Izrael je saopštio da je ukinuo dozvolu za više od 25 humanitarnih organizacija da posluju na području Gaze, a među njima su Ljekari bez granica i CARE.
Kao razlog je navedeno to što se naprosto nisu pridržavali novih pravila registracije.
Izrael tvrdi da ta pravila sprečavaju Hamas i druge militantne grupe da se infiltriraju među humanitarce. Međutim, organizacije tvrde da su pravila arbitrarna i upozorile da će nova zabrana naškoditi civilnoj populaciji kojoj je humanitarna pomoć očajnički potrebna.
Ljekari bez granica, poznati po francuskoj skraćenici MSF, saopštili su da će odluka vlada u Jerusalimu imati katastrofalne posledice po njihov rad u Gazi, jer ta organizacija na to pom području opslužuje oko 20 odsto bolničkih kreveta i vrši trećinu porođaja.
MSF je takođe negirala izraelske optužbe u vezi sa svojim osobljem.&nbsp;
- MSF nikada ne bi svjesno zaposlio ljude koji se bave vojnim aktivnostima- navodi se.
Dok Izrael tvrdi da će odluka na terenu imati tek ograničen uticaj, pogođene organizacije smatraju da je njen tajming - manje od tri mjeseca otkako je stupio krhki prekid vatre - zapravo razornog karaktera.
- Uprkos prekidu vatre, potrebe u Gazi su ogromne, a mi i desetine drugih organizacija sada smo i nastavićemo da budemo blokirani u nastojanjima da donesemo neophodnu pomoć koja spasava živote- izjavila je Šaina Lou, savjetnica za komunikacije Norveškog savjeta za izbjeglice.
Ta organizacija takođe je na udaru odluke.&nbsp;
- Nemogućnost slanja osoblja u Gazu znači da sav obim posla pada na naše iscrpljeno lokalno osoblje- rekla je Lou.
Neke humanitarne grupe kažu da nisu Izraelu dostavile spisak palestinskog osoblja, kako jevrejska država to zahtijeva, iz straha da će oni biti na meti Izraela i evropskog zakona o zaštiti podataka.
- To proističe sa pravne i bezbjednosne tačke gledišta. U Gazi smo vidneli kako su ubijene stotine humanitarnih radnika- objasnila je Lou.
Odluka da se ne obnove licence humanitarnim grupama znači da će njihove kancelarije u Izraelu i istočnom Jerusalimu biti zatvorene, a organizacije neće moći da šalju međunarodno osoblje ili pomoć u Gazu.
Izrael je tokom cijelog rata u Gazi tvrdio da Hamas uzima pomoć od humanitarac – što je optužba koju ova militantna palestinska organizacija poriče.
Početkom ove godine, Izrael je saopštio da će od humanitarnih organizacija zahtijevati da registruju imena svojih radnika i dostave detalje o finansiranju i operacijama kako bi mogle da nastave sa radom u Gazi.
Novi propisi uključuju i ideološke zahteve – diskvalifikaciju organizacija koje su pozivale na bojkot Izraela, negirale Hamasov napad od 7. oktobra na tu zemlju ili izrazile podršku za bilo koji od međunarodnih sudskih postupaka koji su pokrenuti protiv izraelskih vojnika ili lidera.
Izraelsko ministarstvo za dijasporu saopštilo je da više od 30 grupa – oko 15 odsto organizacija koje djeluju u Gazi – nije ispunilo zahtjeve i da će njihov rad biti obustavljen.
Saopštilo je i da Ljekari bez granica, jedna od najvećih i najpoznatijih humanitarnih grupa u Gazi, nijesu odgovorili na izraelske tvrdnje da su neki od njihovih radnika povezani sa Hamasom ili Islamskim džihadom.
- Poruka je jasna: humanitarna pomoć je dobrodošla – eksploatacija humanitarnih okvira za terorizam nije- rekao je izraelski ministar za dijasporu Amihaj Čikli.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izrael onemogućio rad brojnim humanitarnim organizacijama u Gazi, među njima i Ljekari bez granica

Sjedinjene Američke Države danas su objavile da će dati dvije milijarde dolara UN-u za humanitarnu pomoć, dok administracija predsjednika Donalda Trampa nastavlja da smanjuje stranu pomoć i upozorava agencije UN da se "prilagode, smanje ili umru" u vrijeme novih finansijskih realnosti.
Taj iznos je samo mali djelić onoga što su SAD davale za humanitarnu pomoć u prošlosti ali odražava, kako administracija vjeruje, velikodušnu sumu koja će održati status SAD-a kao najvećeg hunaitarnog donatora na svijetu. Prema ovom dogovoru formira se krovni fond odakle će sredstva biti data pojedinim agencijama i prema prioritetima, a ključni zahtjev SAD je za drastične promjene širom svjetske organizacije što je alarmiralo mnoge humanitarne radinike i dovelo do oštrih redukcija programa i usluga.
Dvije milijarde dolara je samo djelić od tradicionalog američkog finansiranja programa koje podržavaju UN a koje je išlo do 17 miliona dolara godišnje posljednjih godina, prema UN podacima. Američki zvaničnici kažu da je samo osam do 10 milijardi dolara od te sume bilo u dobrovoljnim doprinosima. SAD takođe plaćaju milijarde dolara u godišnjim dospjelim davanjima vezanim za njihovočlansstvo u UN.
Kritičari takvog američkog stava kažu da su zapadna smanjenja pomoći kratkovida, da su pogurali milione ljudi ka gladi, raseljenju ili bolesti i naškodili takozvanoj mekoj moći SAD širom svijeta.
Ovim potezom se završava krizna godina za mnoge UN organizacije, kao što su agencije za izbjeglice, migraciju i hranu. Trampova administracija već je smanjila milijarde u američkoj stranoj pomoći što je podstaklo agencije da drastično smanje potrošnju, projekte pomoći i radna mjesta. Drugi tradicionalni zapadni donatori takođe su smanjili davanja.
Najavljena pomoć formulisana je u preliminarnom dogovoru sa UN kancelarijom za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) koju vodi Tom Flečer, bivši britanski diplomata i državni zvaničnik.
UN su glavni snabdjevači humanitarne pomoći i najveći primaoci američkog novca za humanitarne svrhe.
I dok SAD smanju svoju pomoć potrebe za tom pomoći su ogromno porasle širom svijeta - glad je registrovana ove godine u djelovima Sudana koji je pod sukobima i u Gazi, poplave, suše i prirodne katastrove koje mnogi naučnici pripisuju klimatskim promjenama odnijele su mnoge živote i oterale hiljade ljudi iz njihovih domova.
Ova smanjenja finansiranja imaće velike implikacije na agencije UN kao što je Međunarodna organizacija za migracije, Svjetski program za hranu i agencija za izbjeglice UNHCR. Te agencije već su primile milijarde dolara manje od SAD-a ove godine nego prema godišnjim izdvajanjima od prethodne administracije Džoa Bajdena, ili čak za vrijeme Trampovog prvog mandata.
Ideja sada je da kroz Flečerovu agenciju prolaze sva američka i druga sredstva za pomoć koja dalje mogu biti preusmjerene tim agencijama, umjesto da se raspu američki doprinosi na niz pojedinačnih apela za pomoć.
SAD hoće da vide tijelo sa konsolidovanijim vođstvom u UN sistemima za isporuku pomoći, rekao je visoki zvaničnik Stejt departmenta.
Prema planu Flečer i njegova kancelarija za koordinaciju će kontrolisati kako se novac distribuira agencijama, rekao je taj zvaničnik.
- Ovo humanitarno resetovanje u Ujedinjenim nacijama treba da isporući više pomoći sa manje poreskih dolara, da obezbijedi usmjereniju pomoć, podstaknutu rezultatima i usklađenu sa američkom spoljnom politikom - rekao je američki ambasador pri Ujedinjenim nacijama Majkl Volc.
Stejt department je saopštio da se ovim sporazumom zahtjeva od UN da konsoliduju humanitarne funkcije da bi smanjile birokratske troškove, nepotrebno dupliranje i upliv ideologije.
- Pojedinačne UN agencije će morati da se prilagode, smanje ili umru - saopštio je Stejt deparment.
Stejt department je dodao da reforma nigde nije važnija nego u humanitarnim agencijama koje obavljaju neke od najkritičnijih poslova Ujedinjenih nacija.
- Današnji sporazum je kritičnan korak u tim reformama, balansirajući posvećenost predsjednika Trampa da SAD ostanu najvelikodušnija nacija na svijetu sa imperativom da se unese reforma u način na koji finansiramo, nadziremo i kako se integrišemo sa humnitarnim naporima UN - dodao je Stejt department.
U svom središtu reformski projekat će pomoći da se ustanove pulovi finansiranja koji mogu biti usmjereni ili na konkrente krize ili zemlje kojima je potrebna pomoć. Na početku će biti ciljano 17 zemalja koje uključuju Bangladeš, Kongo, Haiti, Siriju i Ukrajinu.
Jedna od zemalja sa najgorom situacijom Avganistan nije uključena, niti su uključene Palestinske teritorije za koje zvaničnici kažu da će biti pokrivene novcem koji proizilazi iz Trampovog mirovnog plana za Gazu, mada on još nije dovršen.
Ovaj plan pomoći koji se pripremao mjesecima proizilazi iz Trampovog dugogodišnjeg stava da svjetska organizacija mnogo obećava ali nije ispunila ta obećanja i po njegovom viđenju je suviše odstupila od svog originalnog mandata da spasava živote dok podriva američke interese, promoviše radikalne ideologije i ohrabruje rasipničku i nepotkrepljenu potrošnju.
Šef agencje OCHA Flečer je pohvali dogovor i rekao u saopštenju "U trenutku ogromne globalne napetosti Sjedinjene Američke Države su demonstrirale da su humanitarna supersila, nudeći nadu ljudima koji su sve izgubili."

SAD obećale dvije milijarde dolara za UN humanitarnu pomoć, nastavljaju sa rezovima u stranoj pomoći

Više od mjesec dana nakon primirja između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas, humanitarna situacija u Gazi i dalje je teška, saopštila je organizacija Ljekari bez granica.
Koordinatorka za hitne intervencije MSF-a u Gazi Karolin Segin opisala je situaciju kao "očajnu", ističući da izraelske snage gotovo svakodnevno ubijaju ili ranjavaju Palestince, piše Brasels Tajms.
Mnogi incidenti dešavaju se u blizini tzv. "žute linije", granice sa koje bi izraelska vojska trebalo da se povuče prema uslovima primirja.
Međutim, ova granica je često slabo obilježena, što dodatno povećava tenzije. Prema riječima Segin, Palestinci se suočavaju sa životno ugrožavajućim rizicima kada pokušavaju da se vrate svojim domovima, dok se ključne bolnice nalaze u područjima pod izraelskom kontrolom, što otežava pristup vitalnim zdravstvenim uslugama.
MSF upozorava da ovo ozbiljno ugrožava mogućnost Palestinaca da bezbjedno dobiju medicinsku pomoć.
Organizacija je takođe optužila izraelske vlasti za ograničavanje protoka humanitarne pomoći u Gazu, navodeći da su medicinski materijal, higijenski proizvodi i rezervni djelovi i dalje u oskudici, uprkos hitnim potrebama stanovništva.
Segin je naglasila da je moguće izbjeći patnju stanovništva palestinske enklave, napominjući da su životni uslovi u Gazi užasni, sa ljudima koji žive u šatorima bez pristupa vodi i struji dok se približava zima.

Ljekari bez granica: Humanitarna situacija u Gazi kritična, Izraelci i dalje ubijaju i ranjavaju Palestince

Izraelske vlasti objavile su danas da trajno otvaraju prelaz Zikim, na sjeveru pojasa Gaze - da dozvole ulaz međunarodne pomoći u palestinsku teritoriju.
- Prelaz Zikim je otvoren... za ulazak kamiona sa humanitarnom pomoći koji će prevoziti UN i međunarodne organizacije, poslije detaljnih bezbjednosnih inspekcija- napisalo je na mreži Iks Kogat, tijelo izraelskog ministarstva odbrane koje nadzire aktivnosti civila u palestinskim teritorijama.
Portparol Kogata rekao je za Frans pres da će prolaz Zikim od sada biti stalno otvoren, kao i prelaz Kerem Šalom, na jugu teritorije, preko koga je najveći dio pomoći upućeno u Gazu od početka rata u oktobru 2023. godine.
Prelaz Zikim nalazi se na sjeveru palestinske teritorije, blizu zona gdje je humanitarna situacija posebno kritična zbog vojnih operacija koje su tu sprovođene, sa velikom izraelskom ofanizivom na grad Gazu u septembru.
Prethodno je prelaz bio otvaran povremeno da bi između ostalog pustio pomoć Svjetskog programa za hranu (WFP). Od kada je zatvoren 12. septembra UN su saopštile da ne mogu da dopreme pomoć na sjever Gaze.
Humanitarne organizacije se redovno žale na kontrole i razne mjere koje im nameću izraelske vlasti, koje odbacuju te optužbe i objašnjavaju da moraju da spriječe ulazak dobara koja bi mogla da budu preusmjerena na oružane grupe koje djeluju u pojasu Gaze.
Kada jednom pomoć uđe na palestinsku teritoriju, distribucija pomoći do njene finalne destinacije takođe se ometa ili razaranjima ili nekad krađama.
- Otvaranje direktnog prolaza ka sjeveru neophodno je da se garantuje da će dovoljno pomoći brzo stići stanovništvu- saopštila je ranije Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih pitanja (Ocha).

Izrael objavio trajno otvaranje prelaza za upućivanje pomoći Gazi

Više od 37.000 tona pomoći Ujedinjenih nacija (UN) ušlo je u Pojas Gaze od početka primirja 10. oktobra, izjavio je večeras portparol UN izražavajući žaljenje zbog sporog tempa uklanjanja prepreka uprkos izvjesnom napretku.
- Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) ukazuje da uprkos značajnom napretku u pojačavanju humanitarnih operacija, hitne potrebe stanovništva ostaju ogromne, a prepreke se ne uklanjaju dovoljno brzo od primirja - rekao je zamjenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak.
Dodaje da su, od primirja pa do ponedjeljka, UN i njeni partneri prikupili više od 37.000 tona pomoći, uglavnom hrane, na graničnim prelazima u Gazi, napominjući da to ne uključuje bilateralnu pomoć ili pomoć iz komercijalnog sektora.
Ulazak ostaje ograničen na samo dva prelaza, bez direktnog pristupa između Izraela i sjeverne Gaze, ili između Egipta i južne Gaze. A neke zalihe i osoblje nevladinih organizacija i dalje ne mogu da uđu, dodao je Hak
Ovih 37.000 tona je i dalje daleko od 190.000 tona humanitarne pomoći (hrana, ljekovi) koju su UN unaprijed postavile van Gaze da bi sprovele 60-dnevni plan, počev od početka primirja, kako bi se pomoglo stanovništvu teritorije opustošene dvogodišnjim ratom izazvanim napadom Hamasa 7. oktobra na izraelsko tlo.

UN: Više od 37.000 tona pomoći ušlo u Gazu od početka primirja, žalimo zbog sporog tempa uklanjanja prepreka

Ujedinjene nacije (UN) traže drastično povećanje humanitarne pomoći za Gazu, navodeći da stotine kamiona sa pomoći, kojima je dozvoljen ulazak u razorenu enklavu nakon primirja između Hamasa i Izraela, nijesu dovoljni da bi se ublažila humanitarna katastrofa.
Zamjenik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Tom Flečer rekao je u intervjuu za Rojters da hiljade humanitarnih vozila moraju ulaziti svake sedmice kako bi se spriječila dalja katastrofa.
- Imamo 190 hiljada tona potrepština koje čekaju ulazak na granici i želimo ih dostaviti. Riječ je o esencijalnoj hrani koja spašava živote - rekao je Flečer.
Dvogodišnji izraelski vazdušni i kopneni rat protiv palestinske militantne grupe Hamas natjerao je skoro svih 2,2 miliona stanovnika Gaze da napuste svoje domove, a glad je prisutna na sjeveru, prema svjetskim organizacijama.
Izraelski zvaničnici su saopštili da je 600 kamiona odobreno za ulazak u blokiranu teritoriju u okviru trenutnog sporazuma o primirju koje je postignuto uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD).&nbsp;
Flečer je to nazvao „dobrom polaznom tačkom“, ali je istakao da to nije dovoljno da zadovolji sve potrebe.&nbsp;
Flečer je pozvao da se više od 50 međunarodnih nevladinih organizacija, uključujući Oxfam i Norveško vijeće za izbjeglice, pusti da dostave pomoć, navodeći da je to pitanje pokrenuto sa Izraelom, SAD i drugim regionalnim partnerima.
- Ne možemo dostaviti potrebne količine bez njihovog prisustva i angažmana. Stoga želimo da ponovo budu unutra. Zalažemo se u njihovo ime - rekao je Flečer.
On je pozdravio ponudu Palestinske samouprave koju podržava zapad da odigra ulogu u ponovnom otvaranju prelaza Rafa na granici s Egiptom kako bi se olakšala dostava pomoći.
Očekuje se da će granični prelaz biti otvoren sjutra nakon odgađanja koje je nametnuo Izrael zbog, kako je rekao, sporosti Hamasa da vrati tijela poginulih talaca u sklopu sporazuma o prekidu vatre.

UN traži od Izraela da dozvoli masovni ulazak humanitarne pomoći u Gazu

Ujedinjene nacije (UN) su danas saopštile da su i dalje spremne da povećaju dotok humanitarne pomoći u Gazu čim uslovi dozvole, poslije objavljivanja mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za palestinsku teritoriju.
&nbsp;UN su u avgustu proglasile stanje gladi u Gazi, osuđujući "sistematsko ometanje" humanitarne pomoći od Izraela.
Plan od 20 tačaka američkog predsjednika, objavljen u ponedjeljak, predviđa da će "puna pomoć biti odmah poslata u Gazu" nakon što sporazum stupi na snagu, "bez miješanja" i preko Ujedinjenih nacija, njihovih agencija, a posebno Crvenog krsta.
Portparol humanitarne agencije UN (OCHA) Jens Larke naglasio je da UN nisu bile uključene u izradu mirovnog plana.
- Ujedinjene nacije i njihove humanitarne agencije su, naravno, kao što su bile od početka, spremne, pripremljene i sposobne da što prije povećaju isporuke pomoći Gazi, i čim se ispune bezbjednosni uslovi- rekao je Larke.
On je dodao da je pomoć spremna i dostupna za isporuku od raznih agencija, navodeći da su pomoć finansirali donatori, koji će očekivati da ona isporuči stanovništvu u potrebi.
Američki plan, koji podržavaju mnoge zemlje, predviđa prekid vatre, oslobađanje talaca koje drži Hamas u roku od 72 sata, razoružanje islamističkog pokreta koji vlada Gazom od 2007. godine, postepeno povlačenje izraelske vojske, raspoređivanje međunarodnih snaga i uspostavljanje prelazne vlasti.

UN spremne da što prije povećaju humanitarnu pomoć u Pojasu Gaze

Globalna flotila Sumud za Gazu saopštila je u utorak da je jedan od njenih glavnih brodova pogođen dronom u tuniskim vodama, a svih šest putnika i članova posade je na sigurnom.
Vlasti Tunisa su saopštile da je eksplozija potekla iz unutrašnjosti plovila, a portparol Nacionalne garde Tunisa rekao je za radio Mosaique FM da izvještaji o napadu dronom na flotilu "nemaju nikakvo uporište u istini."
Brod pod portugalskom zastavom, koji je prevozio upravni odbor flotile, pretrpio je požar na glavnoj palubi i u skladištu ispod palube, navela je GSF u saopćenju.
Flotila je međunarodna inicijativa koja nastoji dostaviti humanitarnu pomoć ratom pogođenoj Gazi putem civilnih brodova, a podržavaju je delegacije iz 44 zemlje, uključujući švedska aktivistikinja Greta Tunberg i portugalska ljevičarska političarka Marijana Mortagua.
Nakon napada, desetine ljudi okupile su se ispred luke Sidi Bou Said u Tunisu, gdje su brodovi flotile bili usidreni, mašući palestinskim zastavama i uzvikujući "Slobodna Palestina."
GSF je takođe saopšto da je istraga o napadu dronom u toku i da će njeni rezultati biti objavljeni čim budu dostupni.
- Djela agresije usmjerena na zastrašivanje i ometanje naše misije neće nas obeshrabriti. Naša miroljubiva misija da probijemo opsadu Gaze i iskažemo solidarnost s njenim narodom nastavlja se s odlučnošću i ustrajnošću - navodi se u saopštenju GSF-a.

