Naša participacija u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa Crne Gore i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u Crnoj Gori. Mislim da ne moram nabrajati sve što ide u prilog činjenici da je dobro što smo van takvog društva - kazao je predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vukasnović u razgovoru za portal Standard.
Na pitanje zbog čega Hrvati nijesu glas dali za sadašnju skupštinsku većinu, dok Bošnjaci i Albanci jesu, odgovara da svi vode autonomnu politiku i kao takvi donose odluke.&nbsp;
- Nije na meni da govorim, u tom pogledu, o drugima, već o nama i našim postupcima. Što bi Hrvati radili u ovakvoj Vladi? Znamo da bi bili vrijedan dekorativ za loše politike koje nas svađaju s prijateljima i usporavaju na integracionom putu - ističe Vuksanović.
Hrvatska je spustila rampu za neka poglavlja zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu. Na pitanje da li će nam Hrvatska "oprostiti" skretanje u revizonizam koji predvodi četnički vojvoda i predsjednik Skupštine Andrija Mandić odgovara da je Hrvatska ozbiljna država koja je pametnom i državničkom politikom ostvarila brojne uspjehe na ekonomskom, socijalnom i drugim poljima.&nbsp;
- Pored toga Hrvatska se snažno zalagala za našu EU integraciju. Sadašnja vlast u Podgorici uspjela je da, nažalost, poremeti dobre odnose sa Zagrebom. Republika Hrvatska se i sada zalaže za naše članstvu u Europsku uniju, jasno pokazujući što u ponašanju vlasti u Crnoj Gori nije europski, a svakako to nije da remetite odnose s prijateljima i susjedima od kojih imate samo korist, a nikada štetu - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje ima li proevropska Crna Gora snage da se odupre klerikalizaciji i revizionizmu kaže da ne vjeruje da ima ne bi bio tu gdje jeste.&nbsp;
- Pokazali smo da se znamo nositi s teškim vremenima i okolnostima. Zamislite da ste devedestih godina pitali – ima li Crna Gora snage da bude svoja i nezavisna? Oni koji su vjerovali u Crnu Goru doveli su je do 2006. i do nezavisnosti. Jednako tako dovest ćemo je do Evropske unije, emancipovanu od svih sedimenata koji je žele prikovati tamo gdje joj nije mjesto - ističe Vuksanović.
Na pitanje kolika je šansa da se četnički pokret i idelogija, koji kroz političke i crkvene predstavnike stremi ka izvrtanju istorije, dobije priznanja kao druge antifašističke snage, kao što je to slučaj u Srbiji, odgovaraja da glorifikacijom dokazanih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, koji su se hvalili svojim nedjelima a za što postoji autentična dokumentacija, i posljednim nevjernim tomama je stavljeno do znanja o kojoj i kakvoj se ideologiji radi.&nbsp;
- Njeni propagatori su dominantan dio sadašnje vlasti, dok onaj drugi dio aktivno ćuti i pravi se kao da se ništa ne dešava, a zapravo je jednako odgovoran. Intenzivna je kampanja koja od kukavica i koljača iz II svjetskog rata treba da napravi junake i heroje. U tu prljavu rabotu uključili su se i službeni predstavnici metafizike u Crnoj Gori, pa je vjerni narod izložen dodatnoj kontaminiciji. Ipak, ne mislim da će se u Crnoj Gori desiti ono što se desilo u Srbiji, koliko god ta kampanja bila intenzivna, jer za razliku od Srbije kod nas ipak postoji opozicija takvom djelovanju - ističe Vuksanović.
Komentarišući slogan "Hrvatsko srce za Crnu Goru", te koliko se hrvatsko srce osjeća lagodno u ovakvoj klerikalizovanoj državi navodi da je to trajna poruka i misija, te da je prirodno da Hrvati Crnu Goru doživljavaju kao svoju državu i da se u njoj osjećaju kao svoji na svome.&nbsp;
- Tako će i ostati i neće nas pokolebati medijski istupi propalih duhovnosti opterećeni kompleksima i frustacijama, koji nas žele svesti na, kako kažu, “projekat”. Velike bitke se dobijaju velikim srcem. Pokazali smo dostojni takve borbe i pored nelagode, siguran sam u pobjedu emancipovane i prosperitetne Crne Gore - poručio je Vuksanović.
Uvjeren je da će Crna Gora biti tamo gdje joj je i mjesto, tamo gdje je i rođena - u zapadnom civilizacijskom krugu. On smatra da je sve što nam se događa posljednih godina dio procesa, koji je mučan, ali očigledno neizbježan
- To je process u kojem nas duhovi prošlosti žele vratiti nazad u podređenost gdje bi bili instrumentalizovani i svedeni na dio nekakvih “svetova”. Uvjeren sam da ćemo odoljeti takvim nasrtajima i sačuvati državno dostojanstvo i samosvijest. Dakle, Crna Gora će biti svoja i u miru sa svima koji je cijene i uvažavaju - rekao je Vuksanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuksanović: Participacija HGI u izvršnoj vlasti bila bi protiv državnih interesa CG i protiv nacionalnih hrvatskih interesa u CG

