Centar za genetski inženjering i biotehnologiju (ICGEB) objavio je novi poziv za istraživačke grantove za 2026. godinu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ICGEB istraživački grantovi finansiraju se kroz Kolaborativni istraživački program (Collaborative Research Programme - CRP) koji pruža podršku projektima koji rješavaju originalne naučne probleme od posebnog značaja za zemlju domaćina ali i od regionalnog značaja.
- Program pruža podršku istraživačkim projektima u oblastima fundamentalnih nauka, zdravlja ljudi, zdravlja životinja, industrijske i poljoprivredne biotehnologije kao i biološke energije. &nbsp;Maksimalno trajanje projekata je 36 mjeseci. Maksimalni godišnji doprinos ICGEB-a je 25.000 eura - naveli su u saopštenju.
Sredstva se, kažu, mogu koristiti samo za one troškove koji se direktno odnose na projekat: kupovinu potrošnog materijala, naučne literature, osnovne laboratorijske opreme kao i troškove putovanja i obuka.
- Plate vodećih istraživača kao i infrastrukturna podrška (npr. administrativni režijski troškovi institucije, iznajmljivanje i održavanje kapitalne opreme, zgrada itd.) nijesu dozvoljeni te stoga ne mogu biti finansirani. Aplikanti treba da budu zaposleni na univerzitetu ili istraživačkoj ustanovi. Aktivna saradnja sa ICGEB istraživačkim grupama nije obavezna ali se može smatrati prednošću. Posebna pažnja će biti usmjerena na projekte koji adresiraju pitanja od interesa za posebne geografske regije i one grupe koje prezentuju saradnju sa više od jedne zemlje - naveli su u saopštenju.
ICGEB zemlja članica može, napominju, da kandiduje tri standardna istraživačka projekta i dvije dodatne prijave za Early Career Raturn grantove.
- Vodeći istraživač podnosi kompletnu prijavu elektronski, putem internet stranice <a href="https://www.icgeb.org/grants/icgeb-research-grants-2023crp-collaborative-research-programme/">ICGEB Research Grants 2026 CRP – Collaborative Research Programme – ICGEB</a>, do 30. aprila 2026. godine. Kopija kompletne prijavne dokumentacije biće dostupna Nacionalnoj kontakt osobi za saradnju sa ICGEB-om koja na nacionalnom nivou treba da odobri i dalje kandiduje dostavljene prijave - naveli su u MPNI.
Early Career Raturn Grants su namijenjeni za finansiranje mladih istraživača sa izvanrednim iskustvom koji su proveli najmanje dvije godine u inostranstvu i nedavno se vratili u zemlju (članicu ICGEB-a) kako bi osnovali nezavisne laboratorije. Ovi istraživači u vrijeme prijave ne bi trebalo da imaju više od 40 godina i trebalo bi da su se vratili u svoju zemlju ne preko dvije godine prije podnošenja aplikacije.
Vodič sa opštim informacijama i uslovima za apliciranje možete preuzeti <a href="https://www.icgeb.org/wp-content/uploads/2026/01/CRP-Guidelines_2026.pdf">ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x203