Flotilu za Gazu pogodio dron u blizini Tunisa, vlasti negirale incident

Nevladina organizacija Prijatelji životinja Podgorica nastavlja sa humanitarnom akcijom "Od srca za šapice". 
S obzirom na to da, kako su rekli u toj NVO, nijesu u mogućnosti da sami finansiraju hranu i liječenje velikog broja napuštenih životinja kojih iz dana u dan ima sve više, mole sve humane pojedince, institucije i privredne subjekte da se na bilo koji način odazovu apelu za pomoć i udomljavanje.
- Nažalost, na teritoriji Cne Gore imamo veliki broj napuštenih životinja, što nas, ali i mnoge nama srodne organizacije, kao i određeni broj pojedinaca tjera da da damo svoj maksimum i pomognemo onima koji su se, ne svojom zaslugom, našli u teškoj situaciji. Činjenica je da to nije moguće bez pomoći humanih ljudi - saopšteno je iz NVO Prijatelji životinja Podgorica.
Žiro račun organizacije, kao jedan od vidova pomoći napuštenim životinjama je: 535-16574-21 (Prva banka Crne Gore). 
Takođe, građani koji žele da pomognu mogu kontaktirati organizaciju putem telefona 068/182-482.
- Pokažimo svi zajedno humanost prema onima kojima je potrebna naša pomoć. Unaprijed hvala na podršci i učešću u našoj humanitarnoj akciji, sa iskrenom željom da svi zajedno uspijemo u ovoj misiji - poručeno je iz NVO Prijatelji životinja Podgorica.

Novi apel za pomoć napuštenim životinjama

Ujedinjene nacije (UN) su danas saopštile da je gotovo polovina humanitarnih misija u Pojasu Gaze bila blokirana, ometana ili odložena od strane Izraela u posljednjoj sedmici.
Pozivajući se na Kancelariju za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), portparol Stefan Dužarik rekao je da se "kašnjenja i prepreke humanitarnih kretanja unutar Gaze nastavljaju, a kretanja koja su odobrile izraelske vlasti i dalje traju satima da se završe".
- Timovi su ostavljeni da čekaju na putevima koji su često opasni, zakrčeni ili neprohodni - dodao je on.
<h2>Ometanje kretanja pomoći</h2>
Napominjući da je "od 89 pokušaja koordinacije kretanja s izraelskim vlastima širom Pojasa Gaze, samo 59 odsto olakšano" između prošle srijede i utorka, Dužarik je izvijestio da je "još 26 odsto u početku odobreno, ali je potom ometano na terenu; osam odsto je u potpunosti odbijeno, a sedam odsto su morali povući organizatori".
Rekao je da je od 23 ometana kretanja, pet na kraju uspješno završeno, uključujući misije prikupljanja zaliha s prijelaza i evakuacije pacijenata.
Ali preostalih 18 nije završeno, dodao je.
<h2>Zabrinutost zbog ofanzive</h2>
O humanitarnoj situaciji, Dužarik je rekao da su kolege iz UN-a "duboko zabrinute zbog rizika od nadolazeće izraelske ofanzive na dodatne djelove grada Gaze", naglašavajući da bi "uticaj potpune ofanzive bio više nego katastrofalan, ne samo za one u gradu već i za cijeli Pojas Gaze".
Prema Dužariku, UN-ovi timovi za praćenje stanovništva ukazali su na to da je oko 1.300 ljudi pobjeglo iz sjeverne u južnu Gazu u ponedjeljak i utorak, čime je broj kretanja sjever-jug od 14. avgusta, kada je objavljen izraelski ofanzivni plan, porastao na 20.000.
Ukupno je zabilježeno otprilike 60.000 raseljavanja iz grada Gaze, rekao je.
- Širom Pojasa Gaze, stotine hiljada porodica i dalje žive u prenatrpanim, nedostojanstvenim i nesigurnim uslovima na mjestima raseljavanja - dodao je Dužarik.

UN: Blokirana skoro polovina humanitarnih misija za Gazu

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: humanitarna-pomoc