Interkulturalizam na Zapadnom Balkanu nije samo politički koncept, već i istorijsko iskustvo zajedničkog života, kao i prostor stalnih preispitivanja - ocijenjeno je u emisiji Građanski ugao na Televiziji E, koju realizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO).
O interkulturalizmu kroz istoriju i danas, njegovim društvenim i političkim dimenzijama, ali i o ulozi obrazovanja, politike i medija u oblikovanju narativa o različitosti, Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je sa akademicima Šerbom Rastoderom iz Crne Gore i Husnijom Kamberovićem iz Bosne i Hercegovine, Irenom Stefoskom, istoričarkom i profesoricom na univerzitetu Sv. Kiril i Metodije u Skoplju i Draganom Popovićem, istroričarem iz Beogarda.
- Interkulturalizam je često potisnut političkim interpretacijama. Zajednički život postoji, pogotovo među običnim ljudima. Bez obzira na to šta političke elite o tome misle, praksa saradnje i solidarnosti često se odvija izvan dominantnih političkih narativa - ocijenio je Husnija Kamberović.
Šerbo Rastoder je naglasio razliku između multikulturalizma i interkulturalizma, objašnjavajući da je „interkulturalizam aktivna koegzistencija različitosti dok je multikulturalizam parola“. On je ukazao da region ima snažno multikulturno nasljeđe, ali da savremena društva ne uspijevaju uvijek da to nasljeđe pretvore u osmišljene javne politike niti strateški pristup, podupirući to i primjerom Crne Gore i jaza između društvene realnosti i institucionalnog djelovanja.
Irena Stefoska je istakla da su društva regiona istorijski multikulturalna, ali da je ključno pitanje prelaska u interkulturalnu fazu, odnosno iz pasivnog postojanja različitosti u aktivnu interakciju. „Međuetnička kohabitacija nikada nije završen proces i to pitanje nikad ne možete da arhivirate kao pitanje na koje je definitivno odgovoreno“, upozorila je ona.
- U regionu se vodi dugotrajna borba oko interpretacije interkulturalizma, pri čemu nacionalističke ideologije imaju uticaja u oblikovanju političkog prostora. Njihov cilj je da se zajednice razdvoje, da se ljudi uplaše, da bi mogli lakše da vladaju - kazao je Dragan Popović, naglašavajući da bez demokratizacije društva nije moguće razvijati interkulturalne prakse.&nbsp;
- U jednom sistemu koji je pretežno autoritaran, kakav je sad, na primjer, u Srbiji, kad imate jako autoritarnu vlast koja vlada strahom, koja vlada pravljanjem podjela, izazivanjem mržnje, vi nemate čak ni priliku da diskutujete o tim pitanjima - naveo je on.
U emisiji je posebno istaknuto da građansko društvo i nacionalni identiteti nijesu suprotstavljeni.
- Građansko društvo bez slobode ne možemo graditi. Sloboda pojedinca i sloboda identiteta predstavljaju komplementarne principe, a ne suprotstavljene koncepte - ukazao je Kamberović.&nbsp;
Rastoder je, međutim, upozorio da balkanska društva i dalje imaju ograničen prostor za razvoj građanskog društva.
- Građansko društvo je pitanje pojedinca i bez jačanja uloge pojedinca nije moguće prevazići dominaciju kolektivnih identiteta u političkom prostoru. Da ne budem ciničan, to je ono kad svaki protivnik Jevreja ima prijatelja Jevreja i ovdje svaki protivnik nekog drugog ima prijatelja iz te zajednice. &nbsp;To je folkorno. Suština života je nešto sasvim drugo - pojasnio je on.
