran nakon što su dvije osobe — uključujući i dvomjesečnu bebu s teškim oštećenjem pluća — ipak pronađene žive u bolnici.
Admiral Sihombing upozorio je da se u Indoneziji često dešava da se broj putnika razlikuje od zvaničnog manifesta, što može zakomplikovati traganje i povećati rizik od nesreća. Kapacitet trajekta, inače, iznosi oko 600 osoba.
Na društvenim mrežama pojavili su se dramatični snimci koji prikazuju putnike kako u panici skaču u more dok gusti crni dim izbija iz zapaljenog broda. Većina ih je imala prsluke za spasavanje.
Istraga o uzroku požara je u toku.

Indonezija: Požar na trajektu, spašeno preko 560 ljudi, troje stradalo

Indonežanski spasioci tragaju za 11 osoba, uključujući troje djece, koje su nestale nakon što se čamac prevrnuo tokom oluje u blizini indonežanskog ostrva Mentavai. 
 
Sedam osoba, uključujući dva člana posade, spašeno je i u stabilnom su stanju, rekao je Lahmudin, šef lokalne Agencije za upravljanje katastrofama, prenosi ABC News. 
 
Čamac se prevrnuo u moreuzu Sipora nakon što je krenuo iz grada Sikakap, koji se nalazi u provinciji Zapadna Sumatra. 
 
Čamac je prevozio 16 putnika, uglavnom lokalne zvaničnike, i dva člana posade. 
 
Među 11 nestalih nalazi se troje dece i jedan lokalni poslanik. 
 
- Vlasti još istražuju uzrok nesreće, ali preživjeli su rekli da je čamac pogodio veliki talas tokom iznenadne oluje - naveo je Lahmudin.

Čamac potonuo u Indoneziji, nestalo 11 osoba

Policija u Indoneziji uhapsila je državljanina Australije zbog krijumčarenja kokaina na ostrvo Bali, za šta bi mogla da mu se izrekne smrtna kazna, saopštili su danas zvaničnici.
Optuženi 43-godišnji građanin Sidneja priveden je u četvrtak, 22. maja, nakon što je policija, prilikom pretresa kuće koju je iznajmljivao, zaplijenila 1,7 kilograma kokaina, zajedno sa digitalnom vagom i mobilnim telefonom, rekao je načelnik policije Balija Danijel Aditjadžaja.
Nadzorni timovi policije prijavili su da je muškarac primio dva sumnjiva paketa poslata poštom iz Engleske, rekao je on na konferenciji za novinare i dodao da osumnjičenom prijeti smrtna kazna ili doživotni zatvor.
Preliminarna istraga pokazala je da je optuženi putem internet usluge "Grab" naredio dostavljaču da preuzme dva paketa u pošti u Denpasaru, glavnom gradu ostrva, kao i da pakete preda dostavljaču druge kompanije, koji ih je donio do iznajmljene kuće.
Policija je na konferenciji za medije predstavila optuženog, koji je nosio masku preko glave i nije davao izjave.
Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) tvrdi da je Indonezija veliki centar za krijumčarenje droge, uprkos tome što ima neke od najstrožih zakona o drogama u svijetu, uglavnom zato što međunarodni karteli ciljaju na mladu populaciju.
U Indoneziji je na smrtnu kaznu trenutno osuđeno oko 530 ljudi, od kojih je 96 stranaca, a posljednja egzekucija izvršena je u julu 2016. godine, kada su ubijeni jedan Indonežanin i tri stranca.

Australijancu zbog švercovanja kokaina u Indoneziji prijeti smrtna kazna

Najmanje 13 osoba je poginulo u eksploziji u Indoneziji tokom odlaganja zastarjele municije, saopštili su danas vojni zvaničnici i dodali da je nekoliko osoba povrijeđeno.
Među poginulima u eksploziji na Zapadnoj Javi, čiji uzrok još nije poznat, su najmanje četiri vojnika.
Ispituje se da li su tokom odlaganja poštovane sve bezbjednosne procedure. Iako daleko od naselja, takve akcije privlače lokalno stanovništvo koje skuplja metalni otpad.

