Novi Zakon o igrama na sreću predstavlja značajan iskorak u unapređenju regulatornog okvira u ovoj oblasti, uvodeći jasna pravila koja imaju za cilj zaštitu javnog zdravlja, jačanje odgovornog ponašanja i sprečavanje zavisnosti od igara na sreću, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Jedna od ključnih novina odnosi se na oglašavanje priređivača igara na sreću.
- U skladu sa članom 19 stav 1 Zakona, zabranjeno je oglašavanje igara na sreću na javnim mjestima. Time se dodatno uređuje javni prostor i smanjuje izloženost građana, naročito maloljetnika i ranjivih kategorija stanovništva, reklamnim sadržajima koji mogu podsticati rizično ponašanje - rekli su iz Ministarstva.
Zabranjenim oglašavanjem smatra se isticanje naziva priređivača igara na sreću, kao i korišćenje logotipa, zaštitnih znakova, boja i drugih elemenata vizuelnog identiteta po kojima je priređivač prepoznatljiv, bez obzira na to da li reklamna poruka sadrži direktan poziv na učešće u igrama na sreću.
Takođe, kako su objasnili, zabranjeno je oglašavanje usluga igara na sreću kroz promociju konkretnih igara, upućivanje na adresu priređivača, njegovu internet stranicu ili mobilnu aplikaciju, kao i svaka promocija pogodnosti u vezi sa igrama na sreću, poput bonusa, džekpotova, nagrada, besplatnih spinova i sličnih sadržaja.
- Zabrana se odnosi na sve oblike reklamiranja u javnom prostoru, uključujući reklame, bilborde, panoe i druge javno vidljive površine koje sadrže naziv i/ili logotip priređivača igara na sreću, kao i poruke povezane sa uslugama i pogodnostima igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Istovremeno, Zakon predviđa jasno definisane izuzetke.
Dozvoljeno je isticanje naziva i logotipa priređivača na objektima u kojima se igre na sreću priređuju, u skladu sa zakonom, pod uslovom da takvo obilježavanje ne sadrži poziv na učešće u igrama na sreću. 
Takođe, dozvoljeno je brendiranje sopstvenih ili iznajmljenih vozila koja se koriste za obavljanje djelatnosti priređivača, isključivo logotipom, bez promotivnih poruka ili poziva na igranje.
- Ove mjere predstavljaju važan korak ka stvaranju uređenijeg i odgovornijeg društvenog okruženja, u kojem se balansira sloboda poslovanja sa interesima javnog zdravlja i zaštite građana. Poseban akcenat stavljen je na smanjenje negativnog uticaja reklamnih sadržaja o igrama na sreću u javnom prostoru, kao i na prevenciju prekomjernog i rizičnog učešća u igrama na sreću - dodali su iz Ministarstva.
Nadležne institucije pozivaju sve priređivače i druge privredne subjekte da dosljedno poštuju zakonske odredbe, podsjećajući da njihovo nepoštovanje predstavlja prekršaj i povlači zakonom propisane sankcije.
- Dosljedna primjena Zakona doprinosi jačanju povjerenja građana i izgradnji društva koje odgovorno upravlja rizicima povezanima sa igrama na sreću - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Novi zakon uvodi stroga pravila za reklame igara na sreću

Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

500x500

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

1250x600

1084x550

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o dodjeli koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinima u kazinu ''Merit Royal Budva'', koji se nalazi u hotelu Splendid u Bečićima.
Ovim putem koncesionar je postao DOO ''NET MONTENEGRO'', privredno društvo iz Podgorice, koji je dobio pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu ''Merit Royal Budva'' kuglicama, kockama i kartama do 29 stolova (ruletm, island texas hold'em poker, trio poker, novo poker, ruski poker, bakara, major poker, blekdžek i slično) i do 250 automata za igra na sreću, na period od deset godina, navodi se u saopštenju Vlade.
- Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu licence za priređivanje igara na sreću u kazinu u iznosu od 2.000.000,00 eura, do zaključenja ugovora o koncesiji. Koncesija je neprenosiva, a koncesionar je dužan da koncesionu naknadu za priređivanje igara na sreću u kazinu plaća na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o igrama na sreću- zaključuje se u saopštenju.