Presjednik Skupštine Andrija Mandić drži sve konce u svojim rukama, a koga pomjera sa tim koncima to je već potpuno jasno - poručio je lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
To je, kaže on, percepcija koja se ne može izbjeći.
- A ti kojima su puna usta zapadnih vrijednosti i EU integracija najviše na to ćutljivo trpe. Lako ih je prepoznati - rekao je Vuksanović u emisiji “Tamo i natrag” na Aplus televiziji.
Vuksanović je kazao da ima informaciju da je dio jedne od vladajućih partija za distancu sa Mandićem.
- Jedan dio te stranke želi aktivnu saradnju sa njim, a drugi dio distancu - rekao je Vuksanović.
Vuksanović smatra da je Mandić minirao dogovor oko Ustavnog suda izricanjem mjere udaljavanja opozicinim poslanicima.
- To nije bila poruka nama već poruka Milojku Spajiću. Nije prvi put da Mandić minira dogovor. Ali, mi iz opozicije nismo nastrojeni da čupamo mikrofone i uništavamo skupštinski namještaj, ali smo ušli u fazu legitimne destrukcije - dodao je Vuksanović.
Prema njegovim riječima, Pokret Evropa sad još nije ideološki kristalizovan.
- Jasno je da su oni došli na vlast na račun ekonomskog i socijalnog nezadovoljstva. Uveli su neku novinu, ali politika je ta koja vam daje na subjektivitetu. Ako nema toga, onda često djelujete kao vojska bez vojskovođe. Kako vrijeme bude prolazilo, moraće da se politički odrede, a to će im donijeti i određene gubitke. To je prosto tako prirodno - ocijenio je Vuksanović.
Dodao je i da razumije reakciju Hrvatske da proglasi Milana Kneževića i Aleksu Bečića za persone non grada.
- To je urađeno nakon niza provokacija i gestova koje je službena Podgorica imala prema Zagrebu - rekao je Vuksanović.
Smatra da HGI nije htjela da pristane na ponude koje su im nuđene kako bi participirali u vlasti.
- Percipiram da se od drugih partija manjinskih naroda razlikujemo po tom pitanju. Nisam neko ko želi da im drži lekcije, a principijelnost nam je važnija od bilo kojih funkcija - zaključio je Vuksanović.

