Naša participacija u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa Crne Gore i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u Crnoj Gori. Mislim da ne moram nabrajati sve što ide u prilog činjenici da je dobro što smo van takvog društva - kazao je predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vukasnović u razgovoru za portal Standard.
Na pitanje zbog čega Hrvati nijesu glas dali za sadašnju skupštinsku većinu, dok Bošnjaci i Albanci jesu, odgovara da svi vode autonomnu politiku i kao takvi donose odluke.&nbsp;
- Nije na meni da govorim, u tom pogledu, o drugima, već o nama i našim postupcima. Što bi Hrvati radili u ovakvoj Vladi? Znamo da bi bili vrijedan dekorativ za loše politike koje nas svađaju s prijateljima i usporavaju na integracionom putu - ističe Vuksanović.
Hrvatska je spustila rampu za neka poglavlja zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu. Na pitanje da li će nam Hrvatska "oprostiti" skretanje u revizonizam koji predvodi četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovara da je Hrvatska ozbiljna država koja je pametnom i državničkom politikom ostvarila brojne uspjehe na ekonomskom, socijalnom i drugim poljima.&nbsp;
- Pored toga Hrvatska se snažno zalagala za našu EU integraciju. Sadašnja vlast u Podgorici uspjela je da, nažalost, poremeti dobre odnose sa Zagrebom. Republika Hrvatska se i sada zalaže za naše članstvu u Europsku uniju, jasno pokazujući što u ponašanju vlasti u Crnoj Gori nije europski, a svakako to nije da remetite odnose s prijateljima i susjedima od kojih imate samo korist, a nikada štetu - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje ima li proevropska Crna Gora snage da se odupre klerikalizaciji i revizionizmu kaže da ne vjeruje da ima ne bi bio tu gdje jeste.&nbsp;
- Pokazali smo da se znamo nositi s teškim vremenima i okolnostima. Zamislite da ste devedestih godina pitali – ima li Crna Gora snage da bude svoja i nezavisna? Oni koji su vjerovali u Crnu Goru doveli su je do 2006. i do nezavisnosti. Jednako tako dovest ćemo je do Evropske unije, emancipovanu od svih sedimenata koji je žele prikovati tamo gdje joj nije mjesto - ističe Vuksanović.
Na pitanje kolika je šansa da se četnički pokret i idelogija, koji kroz političke i crkvene predstavnike stremi ka izvrtanju istorije, dobije priznanja kao druge antifašističke snage, kao što je to slučaj u Srbiji, odgovaraja da glorifikacijom dokazanih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, koji su se hvalili svojim nedjelima a za što postoji autentična dokumentacija, i posljednim nevjernim tomama je stavljeno do znanja o kojoj i kakvoj se ideologiji radi.&nbsp;
- Njeni propagatori su dominantan dio sadašnje vlasti, dok onaj drugi dio aktivno ćuti i pravi se kao da se ništa ne dešava, a zapravo je jednako odgovoran. Intenzivna je kampanja koja od kukavica i koljača iz II svjetskog rata treba da napravi junake i heroje. U tu prljavu rabotu uključili su se i službeni predstavnici metafizike u Crnoj Gori, pa je vjerni narod izložen dodatnoj kontaminiciji. Ipak, ne mislim da će se u Crnoj Gori desiti ono što se desilo u Srbiji, koliko god ta kampanja bila intenzivna, jer za razliku od Srbije kod nas ipak postoji opozicija takvom djelovanju - ističe Vuksanović.
Komentarišući slogan "Hrvatsko srce za Crnu Goru", te koliko se hrvatsko srce osjeća lagodno u ovakvoj klerikalizovanoj državi navodi da je to trajna poruka i misija, te da je prirodno da Hrvati Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i da se u njoj osjećaju kao svoji na svome.&nbsp;
- Tako će i ostati i neće nas pokolebati medijski istupi propalih duhovnosti opterećeni kompleksima i frustacijama, koji nas žele svesti na, kako kažu, “projekat”. Velike bitke se dobijaju velikim srcem. Pokazali smo dostojni takve borbe i pored nelagode, siguran sam u pobjedu emancipovane i prosperitetne Crne Gore - poručio je Vuksanović.
Uvjeren je da će Crna Gora biti tamo gdje joj je i mjesto, tamo gdje je i rođena - u zapadnom civilizacijskom krugu. On smatra da je sve što nam se događa posljednih godina dio procesa, koji je mučan, ali očigledno neizbježan
- To je process u kojem nas duhovi prošlosti žele vratiti nazad u podređenost gdje bi bili instrumentalizovani i svedeni na dio nekakvih “svetova”. Uvjeren sam da ćemo odoljeti takvim nasrtajima i sačuvati državno dostojanstvo i samosvijest. Dakle, Crna Gora će biti svoja i u miru sa svima koji je cijene i uvažavaju - rekao je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Participacija HGI u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa CG i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u CG

Presjednik Skupštine Andrija Mandić drži sve konce u svojim rukama, a koga pomjera sa tim koncima to je već potpuno jasno - poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
To je, kaže on, percepcija koja se ne može izbjeći.
- A ti kojima su puna usta zapadnih vrijednosti i EU integracija najviše na to ćutljivo trpe. Lako ih je prepoznati - rekao je Vuksanović u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
Vuksanović je kazao da ima informaciju da je dio jedne od vladajućih partija za distancu sa Mandićem.
- Jedan dio te stranke želi aktivnu saradnju sa njim, a drugi dio distancu - rekao je Vuksanović.
Vuksanović smatra da je Mandić minirao dogovor oko Ustavnog suda izricanjem mjere udaljavanja opozicinim poslanicima.
- To nije bila poruka nama već poruka Milojku Spajiću. Nije prvi put da Mandić minira dogovor. Ali, mi iz opozicije nismo nastrojeni da čupamo mikrofone i uništavamo skupštinski namještaj, ali smo ušli u fazu legitimne destrukcije - dodao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad još nije ideološki kristalizovan.
- Jasno je da su oni došli na vlast na račun ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva. Uveli su neku novinu, ali politika je ta koja vam daje na subjektivitetu. Ako nema toga, onda često djelujete kao vojska bez vojskovođe. Kako vrijeme bude prolazilo, moraće da se politički odrede, a to će im donijeti i određene gubitke. To je prosto tako prirodno - ocijenio je Vuksanović.
Dodao je i da razumije reakciju Hrvatske da proglasi Milana Kneževića i Aleksu Bečića za persone non grada.
- To je urađeno nakon niza provokacija i gestova koje je službena Podgorica imala prema Zagrebu - rekao je Vuksanović.
Smatra da HGI nije htjela da pristane na ponude koje su im nuđene kako bi participirali u vlasti.
- Percipiram da se od drugih partija manjinskih naroda razlikujemo po tom pitanju. Nisam neko ko želi da im drži lekcije, a principijelnost nam je važnija od bilo kojih funkcija - zaključio je Vuksanović.

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dio jedne od vladajućih stranaka je za distancu sa Mandićem

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Podrška premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi daje doprinos u opstojnosti hrvatske nacionalne zajednice, ali jača i prozapadne strukture u samoj Crnoj Gori, saopšteno je iz ove partije nakon što je predsjednik stranke Adrijan Vuksanović učestvovao na XXi Opštem saboru Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Vuksanović je, kako je precizirano, učestvovao na ovom skupu na poziv Plenkovića, koji je predsjednik HDZ-a.
Vuksanović je naglasio da nije prvi puta na ovakvom događaju koji, prema njegovim riječima, predstavlja blagdan zajedništva.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative razgovarao je s Plenkovićem oko važnih pitanja vezanih za Hrvate u Crnoj Gori, kao i procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, te mu zahvalio na pomoći koja je kontinuirana i temeljna.
- Vuksanović je upoznao premijera Plenkovića s uspjesima HGI-ja na izborima u Kotoru, kao i na prethodno održanim izbornim ciklusima za tivatski parlament i za Skupštinu Crne Gore. Na sastanku je dogovoren ponovni susret u Zagrebu, na Banskim dvorima - najavljeno je iz ove partije.

Vuksanović: Podrška Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi jača prozapadne strukture u CG

Lista “HGI na bedemu mediteranske Crne Gore” sinoć je održala centralnu konvenciju u sali Kina Boka u Kotoru sa koje je poručeno da se Hrvati vraćaju "tamo gdje im je i mjesto" - u kotorsku Skupštinu, te da će nastaviti da čuvaju svoju povijest, svoj jezik, svoju tradiciju i svoju kulturu.
Predsjednik stranke Adrijan Vuksanović zahvalio se svim prisutnima i rekao da je HGI blizu cilja da se vrati gdje mu je mjesto te podsjetio da su četiri godine van kotorske Skupštine.
- Više se nikada neće desiti da se hrvatski glas ne čuje u kotorskom Parlamentu, jer dok zvone zvona katedrale sv Tripuna do tada ćemo mi biti ovdje i naš glas će se čuti u kotorskom Parlamentu, glas koji je za dobro i Hrvata i svih dobronamjernih građana i Kotora i Crne Gore - naveo je on.
Dodao je da je ponosan na to što tako mala zajednica pokazuje takav vitalitet te da ima povjerenje u HGI i politiku koju sprovode jer je ona za opće dobro.
- HGI na bedemu mediteranske Crne Gore. Nema bedema bez kamena, a naš kamen je kamen katedrale sv Tripuna, naš kamen je kamen Gospe od Škrpjela, naš kamen je kamen zidina starog grada,naš kamen je ovdje od stoljeća sedmog. I nema bedema bez ljudi, a Hrvatska građanska inicijativa je izraz čežnje nebrojenih generacija koje su podnosile žrtvu zbog hrvatskog imena. I mi danas glasno govorimo ono što su drugi morali šutjet i zbog čega su trpjeli. Ali ne čini svaki kamen bedem, samo postojan i čvrst kamen može biti dio bedema. Mi smo pokazali da imamo i snagu i postojanost - poručio je Vuksanović.
Istakao je da nema toga što im se može ponuditi da prihvate, a da će pogaziti temeljne vrijednosti hrvatskog naroda i države Crne Gore.
- Naša politika je inkluzivna. Ona je široka. Mi nastupamo iz svoje hrvatske perspektive ali smo pokazali da politika koju mi predstavljamo je ona najbolja za državu u kojoj živimo i zbog toga smo to sabrali kroz jednu misao da ćemo se zalagati za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore - dodao je Vuksanović.
Naglasio je da je u nedjelju izbor lak, broj 5 za Hrvatsku građansku inicijativu, da Hrvati u Kotoru imaju svog predstavnika, da se čuje hrvatski glas, glas za Kotor i za Crnu Goru.&nbsp;
Prisutnima se obratila i predsjednica OO Kotor i članica Predsjedništva HGI Ljiljana Velić.
- Pred nama su izuzetno značajni lokalni izbori u Kotoru na kojima se bira vlast za četvorogodišnje razdoblje - navela je ona.
Sigurna je, kaže, da će Kotorani prepoznati ko što nudi.
- Hrvatska građanska inicijativa ima doslijedan politički pravac i s nama znate što možete očekivati - istakla je Ljiljana Velić.
Književnik i publicista Božidar Proročić je poručio da je na bedemu mediteranske Crne Gore ispisana poruka ljubavi, mira i suživota.
- Ali i odlučne borbe za očuvanje hrvatskog imena, jezika, običaja, tradicije i kulture, pomorci, vlastela, slikari, kipari, svještenici svi su oni utkali dio svoje hrvatske duše u ovaj najljepši dio Jadrana, u Boku Kotorsku, ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj baštini - naveo je Proročić.
Petra Petrović, članica Foruma mladih HGI, pozvala je sve mlade da se vrate u svoj Kotor i da u nedjelju glas mladih mora biti jasan, da zaokruže broj 5, jer mladi stoje na bedemu mediteranske Crne Gore.
- Hrvati Kotora su stoljećima bili graditelji ovog grada i čuvari njegove kulture - poručuje Irena Grandis, članica Središnjeg odbora HGI.
Ovi su izbori , dodaje, trenutak da pokažu snagu hrvatske zajednice i jedinstvo.&nbsp;
- Vjerujemo da naš doprinos Kotoru nije samo stvar prošlosti. Na ovim izborima birajmo tako da naš glas bude prisutan tamo gdje se odlučuje. Vrijeme je da se u kotorskom Parlamentu ponovo čuje glas hrvatske zajednice - navela je Grandis.
Antonija Bijelić, studentkinja, je istakla važnost predstojećih lokalnih izbora u Kotoru, naglašavajući da je HGI jedina stranka sa hrvatskim predznakom u Kotoru te da rezultat utakmice zavisi od svih njih, njihovih obitelji i prijatelja.&nbsp;
HGI će se, kaže Antonija, zalagati za rješavanje problema mladih, ali i svih stanovnika Kotora. Od očuvanja hrvatskog identiteta do zalaganja da Kotor bude autentična turistička destinacija. Poziva sve da pokažu zrelost i zajedništvo, poziva sve mlade da u nedjelju zaokruže broj 5!&nbsp;
- Imamo rješenje kako preći, kako doći do našeg cilja. A to je, vjerujte mi, zajedno, samo zajedno i opet zajedno! &nbsp;- &nbsp;istakao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a, admiral Bokeljske mornarice i član Kuće slavnih.&nbsp;
Biće hrvatski glas, poručuje on, ponovo onamo gdje mu je mjesto. On je pozvao sve porodice da pozovu sve svoje članove i da podrže Hrvatsku građansku inicijativu kako bi došli do svog cilja.&nbsp;
Dijana Milošević, nositeljka liste, na samom početku obraćanja podsjetila je da je Crna Gora njihova zemlja, da je Kotor njihov dom, ali da je Kotor danas ranjen, izmučen i preobražen.
- Kotor se pretvorio u mašineriju za stjecanje novca. Kotor mora bolje, a Kotor može bolje jedino ako njegovi građani uzdignu glavu i donesu mu to “bolje”. Samo pruženim rukama u zajedništvu možemo nastaviti graditi naše fortece u jedan snažan osnov opstanka ovog grada i njegovih građana. Tradicija je snaga jednog naroda i uvijet njegovog opstanka. Kad kultura naroda pada u zaborav tada i narod nestaje. Ne smijemo dozvoliti da se to desi i našem gradu - navela je ona.
Pozvala je građane da ponovo učvrste stoljetni kamen i da opstanu na svojim ognjištima koja su stvarali njihovi stari, da zaokruže broj 5 u nedjelju i pokažu da je hrvatski narod velika petica.

Vuksanović: Zalagaćemo se za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da je aktuelna administracija "okončala osam ratova u 10 mjeseci" i pomenuo je i Srbiju i Kosovo u tom kontekstu.
Tramp je govorio i Nobelovoj nagradi za mir, govoreći da mu je, kako navodi, Marija Korina Mačado kazala da "predsjednik Tramp zaslužuje Nobela jer je okončao osam ratova".
On je naveo i listu ratova koje je, kako kaže, okončao.
- Niko nije vidio operaciju kao onu koju smo sproveli u Venecueli. Okončali smo osam neokončivih ratova u 10 mjeseci - Kambodža i Tajland koji su godinama bili u ratu, Kosovo i Srbija, Kongo i Ruanda, Pakistan i Indija - mogli su da iskoriste i nuklearnu energiju, po mom mišljenju. Premijer Pakistana je bio ovdje i rekao je da je predsjednik Tramp spasio 10 miliona ljudi i možda više od toga. Tu su i Izrael i Iran, Egipat i Etiopija… I njih sam spriječio - naveo je on tokom konferencije za medije.
Tramp je kazao da je okončao i rat između Jermenije i Azerbejdžana i da mu je u tom kontekstu predsjednik Rusije Vladimir Putin kazao: "Ne mogu da vjerujem da si okončao taj rat, ja sam pokušavao da ga riješim deset godina".
- Spasio sam milione i milione ljudi - naveo je Tramp.

Tramp: Okončao sam osam ratova za deset meseci, jedan od njih je između Srbije i Kosova

Ne vjerujem u prijetnje Demokratske narodne partije da će izaći iz podgoričke vlasti. No, ukoliko se to i dogodi - Evropski savez neće davati vještačko disanje većini - kazao je <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/maskovic-necemo-davati-vjestacko-disanje-vecini-mujovicev-odnos-prema-nama-opterecen-licnim-animozitetom">u intervjuu Portalu Analitika</a> odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković.
Mašković smatra kako je rad podgoričke uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom, ali i da je gradonačelnik Saša Mujović razvio lični animozitet prema odbornicima Evropskog saveza.&nbsp;
Vjeruje kako savez kojem pripada na sljedećim izborima može i do podrške birača koja se mjeri dvocifrenim postotkom.
<h2>Kriza u Podgorici nije izuzetak već svakodnevica</h2>
Upitan o aktuelnoj krizi u podgoričkoj vlasti, Mašković ističe kako takva situacija već dugo nije incident ili izuzetak, već trajna politička realnost i naša svakodnevica.
- Umjesto da proizvede političku odgovornost i stvarne promjene, ona je prerastala u stanje u kojem vlast funkcioniše bez jasne vizije, bez stabilnosti i bez mjerljivih rezultata. Od 2023. u Podgorici smo imali dvije formalno različite administracije, ali sa gotovo istim političkim konstituentima, okupljenim prvenstveno oko partijskih i ličnih interesa. Upravo su ti interesi njihova glavna tačka okupljanja, ali istovremeno i stalni izvor sukoba - smatra on.
Kako dodaje, u takvom ambijentu vlast opstaje isključivo dok su zadovoljeni partijski i lični apetiti onih koji je čine, dok je interes građana potisnut na drugo ili treće mjesto.&nbsp;
- Tome svjedoče brojne situacije u kojima Skupština Glavnog grada nije zasijedala zato što neka partija nije dobila funkciju po dubini. Bez ikakvog ustručavanja, rad lokalnog parlamenta se uzurpira i po više puta zaredom, sve dok se ne postigne unutrašnji politički dogovor. Jedan od svježijih primjera jesu i hvalospjevi aktuelnog gradonačelnika Saše Mujovića na račun Vladislava Dajkovića, koji su na kraju rezultirali smjenom i njegovim izlaskom iz vlasti - naglašava Mašković.
<h2>U prijetnje DNP-a vjerovatno više ne vjeruju ni njihovi članovi</h2>
Ta je situacija, dodaje on, zapravo slična onome što se dešavalo tokom podgoričkih izbora 2024, koji su bili predstavljeni kao prilika za razrješenje krize.
- No, u praksi su ti izbori poslužili kao mehanizam produžavanja te krize. Izbori nijesu donijeli suštinsku promjenu političke logike, već su potvrdili da se problemi u Podgorici ne rješavaju zbog građana, već se upravljaju u skladu sa interesima onih koji vlast doživljavaju kao sredstvo političke trgovine, a ne kao odgovornost. Bez dileme, riječ je o Pokretu za Podgoricu Jakova Milatovića koji je izazvao vanredne lokalne izbore u Podgorici kako bi po dubini i širini mogli da preuzmu kadrove GP URA, a koji danas uzurpiraju lokalnu vlast kako bi, između ostalog, na osnovu nepostojećih propisa ispunjavali želje predsjednika države, poput one, da se u njegovoj zgradi ne otvori restoran brze hrane - ističe on.&nbsp;
Ne vjeruje Mašković u to da će Demokratska narodna partija izaći iz vlasti.
- Ne vjerujem da u prijetnje DNP više vjeruju ni njeni članovi, a kamoli politička javnost. Najave o izlasku iz vlasti odavno su potrošene i izgubile su svaki kredibilitet. Podsjetiću na situacije iz državnog parlamenta, kada je Milan Knežević u više navrata najavljivao izlazak iz vlasti na državnom nivou, što se nikada nije desilo. Isti obrazac ponašanja danas gledamo i u Podgorici - ocjenjuje Mašković.
<h2>Cilj svega je opstrukcija evropskog puta</h2>
Odnos na relaciji PES – DNP, njegovo je mišljenje, više je politička taktika nego principijelnost. O tome, kako dodaje, svjedoče i nezvanične najave o konsultacijama.
- Te neformalne konsultacije, uz istovremene poruke iz DNP-a da više ne participiraju u vlasti, govore prije o pokušaju unutrašnjeg pozicioniranja nego o stvarnoj namjeri da se vlast napusti. U slučaju DNP-a, svjedočimo političkom manevru koji je već imao ozbiljne posljedice. Političko samoubistvo ogleda se u tome što su najveći infrastrukturni projekat u istoriji Glavnog grada pretvorili u par excellence političko pitanje, kako bi pokušali da izađu iz situacije u koju su sami sebe doveli - ističe sagovornik Portala Analitika.&nbsp;
Kako dodaje, od ključne ekološke teme - uz očigledan politički uticaj i u dosluhu sa zvaničnim Beogradom - došlo se do pitanja srpskog jezika i sličnih identitetskih tema koje decenijama opterećuju političku scenu Crne Gore.&nbsp;
- Otvaranje tih pitanja i njihovo guranje na vrh agende Vlada Crne Gore ima samo jedan efekat - dodatnu opstrukciju evropskog puta Crne Gore. Umjesto rješavanja konkretnih problema građana, svjedočimo svjesnom skretanju fokusa ka temama koje proizvode podjele, ali ne nude rješenja. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje koliku stvarnu podršku Milan Knežević uopšte ima unutar sopstvene partije kada je riječ o izlasku iz vlasti. Sve ukazuje na to da ta podrška nije ni jedinstvena ni snažna, što dodatno potvrđuje da su prijetnje izlaskom iz vlasti prije svega sredstvo političkog pritiska, a ne ozbiljna politička namjera - naglašava Mašković.
<h2>ES neće davati vještačko disanje podgoričkoj većini</h2>
Uprkos njegovom stavu, Maškovića smo pitali i da li birači ES mogu očekivati da će ta partija na bilo koji način 'priskočiti' u pomoć većini ako, nakon Slobodne Crne Gore, iz nje ode i DNP.
- Želim da budem potpuno jasan - Evropski savez ne vidi sebe kao dio takvih aranžmana. Aktuelna vlast u Podgorici nastala je na izbornoj prevari birača 2024. godine, jer su građani jasno poručili da ne žele parlamentarnu većinu u obliku u kakvom ona danas postoji - poručuje on.&nbsp;
Kako dodaje, i nakon posljednjih izbora i danas „postoje intencije pojedinih konstituenata vlasti da ES bude uključen u političku konstrukciju koja je nastala na potpuno nezdravim osnovama“.&nbsp;
- U tom smislu, ES sebe ne vidi kao politički subjekt koji bi davao vještačko disanje parlamentarnoj većini bez političke kohezije, jasne vizije i odgovornosti prema građanima. Ne interesuje nas učešće u vlasti po svaku cijenu, već uspostavljanje stabilnog i legitimnog sistema upravljanja Glavnim gradom, zasnovanog na stvarnoj volji birača, a ne na političkoj trgovini. Ako većina ne može da funkcioniše bez stalnih ucjena i prekomponovanja, onda je rješenje institucionalno i demokratsko, a ne zakulisno. U suprotnom, Podgorica bi nastavila da bude talac političkih dogovora koji nemaju nikakve veze sa interesima građana - ocjenjuje on.
<h2>Postrojenje je gotova stvar, ali razumijem strah Botunjana</h2>
Nakon politike – projekti. Onaj ključni, postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, postao je uzrok ozbiljnog problema. Mašković ističe kako je gradnja postrojenja 'završena stvar', pri čemu podsjeća kako sva relevantna istraživanja pokazuju da sa tim projektom nema ničega spornog.
Iako dodaje da nema stručno utemeljenih razloga za izmještanje postrojenja, dodaje i kako se stav građana Botuna ne smije ignorisati.
- Naprotiv, njihovo nepovjerenje i revolt u velikoj mjeri proizilaze iz dugogodišnjeg negativnog iskustva sa Kombinatom aluminijuma i bazenom crvenog mulja, koji su decenijama predstavljali realnu ekološku prijetnju. U tom kontekstu, strah građana je razumljiv i legitiman. Problem nastaje u trenutku kada se ta opravdana zabrinutost politički instrumentalizuje. Povjerenje građana Botuna je, po mom mišljenju, zloupotrijebljeno od strane DNP i Kneževića, koji su od stručnog i ekološkog pitanja napravili politički alat, sa ciljem dnevno-političkog profita - ocjenjuje Mašković.&nbsp;
Što se blokada i drugih vidova bunta mještana Botuna tiče, on dodaje kako protest kao ustavna kategorija ne smije biti dovođen u pitanje ako je u skladu sa zakonom.
- Međutim, istovremeno je neophodno pronaći institucionalni i dijaloški okvir koji će spriječiti da se politički motivisane blokade pretvore u trajnu paralizu Podgorice i znatnog dijela Crne Gore. Rješenje nije u popuštanju pod pritiscima, ali ni u ignorisanju zabrinutosti građana, već u jasnoj komunikaciji, stručnim argumentima i punoj transparentnosti procesa - kaže on.
<h2>U doba Injac nije urađeno ništa povodom projekta, Mujović godinu obmanjivao mještane</h2>
Mašković podsjeća i na raniju istoriju – sve pripreme za gradnju postrojenja, uz obezbjeđivanje sredstava iz fondova EU, pa i početak radova kod aktuelnog kolektora, počele su u doba ranijih vlasti.