Vlada dala pod koncesiju kazino u hotelu Splendid

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.&nbsp;
Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec.
Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću Milenom Đuričić i Natašom Mijatović, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.
Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.
Đuričić je istakla da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.&nbsp;
-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.
S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.&nbsp;
– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.
Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.
- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji - navodi se u saopštenju.
Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću.&nbsp;
- Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba - rekli su iz Privredne komore.
U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.&nbsp;
- Precizne definicije "igrača" i "stvarnog vlasnika" su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.
Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.&nbsp;
- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka. Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu - naveli su iz Privredne komore.
Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.
Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.&nbsp;
- Ova industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist - poručila je ona.

Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

Svaki napad na iranskog vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hameneija, doveo bi do proglašenja džihada, odnosno svetog rata, prenijela je u utorak Iranska studentska novinska agencija (ISNA), pozivajući se na parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost Irana.
Napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država porasle su nakon oštrog gušenja protesta širom Irana, za koje je predsjednik SAD Donald Tramp upozorio da bi mogli dovesti do odgovora iz Vašingtona.
- Svaki napad na Vrhovnog vođu znači objavu rata cijelom islamskom svijetu i mora biti praćen donošenjem dekreta o džihadu od strane islamskih učenjaka i odgovorom vojnika islama u svim djelovima svijeta - saopštila je parlamentarna komisija.

Iranski parlament upozorava na džihad ako vrhovni vođa bude napadnut

Neosvijetljeno šetalište Vita Nikolića i Trebješka ulica nijesu tehnički kvar, već ogledalo katastrofalnog upravljanja gradom. Dok se građani u večernjim satima kreću kroz mrak i osjećaju nebezbjedno, gradska vlast se usuđuje da govori o „razvoju“ i „modernizaciji“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Nikšić.&nbsp;
Posebno je, prema njihovim rijčima, skandalozna činjenica da je javna rasvjeta plaćena čak 9.5 miliona eura iz kredita, i to bez saglasnosti Skupštine opštine i bez saglasnosti Vlade Crne Gore, na šta već duže vrijeme upozoravamo i zbog čega smo podnijeli i krivičnu prijavu.&nbsp;
- To nije greška – to je svjesno kršenje zakona, ignorisanje institucija i nesavjesno raspolaganje novcem građana - ističu iz nikpićkog DPS-a.&nbsp;
Pitanje je, ističu, jasno i ne može se izbjeći.
- Gdje je završio novac i ko je dozvolio da grad, nakon milionskog zaduženja, ostane u mraku? Ovakvo stanje nije izuzetak, već pravilo uprave koja funkcioniše bez plana, bez odgovornosti i bez kontrole. Milioni se uzimaju na kredit, a osnovna komunalna infrastruktura ne funkcioniše. Građani plaćaju, vlast se hvali, rezultati ne postoje, a SDT ćuti pred ovom finansijskom i institucionalnom bahatošću i nikako da iz fioke izvuče pomenuti predmet - dodaju iz DPS-a Nikšić.&nbsp;
Traže, kako kažu, hitno dovođenje javne rasvjete u potpuno funkcionalno stanje, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti svih koji su u ovom slučaju donosili odluke mimo zakona.&nbsp;
- Nikšić danas ne tone zbog nedostatka novca, već zbog nesposobne, bahate i netransparentne vlasti. Građani zaslužuju svjetlo – i u ulicama i u upravljanju gradom - zaključili su iz nikšićkog DPS-a.&nbsp;

DPS Nikšić: Tužilaštvo i dalje ćuti povodom nezakonitog zaduženja u iznosu od 9.5 miliona eura za rasvjetu koja ne radi, građani Nikšića ostavljeni u mraku

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Tag: igre-na-srecu