thumbnail

Otvoren poziv za ICGEB istraživačke grantove za ovu godinu

Bivši lideri OVK Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići zatražili su danas od specijalnog suda u Hagu da ih oslobodi optužbi za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Prethodno je oslobađanje zatražio i prvooptuženi Hašim Tači, tvrdeći da je „potpuno nevin“.
Obraćanjem optuženih sudijama okončano je suđenje koje je pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo u aprilu 2023.
Sud će presudu izreći u roku od 90 dana ili, ako sudijama bude potrebno više vremena, u dodatnom roku od 60 dana.
Tužioci su prošle sedmice tvrdili da su dokazali krivicu optuženih i zahtijevali da budu osuđeni na po 45 godina zatvora.
Obraćajući se danas sudijama, trećeoptuženi Seljimi ocijenio je da je tok suđenja dokazao da su optužbe protiv njih potpuno neosnovane i nepravedne.
- Naš rat bio je pravedan, a optužbe tužilaštva ne stoje- rekao je Seljimi.
Drugooptuženi Veselji, bivši prvi obavještajac OVK, rekao je da nema dokaza da je počinio bilo koje krivično djelo niti nezakonitu radnju.
- Moji postupci su bili humani i zakoniti, a moja savjest je čista- kazao je Veselji.
Četvrtooptuženi Krasnići tvrdio je da nikada nikome nije nanio nepravdu niti ugrozio bilo čiji život i da su mu petogodišnjim pritvorom u Hagu prekršena ljudska prava.
- Ja nijesam imao moć, komandu niti funkcije koje mi se pripisuju u ovom predmetu- rekao je Krasnići, koji je bio portparol i, nakratko, zamjenik komandanta OVK.
Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zlodjela nad Srbima, Romima i Albancima „kolaboracionistima“ u više od 40 pritvora na Kosovu i na sjeveru Albanije. Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK.
Trećeoptuženi Seljimi tvrdio je danas da je tužilaštvo, služeći se neistinitim optužbama, „uporno pokušavalo da baci ljagu na oslobodilački rat“ OVK. Na meti tužilaca, po Seljimijevim riječima, bio je Glavni štab OVK, „kao i nezavisnost Kosova“.
- Povremeno se činilo da se i sama nezavisnost Kosova tretira kao udruženi zločinački poduhvat- ocijenio je optuženi.
Seljimi je tvrdio i da je tužilaštvo željelo da „izjednači OVK sa zločinima koje je počinila Srbija“, što je nazvao „pokušajem ponovnog pisanja istorije“ pomoću „optužnice zasnovane na iskrivljenim tvrdnjama“.
On je izjavio da mu je „čast što je bio saborac Adema Jašarija i jedan od osnivača OVK“, koja je bila „dobrovoljačka vojska sastavljena od civila koji nijesu imali drugog izbora do da se brane od nasilja srpskih vlasti“.
- OVK nije imala drugi cilj osim slobode. Nije imala planove da napada civile i političke protivnike- odbacio je Seljimi navode optužnice o udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio preuzimanje kontrole nad Kosovom zločinima nad svim „protivnicima“ OVK.
Nasuprot tome, po Seljimiju, „Srbija nikada nije krila svoj cilj prema Albancima“.
Kao dokaz za to naveo je svjedočenje generala Veslija Klarka (Wesley Clark), bivšeg komandanta NATO-a, da mu je predsjednik Srbije Slobodan Milošević 1998. godine rekao: „Znamo mi kako da postupimo s Albancima. Njih sve treba pobiti“.
- Znali smo to i mi. Šta je trebalo da radimo? Da čekamo da nas ubiju? Ne, morali smo da pružimo otpor, Kosovo je moralo da se brani- izjavio je Seljimi.
On je kazao da je „uvjeren da je uradio pravu stvar“ i da bi „isto uradio i sada“.
Četvrtooptuženi Krasnići ocijenio je da se „nepravedne“ optužbe „protiv nas i OVK“ temelje na narativima Miloševićeve vlasti, koja je povela „mnoge ratove“ u bivšoj Jugoslaviji i počinila teške zločine nad kosovskim Albancima.
Krasnići je naveo da mu je optužnica pripisala „uloge, ovlašćenja i odgovornosti koje nije imao“.
- U pitanju je izmišljotina. Lice koje je opisalo tužilaštvo nije čovjek koji stoji pred vama- rekao je Krasnići.
Po optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići individualno su krivično odgovorni za zlodjela pripadnika OVK počinjena tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba u okviru „širokih i sistematskih napada na osobe osumnjičene da su se protivile OVK“.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999. godine, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija (57), Veseljija (58), Seljimija (54) i Krasnićija (75) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. U pritvoru u Hagu nalaze se od hapšenja na Kosovu, 4. i 5. novembra 2020. godine.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici svjedočilo je 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U odbranu Tačija svjedočilo je sedam bivših međunarodnih zvaničnika.
Krasnići je iskaze svjedoka odbrane sudu dostavio u pisanom obliku.
Smatrajući da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu, drugooptuženi Veselji i trećeoptuženi Seljimi nijesu izvodili svjedoke odbrane.
Na suđenju Tačiju i saoptuženima učestvuje i više od 150 žrtava zločina iz optužnice.
Sud je tokom procesa saslušao izvještaje dvojice vještaka za materijalnu, fizičku i mentalnu štetu koju su žrtve pretrpjele.
Ukoliko Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići budu proglašeni krivim, sve žrtve koje učestvuju na suđenju imaće pravo na obeštećenje.
Specijalizovana vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. godine Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.