Govoreći o političkoj instrumentalizaciji identiteta, i o tome kako političke elite često nastupaju kao jedini tumači identitetskih pitanja, čime učvršćuju vlast i produbljuju društvene podjele, Popović je ukazao da se „političke elite postavljaju kao jedini arbitri u identitetskim pitanjima i kao jedini predstavnici svojih zajednica“, ocjenjujući da to otežava otvorenu društvenu debatu.
Kamberović je upozorio na naglašene narative o nemogućnosti zajedničkog života koji su, zapravo, štetna politička konstrukcija.&nbsp;
- Političke elite konstruiraju narative o tome kako interkulturalizam nije moguć, iako svakodnevna praksa pokazuje suprotno - kontinuiranu interakciju, saradnju i razmjenu među zajednicama - kazao je on.
Govoreći o ulozi istorije u savremenim društvima, Popović je rekao da istorijsko iskustvo zajedničkog života nije sporno, već da je ključno pitanje kako se to iskustvo tumači i koristi danas.
- Pitanje je kako to iskustvo transformišemo danas, šta iz njega učimo i koliko uspijevamo da se suprotstavimo revizionističkim narativima - upozorio je on, ustvrdivši da se prošlost tumači selektivno.
Rastoder je mišljenja da se prošlost ne može promijeniti, ali da se interpretacije mijenjaju. Ukazao je na razliku između naučne reinterpretacije zasnovane na novim dokazima i političkog nametanja interpretacija, upozoravajući na opasnost instrumentalizacije istorije.
Na pitanje o obrazovanju kao ključnom prostoru za razvoj interkulturalnosti, Stefoska je ukazala da svakodnevna iskustva zajedničkog života često nijesu dio nastavnih programa, jer je fokus na nacionalnim narativima, herojima i velikim događajima, što ograničava razvoj interkulturalnog razumijevanja kod mladih.
- Mi uvijek i s pravom potenciramo političke elite kao nosioce najveće moći, ali ne zaboravimo da političke elite ne mogu ništa bez intelektualnih elita, bez medijskih elita i tako dalje - podvukla je ona.
Popović je, govoreći o istorijskim primjerima, naglasio da su saradnja i konflikt paralelni procesi u istoriji regiona.
- Izbor na čemu se gradi savremena politika predstavlja vrijednosnu odluku društava. Dakle, svako područje koje je mješovito onoliko koliko je naše, naravno da ima različitih konflikata i saradnje. Vaša je sad stvar, kao ozbiljnog i modernog demokratskog društva, na čemu hoćete da gradite i sadašnost i budućnost. Naglašavanje konflikata kao dominantnog istorijskog obrasca predstavlja pojednostavljivanje koje može imati ozbiljne političke posljedice - kazao je on.
U osvrtu na iskustvo Jugoslavije, Kamberović je podsjetio kako je ideja zajedničkog života postojala i imala stvarne društvene efekte. Ukazao je da su mnogi pojedinci i zajednice unutar tog okvira ostvarivali razvoj i afirmaciju, ali i da su kasniji politički procesi pokazali krhkost tog modela i snagu nacionalističkih narativa koji su ga potisnuli.
Sagovornici su se osvrnuli i na pitanje „matičnih država“, upozoravajući da takvi koncepti mogu imati destabilizujući potencijal, posebno kada se koriste kao politički argument u identitetskim debatama. Istaknuto je da je pitanje lojalnosti državama u kojima građani žive ključno za stabilnost i razvoj građanskog društva.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq4reRbQkjcQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

Broj poginulih u američko-izraelskom napadu na žensku školu u Minabu na jugu Irana povećan je na 108, prenijela je večeras iranska agencija Fars i dodala da će sjutra biti dan žalosti.
Pozivajući se na tužioca regiona Minab, broj poginulih u izraelskom raketnom napadu koji je pogodio žensku školu u Minabu na jugu, porastao je na 108, a više desetina ljudi je ranjeno.
Guverner provincije Hormozgan, gdje se nalazi Minab, proglasio je dan žalosti za nedjelju, 1. mart, u provinciji, javlja novinska agencija ISNA.
Prema ranijem bilansu, bilo je više od 60 mrtvih i 90 povrijeđenih.
Izrael i Sjedinjene Američke Države rano jutros su napali Iran, a predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da su napadi dio velike operacije s ciljem da se "iranska raketna industrija sravni sa zemljom". Iran je uzvratio raketnim napadima na niz zemalja regiona, prije svega tamo gdje ima američkog prisustva.

Iran: U napadu na žensku školu ubijeno 108 osoba, sjutra dan žalosti

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je vrhovni vođa Irana Ali Hamnej mrtav, ističući da je ovo „najveća šansa za iranski narod da povrati svoju državu“.
Tramp navodi da ajatolahovo ubistvo predstavlja „pravdu, ne samo za narod Irana, već i za Amerikance, kao i za ljude iz mnogih zemalja širom svijeta“ koji su, kako piše, ubijeni ili osakaćeni od strane Hamneja i „njegove bande krvoločnih nasilnika“.
On dalje tvrdi da Hamnej nije mogao izbjeći američke obavještajne službe i njihove visokosofisticirane sisteme praćenja, te da uz blisku saradnju s Izraelom nije postojalo ništa što bi on ili druge ubijene vođe mogli učiniti.
- Ovo je najveća šansa za iranski narod da povrati svoju državu - kazao je Tramp.
Takođe je rekao da iranski zvaničnici u ovom trenutku mogu dobiti imunitet ako to žele, ali da kasnije mogu dobiti „samo smrt“.
- Čujemo da mnogi pripadnici njihove Revolucionarne garde (IRGC), vojske i drugih bezbjednosnih i policijskih snaga više ne žele da se bore i traže imunitet od nas. Sada mogu dobiti imunitet, kasnije će dobiti samo smrt - napisao je Tramp.
U nastavku poruke na Truthu izrazio je nadu da će se Iranska revolucionarna garda i policija mirno pridružiti, kako ih naziva, iranskim patriotama i zajedno raditi na tome da „državi vrate veličinu koju zaslužuje“.
Prema njegovim riječima, taj proces bi uskoro trebalo da počne jer je, osim smrti Hamneja, zemlja u samo jednom danu bila veoma razarana, pa čak i opustošena. Rekao je i da će se napadi nastaviti tokom sedmice.
- Snažni i precizni napadi biće nastavljeni tokom sedmice ili koliko god bude potrebno kako bi se donio mir na Bliski istok - zaključio je Tramp.

Tramp tvrdi: Vrhovni vođa Irana je mrtav, mnogi zvaničnici više se ne žele boriti

Euroliga se hitno oglasila povodom eskalacije situacije na Bliskom istoku, nakon što su Izrael i SAD napali Iran, a potom su uslijedili raketni napadi širom regiona.
Zbog bezbjednosnih razloga ponovo je odložena utakmica 21. kola između Hapoela iz Tel Aviva i Pariza.
Meč je prvobitno bio zakazan za utorak, 3. mart u Tel Avivu, ali se neće odigrati ni u novom terminu dok se situacija ne stabilizuje.
- Utakmica 21. kola regularnog dijela Eurolige između Hapoel Tel Aviva i Pariza, koja je bila zakazana za utorak, 3. marta u Tel Avivu, odložena je zbog trenutne situacije u regionu. Euroliga će u saradnji sa oba kluba razmotriti najbolje moguće opcije za novi termin odigravanja meča. Više informacija biće saopšteno narednih dana - poručili su.

Euroliga se vanredno oglasila zbog situacije na Bliskom istoku, odložena utakmica

Zašto se zavisnost od droga u Crnoj Gori i dalje češće vidi kao moralni ili bezbjednosni problem, a rjeđe kao bolest koja zahtijeva dugotrajno liječenje i sistemsku podršku? O propustima sistema i teretu koji najčešće ostaje na porodicama u Budilnik vikendom govori psihijatar dr Ljubinko Kaluđerović, koji godinama radi sa zavisnicima.
U drugom dijelu emisije bavimo se aktuelnom političkom realnošću Crne Gore. Gost je Franjo Ljuljđuraj, dugogodišnji diplomata i bivši predsjednik Gradske opštine Tuzi, koji govori o raskoraku između političkih obećanja i prakse, medijskim slobodama i izazovima crnogorske državnosti.
Donosimo i priču o regionalnom uspjehu: Sarajevo je, prema izboru britanskog magazina Time Out, proglašeno najpovoljnijom destinacijom za putovanja u 2026. godini. O tome šta je presudilo i kako se grad pozicionira na turističkoj mapi svijeta govori predstavnica Turističke organizacije Kantona Sarajevo.
Na kraju — inspirativna priča: grupa mladih bajkera iz Nikšića kreće na put oko svijeta. U Budilniku vikendom otkrivaju kada polaze, kojom rutom i koliko je hrabrosti potrebno za tu odluku.&nbsp;
Budite uz Televiziju E od osam sati!

Budilnik vikendom: Zašto se zavisnost od droga u Crnoj Gori i dalje češće vidi kao moralni ili bezbjednosni problem?

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Politika

Šta se to dešava - Čarapić i Nedović uzdržani na amandmanu kolege Lakovića

Skandal: Investitor tvrdi da mu ministar Krapović ne dozvoljava gradnju u Budvi

Tag: husnija-kamberovic

Jedni sa drugima ili jedni pored drugih

Iran: U napadu na žensku školu ubijeno 108 osoba, sjutra dan žalosti

Tramp tvrdi: Vrhovni vođa Irana je mrtav, mnogi zvaničnici više se ne žele boriti

Euroliga se vanredno oglasila zbog situacije na Bliskom istoku, odložena utakmica

Budilnik vikendom: Zašto se zavisnost od droga u Crnoj Gori i dalje češće vidi kao moralni ili bezbjednosni problem?

PRATITE TVe UŽIVO