1250x600

1084x550

Vuksanović: Dio jedne od vladajućih stranaka je za distancu sa Mandićem

Nakon nezatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim političkim pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Sadašnje vlasti su generisale probleme sa Hrvatskom, kaže Vuksanović, ali u vlasti postoje i oni, ističe on, koji su ćutali i govorili da tako mora i, kako kaže, pravdali se po briselskim hodnicima, ako bi uhvatili nekoga, naglašava, kome bi se trebalo pravdati.
Bilo je otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske i prije 2020.godine, prisjeća se Vuksanović i podsjeća da se pametnom politikom došlo do situacije gdje otvorena pitanja, kako navodi, nijesu bila problemi.
- Nakon 2020.godine dolazi do dinamizacije u otvaranju određenih problematika, s tim što imamo kulminaciju, nažalost, u ovoj godini, sa vrhuncem u Rezoluciji o Jasenovcu, koju iniciraju i donose oni koji ne priznaju genocid u Srebrenici, koji ne priznaju agresiju Rusije nad Ukrajinom. Nažalost, i nakon te Rezolucije provokacije nijesu obustavljene, već grad Nikšić finansira snimanje nekakvog serijala RTS-a, i to potpomaže sa izdašnim materijalnim sredstvima svih poreskih obveznika grada Nikšića, valjda, koliko sam shvatio, nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu, i da dođe do reinterpretacije činjenica da je izvršena brutalna agresija nad Hrvatskom, i sad će ti, kojima se ne sviđa prošlost takva kakva jeste, a da im se ne sviđa takva prošlost vidimo i po spomen ploči u ratnom logoru Morinj, koju bi oni mijenjali, sadržaj na toj ploči im se ne sviđa. Provokacije se nastavljaju…Imamo jedno glasilo, ne znam kako bih ga nazvao, zove se IN4S, nedavno, baš sam bio u Republici Hrvatskoj, kad sam pročitao, na tom istom glasilu, a poslali su mi građani iz Crne Gore, uznemireni takvim sadržajima, gdje se kaže nešto sačuvaj me bože kuge, rata, gladi i Hrvata. Prije godinu i po, ili dvije, smo takođe imali isto, na paramedijskom glasilu gdje je neki kvazi intelektualac, čini mi se da se preziva Medenica napisao da Hrvat nije nacija, nego dijagnoza. Ni u jednom, ni u drugom slučaju država Crna Gora nije imala nikakvu reakciju, i na taj način se kreira ambijent koji je stimulativan za takve fenomene, i, nažalost, država Crna Gora ne vidi u tome nikakvo raspirivanje vjerske, nacionalne i svake druge mržnje…Zamislite da namjerno upirete prstom onima koji su vam besplatno ustupili prevode akija, koji su vam.sa stručnog aspekta slali svoje timove, da vam pomažu, onima koji su se snažno zalagali i lobirali za vaš evropski put, i onda imate novi fenomen, nakon ne zatvaranja poglavlja 31 žele da kažu sad nam Hrvatska nije prijatelj, niti nam je ikad bila, i žele da u određenim politički8m pojavama izjednače Republiku Srbiju i nastojanja njihove vlasti i svih onih ogranaka, u odnosu prema Crnoj Gori, a od Republike Hrvatske Crnoj Gori nikad nije bilo loše, nego naprotiv, bilo joj je dobro - poručio je Vuksanović.
U Crnoj Gori vlada antihrvatska histerija, kaže Vuksanović, a uveliko vlada sindrom kuvane žabe, kako kaže, i tako nenormalno se pokušava normalizovati, poput, navodi on, Doma kulture Josip Marković kojeg su pokušali ustupiti Hrvatskoj tik pred, kako navodi, zatvaranje poglavlja, iako je taj prostor podignut prije više od sto godina za potrebe hrvatske nacionalne zajednice. 
Ukoliko sjutra troje sudija Ustavnog suda, poručuje Vuksanović, ode u penziju dovešće Crnu Goru u velike, dodaje on, institucionalne probleme, te će se stvoriti jasna aluzija da nekome, kako kaže, odgovara da se izborni procesi ne ponove.
- Stvoriće se, takođe, aluzija da oni redovni izbori, u pojedinim lokalnim samoupravama se prolongiraju, i stvoriće se utisak da je vladajuća većina svjesna svojih slabosti, da je svjesna svoga pada u rejtingu, i da po svaku cijenu želi zadržati vlast. To je ono što manje više i očigledno! Mogu se zavaravati beranskim izborima, ali podgorički izbori, budvanski izbori, jasno ukazuju na ovo o čemu mi sada govorimo, jer sama činjenica da ste otišli u Podgoricu na izbore sa pozicija vlasti, koju nakaon izborne utakmice ne možete formirati, dovoljno govori da su vaše pozicije u biračkom tijelu i javnom mnjenju, a to nije čudo, obzirom na toliko široki dijapazon problematike, sa kojom se suočavaju naši građani, a vidimo to na brojnim primjerima i po brojnim institucijama - istakao je Vuksanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG5Jv3-w1S_E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuksanović: Nikšićki bedemi treba da glume kninsku tvrđavu i da dođe do reinterpretacije istorijskih činjenica

Podrška premijera Hrvatske Andreja Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi daje doprinos u opstojnosti hrvatske nacionalne zajednice, ali jača i prozapadne strukture u samoj Crnoj Gori, saopšteno je iz ove partije nakon što je predsjednik stranke Adrijan Vuksanović učestvovao na XXi Opštem saboru Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Vuksanović je, kako je precizirano, učestvovao na ovom skupu na poziv Plenkovića, koji je predsjednik HDZ-a.
Vuksanović je naglasio da nije prvi puta na ovakvom događaju koji, prema njegovim riječima, predstavlja blagdan zajedništva.&nbsp;
Lider Hrvatske građanske inicijative razgovarao je s Plenkovićem oko važnih pitanja vezanih za Hrvate u Crnoj Gori, kao i procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, te mu zahvalio na pomoći koja je kontinuirana i temeljna.
- Vuksanović je upoznao premijera Plenkovića s uspjesima HGI-ja na izborima u Kotoru, kao i na prethodno održanim izbornim ciklusima za tivatski parlament i za Skupštinu Crne Gore. Na sastanku je dogovoren ponovni susret u Zagrebu, na Banskim dvorima - najavljeno je iz ove partije.