Veselji, Seljimi i Krasnići zatražili oslobađanje na kraju haškog suđenja vođama OVK

U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum “Vladavina prava i EU integracije”, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Takođe, govoriće se o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18h i 22h.

Građanski ugao: IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je da je Mađarskoj čast da se pridruži Odboru za mir predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je, kako je rekao, inicijativa usmjerena na mir.
- Vrijeme je za promjenu. Stare međunarodne strukture namijenjene da očuvaju mir izgubile su svoju snagu. Potrebne su nove inicijative. Mađarska je počastvovana da se pridruži inicijativi predsjednika Donalda Trampa usmjerenoj na mir i sa ciljem isporuke pravih rezultata - napisao je Orban na mreži X.
On je dodao da se radi o istorijskom momentu i da se raduje sjutrašnjem prvom sastanku Odbora za mir.
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je oko 60 zemalja da se pridruže njegovom Odboru za mir, čija je prva sjednica predviđena za sjutra u Vašingtonu.
Nekoliko je zemalja EU uzdržano oko učešća u tom tijelu zbog toga što su zabrinute da se time formiraju paralelne strukture Ujedinjenim nacijama. Stejt department je u saopštenju objavljenom na mreži X prije dva dana napisao da nisu svi pristupili Odboru za mir, ali da je Mađarska bila uključena od prvog dana.
- Zahvaljujemo im na neprocjenjivoj i neophodnoj ulozi koju su igrali u pitanjima koja se odnose na Bliski istok - piše u saopštenju Stejt departmenta.
Da neće pristupiti Odboru za mir objavila je danas Austrija, a ponovila je i Poljska.
Premijer Poljske Donald Tusk ponovio je danas na mreži X da njegova zemlja ne planira učešće u Odboru za mir Donalda Trampa, i da će predstavnik Poljske, ako bude išao u Vašington, ići samo kao posmatrač.

Orban: Mađarskoj je čast da se pridruži Trampovom Odboru za mir

Nakon današnje izjave gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, stigla je i prva reakcija iz DPS-a. &nbsp;"Gradonačelnik Mujović očigledno živi u nekom drugom gradu", napisala je &nbsp;Maša Šturanović, odbornica te partije u Skupštini Glavnog grada i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih.
Mujović je, podsjetimo, izjavio &nbsp;da Podgorica „nije grad u krizi, već grad koji radi punim kapacitetom“, te da je gradska uprava, ozbiljna, odgovorna i sposobna da rješava višedecenijske probleme u interesu građana.
- Ako je ovo tačno gradonačelniče onda predložite izbor Andrije Babovića za direktora Agencije za prostorno planiranje ili predložite neke druge odluke? Je li to rad punim kapacitetom ili činjenica da ste u manjini u lokalnom parlamentu?- upitala je Šturanović na X mreži.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsturanovicmasa%2Fstatus%2F2024139782503178436%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: icgeb

Otvoren poziv za ICGEB istraživačke grantove za ovu godinu

Veselji, Seljimi i Krasnići zatražili oslobađanje na kraju haškog suđenja vođama OVK

Građanski ugao: IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama

Orban: Mađarskoj je čast da se pridruži Trampovom Odboru za mir

Šturanović: Mujović očigledno živi u nekom drugom gradu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO