U jednom podgoričkom vrtiću registrovan je slučaj zauški (mumpsa) kod djeteta predškolskog uzrasta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, tokom perioda infektivnosti dijete nije boravilo u vrtiću, pa se ne očekuje širenje infekcije u kolektivu.
<h2>Moglo bi doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima</h2>
Prema podacima IJZ, pojava zauški u Crnoj Gori nije neuobičajena – u posljednjih deset godina bilježi se od jednog do osam slučajeva godišnje.
Ipak, zbog nedovoljnog obuhvata MMR vakcinacijom, rizik od širenja oboljenja poput morbila, zauški i rubele i dalje je prisutan.
Iz IJZ ističu da se kolektivni imunitet još uvijek održava na visokom nivou kod starijih osnovaca, srednjoškolaca i dijela odraslih koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine (ili su nekada davno preboljeli morbile i stekli prirodni imunitet).
- Međutim, u mlađim uzrastima - među djecom predškolskog uzrasta, mlađim osnovcima i odraslima koji su prije više decenija primili samo jednu dozu vakcine - on je značajno oslabljen ili upitan. Zbog toga rizik od pojave epidemije morbila, a zatim i zauški (mumpsa/parotitisa), vremenom postaje veći usljed nakupljanja osjetljivih, odnosno neimunih osoba - pojašnjavaju iz IJZ.
Upravo zbog toga, upozoravaju da bi u slučaju višestrukog unošenja virusa kroz kontakt sa inficiranim osobama moglo doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima sa niskim obuhvatom vakcinacije.
<h2>Pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa</h2>
IJZ ističe da je u saradnji sa vrtićima i domovima zdravlja pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa prilikom upisa djece, kao i informisanja roditelja o rizicima nevakcinisanja.
- Odgovornost je sada jasno prenesena na roditelje - navode iz IJZ, uz napomenu da bi obavezna vakcinacija kao uslov za boravak u kolektivu bila najsnažniji podsticaj za povećanje obuhvata.
Ističu da se opsežne aktivnosti na unapređenju imunizacije očekuju se kroz realizaciju Programa mjera za imunizaciju za period 2026-2028., koji je u julu usvojila Vlada Crne Gore.
- Ako se planirane mjere sprovedu u punom obimu u previđenom periodu, očekuju se značajna unapređenja sistema imunizacije - zaključuju iz IJZ.
<h2>Posljedice nevakcinisanja daleko teže od nuspojava</h2>
Pedijatar dr Vjera Janković za Portal Analitika podsjeća da MMR vakcina štiti od morbila, zauški i rubele, te da se daje u dvije doze — prva u uzrastu od 12 do 15 mjeseci, a druga pred polazak u školu.
- Svaka vakcina, kao i svaki lijek, može da ima nuspojave, ali su one rijetke i bezopasne. Kod MMR vakcine može se javiti tzv. mala vakcinalna bolest sa blagom temperaturom i ospom, koja traje jedan dan - navodi Janković.
Ona upozorava da su posljedice nevakcinisanja daleko teže.
- Morbili mogu imati smrtni ishod, zauške kod dječaka dovesti do steriliteta, a rubela do deformacije ploda ako majka oboli u trudnoći. Nevakcinisano dijete ugrožava i drugu, najmlađu djecu koja još nijesu prispjela za vakcinaciju - upozorava dr Janković.
Sagovornica Analitike podsjetila je i da je strah od MMR vakcine potekao od diskreditovanog članka britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda iz 1998, koji je tvrdio da vakcina izaziva autizam. Te tvrdnje su, podvlači dr Janković, odavno naučno opovrgnute.
Prema njenim riječima, i u zemljama regiona postoji sličan problem - širenje nepovjerenja kroz društvene mreže i uticaj pojedinih influensera.
Ipak, navodi i primjer rješenja koje se pokazalo efikasnim.
- U nekim zemljama roditelji imaju pravo da ne vakcinišu dijete, ali tada dijete ne može pohađati vrtić. Kada su suočeni s takvim izborom, mnogi roditelji ipak mijenjaju odluku - napominje dr Janković.
<h2>Roditelji da više povjerenja imaju u struku nego u laičku javnost</h2>
Roditeljima poručuje da treba da imaju više povjerenja u struku nego u laičku javnost.
- Pedijatar može roditelju objasniti sve o vakcinama i odagnati mu strah. Shvatam da su uplašeni i pod raznim uticajima i da to nije lako, ali ipak nek se vode time što im je najvažnije - a to je zdravlje njihovog djeteta - zaključila je dr Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

Na 92. sjednici Vlade Crne Gore usvojen je Program mjera za imunizaciju za period 2026–2028. gdoine, sa pratećim Akcionim planom, na predlog Ministarstva zdravlja, saopšteno je iz ovog resora.&nbsp;
Ovo je, kako se navodi, prvi strateški dokument ove vrste u Crnoj Gori, čime država pravi značajan iskorak ka unapređenju nacionalnog sistema imunizacije.
Ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, istakao je važnost ovog dokumenta za budućnost javnog zdravlja:
- Ovim strateškim pristupom šaljemo jasnu poruku – zdravlje građana je naš prioritet. Imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu. Poseban akcenat stavljamo na djecu, jer su ona temelj naše budućnosti -poručio je ministar Šimun.
Program predviđa sveobuhvatan set mjera usmjerenih na prevenciju zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, ali i na obnavljanje povjerenja u vakcinaciju, naročito u zajednicama gdje postoji oklijevanje ili otežan pristup vakcinalnim uslugama.
- Imunizacija nije samo lični izbor – to je društvena odgovornost. Uz edukaciju, pristupačnost i kontinuiranu saradnju sa zdravstvenim radnicima i građanima, gradimo povjerenje i ističemo značaj vakcina - dodao je Šimun.
Usvajanjem ovog Programa, kako se dodaje, Crna Gora potvrđuje svoju jasnu posvećenost prevenciji bolesti, jačanju zdravstvenog sistema i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve građane.
- Ovaj dokument nije samo administrativni akt – to je naša obaveza prema svakom građaninu. Imunizacijom štitimo zajednicu i činimo Crnu Goru zdravijim i otpornijim društvom - zaključio je ministar.
Za sprovođenje mjera iz Akcionog plana, a kako se navodi iz Ministarstva zdravlja, predviđena su budžetska sredstva u iznosu od 607.050 eura za period 2026–2028. godine.
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;

Šimun: Zdravlje građana je naš prioritet, imunizacija spašava živote, štiti najugroženije i doprinosi zdravijem društvu

Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, kao i edukacijom stanovništva iz stručnih oblasti na pitak, objašnjiv i razumljiv način, potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem – poručio je prof. dr Nebojša Kavarić, predsjednik Asocijacije za preventivnu pedijatriju, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
Prema podacima Indeksa dječjih prava za 2025. godinu, koje je objavila međunarodna organizacija "Kids Rights", Crna Gora se u segmentu zdravlja svrstava u četvrti od pet klastera zemalja, zajedno sa Bangladešom, Nepalom i Gvatemalom.
Kavarić ističe da sve što je u korist djece treba da bude prioritet, te da se rješenja moraju tražiti, a ne krivci. Kada je riječ o problemima u oblasti dječje zaštite, on smatra da je neophodno izraditi plan i projekciju zdravstvene zaštite.
– Svugdje ima problema sa dječjom zaštitom iz nekoliko razloga koji su vrlo često ne samo van same pedijatrije, nego i van zdravstva. Kriterijumi za ocjenu zdravstvenih sistema su različiti. Kids Rights je međunarodna privatna fondacija koja je veoma uključena i pomaže u zagovaranju prava, u promociji prava, koja ima određenu saradnju sa nama bitnim institucijama. Kad je u pitanju zdravstvena zaštita djece, to su UNICEF i SZO. Mi smo svjesni, mi govorimo u pedijatrijskoj akademskoj zajednici u Crnoj Gori – probismo uši svima unazad deceniju kad su u pitanju kadrovske mogućnosti, broj pedijatara, dostupnost zdravstvene zaštite, imunizacija i pad imunizacije, posebno kad su pojedine vakcine u pitanju, kakva je MMR. Ništa to nama nije novo. Znamo da su izazovi savremenog doba, koji se nekako prelivaju u Crnoj Gori na vrlo neobičan način, od uzornog sistema tokom određenog vremena, a nije slučaj samo zadnju godinu ili dvije, nego u kontinuitetu imamo stalno pad tih jasnih indikatora po kojima se vidi uspješnost zdravstvene zaštite djece, između ostalog i imunizacije djece – kazao je Kavarić.
On ističe da se pravo stanje u sistemu najjasnije vidi kroz pojedinačne slučajeve, kada dijete oboli od bolesti za koju postoji vakcina, a roditelji ga nisu vakcinisali.
- Najbolje se vidi u kakvom je stanju sistem po pojedinačnim slučajevima. Kad se dijete inficira nekom bolešću za koju postoji preventabilna vakcina, a roditelji nijesu vakcinisali to dijete, tek tada shvataju da je kolektivni imunitet važan za njihovo dijete, ali i svu drugu djecu. Obično kad nas zaboli, shvatimo i krećemo tada u akciju. Ono što je ovdje bitno jeste da u javnom zdravstvu, posebno u zaštiti djece, kratkoročni periodi su 25 godina, srednjoročni su 50 godina, a ozbiljni sistemi i države planiraju, od demografskih do javnozdravstvenih planova i projekcija – za cijeli vijek - naglasio je Kavarić.
Kavarić smatra da cijelo društvo ima zadatak da govori o značaju imunizacije uključujući i javne ličnosti, jer građani moraju ponovo da steknu povjerenje u zdravstveni sistem i proces imunizacije.
– Kontinuiranom kampanjom i promocijom zdravlja, edukacijom stanovništva iz stručnih stvari na pitak, objašnjiv i razumljiv način potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem. S druge strane, važna je edukacija ljudi u zdravstvenom sistemu, zdravstvenih radnika, prije svega pedijatrijskih timova – ne u fundamentalnom zvanju, koje oni savršeno imaju, o imunizaciji znaju sve, naši su pedijatri na Kongresu bili najbolji, naše su sestre ovdje najbolje – već vještine u komunikaciji i podrška u tome da pedijatrijski timovi zajedno sa svim ljekarima imaju dovoljno komunikacijske edukacije i dovoljno vremena i prostora da razgovaraju sa svakim roditeljem o svemu - dodao je Kavarić.&nbsp;
Istakao je da moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju.
– Pri tome, mi smo bez školskog i obrazovnog sistema, i bez saradnje sa civilnim sektorom i privatnim pedijatrima – kojih u Crnoj Gori, za naše prilike, nije mali broj. Moraju da budu svi dio tima kroz to neko tijelo, a prije svega kroz plan za hitno vraćanje povjerenja u imunizaciju. Neophodno je i formirati nezavisno tijelo koje bi od zainteresovanih nevladinih i vladinih institucija, udruženja roditelja i svih zainteresovanih, u kontinuitetu bavilo zdravstvenom zaštitom djece – zaključio je Kavarić.

Kavarić: Potrebno je vratiti povjerenje građana u zdravstveni sistem

U Crnoj Gori bilježi se pad obuhvata imunizacije svim vakcinama iz redovnog kalendara, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje i istakli da vakcinacija nije samo čin individualne zaštite, već i solidarnosti i odgovornosti. Za 2023. godinu taj procenat obuhvata MMR vakcinom je nepuno 23 na nivou Crne Gore, a u Nikšiću znatno niži – osam procenata, kaže za RTNK dr Redžeb Zejnelagić, epidemiolog.
Ni u Nikšiću, a ni u Crnoj Gori nijesu dobri podaci kada je u pitanju obuhvat vakcinacije. Kalendar imunizacije je koncipiran tako da štiti od 12 bolesti, kaže Zejnelagić, pa je zbog toga važno poštovati termine predviđene za vakcinaciju.
Prema njegovim riječima, godinama unazad primijetan je trend odlaganja vakcinacije djece MMR vakcinom. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu.
- Izuzetno je nizak obuhvat vakcinacije MMR vakcinom. Za 2023. godinu taj procenat je nepuno 23 na nivou Crne Gore, a u Nikšiću znatno niži – osam procenata. Znate da nam je neophodan procenat od 95 kako bismo imali kolektivni imunitet - ističe Zejnelagić.
Ni podaci kada je u pitanju HPV vakcina nijesu na zadovoljavajućem nivou, iako vakcina igra ključnu ulogu u prevenciji raka grlića materice i drugih bolesti uzrokovanih ovim virusom. On je podsjetio da je HPV vakcina jedina u redovnom kalendaru koja još nije obavezna. Vakcinacija počinje sa devet godina i najefikasnija je kada se primi u tom uzrastu.
- Skromni su obuhvati i HPV vakcinom. Međutim, iz dana u dan kroz različite kampanje koje sprovodimo, taj procenat polako raste. Očekujemo da ćemo u narednom periodu, upravo kroz te kampanje doći do svih roditelja, dati im prave informacije, kako bi kreirali mišljenje i doveli djecu na vakcinaciju - kaže Zejnelagić.
Kako ističe, teško se izboriti sa dezinformacijama koje se po pitanju vakcinacije gotovo svakodnevno plasiraju putem društvenih mreža ili medija. Naglašava važnost povjerenja u naučne studije i činjenice.
Zejnelagić je apelovao na roditelje da ne odlažu vakcinaciju djece i da ih zaštite od opasnih zaraznih bolesti. Osim individualne zaštite koja se postiže vakcinacijom, sprovođenjem programa obavezne vakcinacije djece određenog uzrasta postižu se i visoke stope kolektivnog imuniteta.

Zejnelagić: U Nikšiću, ali i u cijeloj Crnoj Gori nijesu dobri podaci o obuhvatu vakcinacije

Nova runda vakcinacije protiv dječje paralize u Gazi počeće sjutra, najavio je palestinski ministar zdravlja Madžid Abu Ramadan. 
 
Iz Ministarstva zdravlja su naglasili da uspjeh kampanje zavisi od nastavka humanitarnog primirja sa Izraelom, koje bi omogućilo zdravstvenim radnicima da bezbjedno daju neophodne vakcine djeci mlađoj od deset godina. 
 
Tokom prvog kruga kampanje vakcinacije, dogovoreno je da dužina humanitarne pauze traje od šest do 15 sati po lokalnom vremenu svakog dana u određenim oblastima u Gazi, prenosi Tanjug. 
 
Cilj kampanje je da se 591.700 djece vakciniše korišćenjem mobilnih i fiksnih timova, kako bi se osigurala sveobuhvatna pokrivenost širom Gaze.

Počinje nova runda vakcinacije protiv dječje paralize u Gazi

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: imunizacija