&nbsp;- Proces je trajao dugo, ali je administracija Olivera Injac imala realnu mogućnost da započne izgradnju postrojenja. Ipak, za više od godinu nije urađeno apsolutno ništa kako bi se projekat pokrenuo. Njen nasljednik Saša Mujović potom je dodatno izgubio gotovo godinu obmanjujući građane Botuna, ali i širu javnost u Podgorici, a od početka je znao da to nije realna opcija. Odgovorno tvrdim da je gradonačelnik Mujović imao svu relevantnu domaću i međunarodnu dokumentaciju pred sobom, koja je nedvosmisleno ukazivala da se postrojenje može graditi isključivo u Botunu - naglašava Mašković.
<h2>Glavni grad doveli pred svršen čin, u nekom drugom sistemu za ovo bi mnogi odgovarali</h2>
Problem, kako kaže, nije bio u nedostatku informacija, već u nedostatku povjerenja u rad prethodnih administracija.
- Zbog toga je sebi dao za pravo da ponovo otvara već zatvorena pitanja, dovodeći Glavni grad pred svršen čin i izlažući ga riziku ogromne finansijske štete. Ta šteta je, srećom, zamalo izbjegnuta i iznosila bi oko 170 miliona eura, što bi za Podgoricu imalo ozbiljne i dugoročne posljedice - navodi Mašković.
Podsjeća i kako su mnogi nosioci vlasti po 'oslobođenju' uvjeravali Botunjane kako će promjena lokacije biti realizovana ili makar ozbiljnije razmatrana. On ističe kako su u međuvremenu upravo oni promijenili stav povodom postrojenja.
- Kada je riječ o nagloj promjeni politike onih koji su ranije kritikovali projekat, jasno je da se ne radi o principijelnoj „evoluciji“ stavova. U normalno uređenom sistemu, neko bi zbog višegodišnjeg nepostupanja i neizgradnje ovakvog postrojenja morao da snosi i krivičnu odgovornost, i to svi u lancu političke i institucionalne odgovornosti. Na kraju, treba reći i da je do promjene pristupa došlo pod snažnim pritiskom međunarodnog faktora. Delegacija Evropske unije jasno je stavila do znanja da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 27. Tek kada su iscrpljene sve političke iluzije i neodrživa obećanja, ostala je realnost koju su od početka pokazivale činjenice – da je Botun jedina moguća lokacija i da je svako dalje odlaganje direktno išlo na štetu Glavnog grada i države - tvrdi on.
<h2>„Na Veljem brdu ne vidim useljenja ni za pet godina“</h2>
Drugi projekti, čini se, već neko vrijeme su u sjenci dešavanja u Botunu, a Mašković smatra kako upravo oni pokazuju da je rad gradske uprave neplanski, spor i vođen improvizacijom.
- Bulevar Vojislavljevića se godinama najavljuje kao strateški saobraćajni projekat, a tek sada ulazi u ozbiljniju fazu realizacije, uz opravdani strah da će rokovi ponovo biti probijeni i da će se projekat razvlačiti bez jasne odgovornosti. Rekonstrukcija dijela Ulice slobode već je probila jedan rok, a sličan obrazac smo ranije gledali i u Vučedolskoj, što jasno govori da kašnjenja nijesu izuzetak već pravilo - ističe on.&nbsp;
Upitan da li na Veljem brdu ove godine 'vidi' prva useljenja, koja je svojedobno najavljivao premijer Milojko Spajić, Mašković iznosi znatno više skepse u 'projekcijama'.
- Uprkos ranijim obećanjima, ne vidim prostor za prva useljenja - ne ove godine, nego u narednih pet, uprkos ranijim obećanjima. Projekat i dalje kuburi sa osnovnim planerskim, infrastrukturnim i administrativnim pretpostavkama. Dakle, to je još jedna u nizu šarenih laža PES-a. Sve dok se urbanim razvojem Podgorice bude upravljalo kroz ad-hoc odluke, političke potrebe i neispunjena obećanja, građani će umjesto rezultata dobijati kašnjenja, raskopane ulice i projekte koji postoje samo u najavama - dodaje on.
<h2>Pojedina preduzeća za godinu zaposlila trocifren broj ljudi</h2>
O gradskoj upravi i preduzećima i ustanovama čiji je ona osnivač, Mašković kaže da su „formalno aktivni, a suštinski inertni i neefikasni kada je u pitanju interes građana“.