Najmanje 13 osoba poginulo prilikom odlaganja zastarjele municije u Indoneziji

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Nakon više od pet sati, pregovori između ukrajinskih i američkih zvaničnika o prijedlozima za okončanje rata u Ukrajini prekinuti su večeras, a njihov nastavak zakazan je za ponedjeljak ujutro. Informaciju je potvrdio Dmitro Litvin, savjetnik ukrajinskog predsjednika, piše Reuters.
- Pregovori su trajali više od pet sati i završeni su za danas uz dogovor da se nastave sutra ujutro- poručio je Litvin novinarima putem aplikacije WhatsApp. Litvin je takođe naveo da zvaničnici razmatraju nacrte dokumenata te da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski komentarisati ishod pregovora u ponedjeljak, nakon što budu konačno završeni.
Podsjetimo, pregovori su počeli u popodnevnim satima, a sastanku su prisustvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Razgovorima je prisustvovao i njemački kancelar Fridrih Merc.

Berlin: Pregovori ukrajinske i američke delegacije bez zaključka, nastavak sjutra

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je večeras da je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim rekao da će Francuska nastaviti da podržava Ukrajinu u cilju postizanja čvrstog i trajnog mira.
- Francuska jeste i nastaviće da stoji uz Ukrajinu kako bi izgradila čvrst i trajan mir sposoban da garantuje bezbjednost i suverenitet Ukrajine i Evrope na duži rok. Zahvaljujem se svim pregovaračima - ukrajinskim, evropskim i američkim - koji rade na ovom cilju- napisao je Makron na platformi Iks (X).
Francuski predsjednik je rekao da je upravo razgovarao sa predsjednikom Zelenskim.&nbsp;
- Amerikanci, Evropljani i Ukrajinci traže mir. Dok Rusija nastavlja svoj agresivni rat, Ukrajina ostaje čvrsta- dodao je on.
Zelenski se sa svojom delegacijom nalazi u Berlinu večeras i sjutra kako bi pokušao da ubijedi Vašington i Evropu da odbiju teritorijalne ustupke Rusiji na pregovorima za okončanje rata u Ukrajini.

Makron: Francuska će nastaviti podršku Ukrajini za čvrst i trajan mir

Visokopozicionirani član kavačkog klana Milovan Zdravković (46) izručen je iz Hrvatske danas Srbiji.
Pripadnici MUP Srbije, u saradnji sa MUP Hrvatske, preuzeli su na graničnom prelazu Batrovci Zdravkovića, koji je po Interpolovoj međunarodnoj potjernici izručen Srbiji zbog sumnje da je učestvovao u teškom ubistvu, udruživanju radi vršenja krivičnih dela i neovlašćenoj proizvodnji i stavljanju u promet opojnih droga.
Zdravković je u Srbiji osumnjičen da je, kao član OKG Radoja Zvicera, Darka Šarića i Veljka Belivuka učestvovao u planiranju i pripremanju izvršenja krivičnog djela teško ubistvo 19. januara 2020. godine u Atini kada su ubijeni Stevan Stamatović i Igor Dedović, kao i krivičnog djela teško ubistvo 23. jula 2020. godine na ostrvu Krf, kada su ubijeni Alan Kožar i Damir Hadžić.
- M. Z. se sumnjiči da je jedan od izvršilaca krivičnog djela teško ubistvo u Atini 19. januara 2020. godine kada su ubijene tri osobe, a sumnja se da je ovo krivično djelo planirao sa vođom ‘kavačkog klana’ i ostalim pripadnicima organizovane kriminalne grupe, kao i da je plaćao direktne izvršioce za ovo krivično djelo- saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Zdravković se takođe sumnjiči da je kao pripadnik druge organizovane kriminalne grupe organizovao pošiljke većih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Srbiju.
- Osumnjičeni je, uz jake mjere obezbjeđenja, predat pripadnicima Policijske uprave za grad Beograd Odjeljenju za potrage, nakon čega je upućen u pritvor Okružnog zatvora u Beogradu- navodi se,

Hrvatska izručila Srbiji visokopozicioniranog člana kavačkog klana

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: indonezija