- Njihova „produktivnost“ ogleda se prije svega u partijskom zapošljavanju i konstantnom podizanju cijena komunalnih usluga, a ne u unapređenju kvaliteta rada ili javnog interesa. Ova parlamentarna većina zaposlila je stotine ljudi, dijelom kroz zloupotrebu instituta ugovora o djelu, za koje se budžetska sredstva iz godine u godinu drastično uvećavaju, a dijelom kroz sistematizaciju novih radnih mjesta bez jasne potrebe. Dok smo mi bili dio vlasti, budžet za ugovore o djelu iznosio je nešto više od 700 hiljada eura, dok danas ta brojka dostiže oko milion i po eura, što jasno govori o razmjerama problema - ističe on.&nbsp;
Kao ilustrativan primjer navodi jedno gradsko preduzeće.
- To su Putevi. Od dolaska Radoša Zečevića za direktora, tamo je zaposlen trocifren broj ljudi. Paralelno s tim, građanima su povećane cijene vode, odvoza otpada, parkinga, zakupa na pijacama i tržnicama, kao i usluga na gradskim bazenima, kako bi se nadomjestile greške i loše odluke uglavnom nestručnih kadrova koje je ova vlast dovela i instalirala po dubini sistema - smatra Mašković.
<h2>Mujovićev odnos prema nama opterećen ličnim animozitetom</h2>
Ne može se reći ni kako je u proteklom vremenu 'cvjetao' odnos na relaciji Evropski savez – Saša Mujović.
- Moj utisak je da je njegov odnos prema odbornicima ES opterećen ličnim animozitetom, koji vuče korijen sa dešavanja na Gorici kada su ga građani, potpuno zasluženo, izviždali. Na tom skupu sam bio zajedno sa kolegama iz odborničkih klupa Milošem Đuričkovićem i Budimirom Mugošom. Od tada, Mujović ne propušta priliku da taj lični animozitet demonstrira kroz omalovažavanje i neprimjerenu komunikaciju prema odbornicima ES. Takvo ponašanje više govori o njemu kao gradonačelniku i univerzitetskom profesoru nego o nama, koji smo na sve te napade odgovarali civilizovano i građanski, svjesni da lične emocije nijesu i ne smiju biti osnov za vođenje grada kakav je Podgorica - kaže on.
Nedavne ankete pokazale su kako ES na državnom nivou ima oko pet odsto. Iako je fokusiran na gradske teme, Maškovića smo pitali i da li se u tom savezu zadovoljavaju takvim rejtingom.
&nbsp;-Imamo stabilnu i prepoznatljivu poziciju na političkoj sceni i to je dobra osnova, ali ne i cilj sam po sebi. Pred nama je dovoljno vremena da, kroz jasnu politiku, dosljednost i odgovoran opozicioni rad, dodatno ojačamo povjerenje građana - smatra on.&nbsp;
<h2>Vjerujem da bismo 2027. mogli i do dvocifrenog procenta</h2>
Naš sagovornik vjeruje kako bi na sljedećim izborima mogli do znatno 'jačeg' rezultata u odnosu na rejting na koji ukazuju aktuelne ankete.
- Vjerujem da ćemo na narednim izborima ostvariti dvocifren procenat, jer se politička scena ubrzano razotkriva i građani sve jasnije prepoznaju ko nudi ozbiljnu alternativu, a ko se bavi isključivo unutrašnjim sukobima i improvizacijom. Uloga opozicije danas mora biti aktivna i principijelna, posebno u trenutku kada unutar parlamentarne većine postoje ozbiljna trvenja i potpuni izostanak političke kohezije. ES želi da bude korektiv vlasti i glas građana koji traže odgovornost, a ne dio zakulisnih dogovora - poručuje Mašković.&nbsp;
I kada smo već kod opozicije – čini se kako dio njihovih birača baš i nije zadovoljan, naročito po onome što se nedavno dogodilo u Budvi.&nbsp;
- Kada je riječ o Budvi, naš stav je jasan i nedvosmislen – Evropski savez nije podržao budžet Opštine Budva, jer smatramo da takve odluke moraju biti u skladu sa interesom građana i našim političkim principima - zaključuje Mašković.

Mašković: Nećemo davati vještačko disanje većini, Mujovićev odnos prema nama opterećen njegovim ličnim animozitetom

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Tag: hrvatska-gradanska-inicijativa