Vuksanović: Podrška Plenkovića Hrvatskoj građanskoj inicijativi jača prozapadne strukture u CG

Lista “HGI na bedemu mediteranske Crne Gore” sinoć je održala centralnu konvenciju u sali Kina Boka u Kotoru sa koje je poručeno da se Hrvati vraćaju "tamo gdje im je i mjesto" - u kotorsku Skupštinu, te da će nastaviti da čuvaju svoju povijest, svoj jezik, svoju tradiciju i svoju kulturu.
Predsjednik stranke Adrijan Vuksanović zahvalio se svim prisutnima i rekao da je HGI blizu cilja da se vrati gdje mu je mjesto te podsjetio da su četiri godine van kotorske Skupštine.
- Više se nikada neće desiti da se hrvatski glas ne čuje u kotorskom Parlamentu, jer dok zvone zvona katedrale sv Tripuna do tada ćemo mi biti ovdje i naš glas će se čuti u kotorskom Parlamentu, glas koji je za dobro i Hrvata i svih dobronamjernih građana i Kotora i Crne Gore - naveo je on.
Dodao je da je ponosan na to što tako mala zajednica pokazuje takav vitalitet te da ima povjerenje u HGI i politiku koju sprovode jer je ona za opće dobro.
- HGI na bedemu mediteranske Crne Gore. Nema bedema bez kamena, a naš kamen je kamen katedrale sv Tripuna, naš kamen je kamen Gospe od Škrpjela, naš kamen je kamen zidina starog grada,naš kamen je ovdje od stoljeća sedmog. I nema bedema bez ljudi, a Hrvatska građanska inicijativa je izraz čežnje nebrojenih generacija koje su podnosile žrtvu zbog hrvatskog imena. I mi danas glasno govorimo ono što su drugi morali šutjet i zbog čega su trpjeli. Ali ne čini svaki kamen bedem, samo postojan i čvrst kamen može biti dio bedema. Mi smo pokazali da imamo i snagu i postojanost - poručio je Vuksanović.
Istakao je da nema toga što im se može ponuditi da prihvate, a da će pogaziti temeljne vrijednosti hrvatskog naroda i države Crne Gore.
- Naša politika je inkluzivna. Ona je široka. Mi nastupamo iz svoje hrvatske perspektive ali smo pokazali da politika koju mi predstavljamo je ona najbolja za državu u kojoj živimo i zbog toga smo to sabrali kroz jednu misao da ćemo se zalagati za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore - dodao je Vuksanović.
Naglasio je da je u nedjelju izbor lak, broj 5 za Hrvatsku građansku inicijativu, da Hrvati u Kotoru imaju svog predstavnika, da se čuje hrvatski glas, glas za Kotor i za Crnu Goru.&nbsp;
Prisutnima se obratila i predsjednica OO Kotor i članica Predsjedništva HGI Ljiljana Velić.
- Pred nama su izuzetno značajni lokalni izbori u Kotoru na kojima se bira vlast za četvorogodišnje razdoblje - navela je ona.
Sigurna je, kaže, da će Kotorani prepoznati ko što nudi.
- Hrvatska građanska inicijativa ima doslijedan politički pravac i s nama znate što možete očekivati - istakla je Ljiljana Velić.
Književnik i publicista Božidar Proročić je poručio da je na bedemu mediteranske Crne Gore ispisana poruka ljubavi, mira i suživota.
- Ali i odlučne borbe za očuvanje hrvatskog imena, jezika, običaja, tradicije i kulture, pomorci, vlastela, slikari, kipari, svještenici svi su oni utkali dio svoje hrvatske duše u ovaj najljepši dio Jadrana, u Boku Kotorsku, ostavivši neizbrisiv trag u hrvatskoj baštini - naveo je Proročić.
Petra Petrović, članica Foruma mladih HGI, pozvala je sve mlade da se vrate u svoj Kotor i da u nedjelju glas mladih mora biti jasan, da zaokruže broj 5, jer mladi stoje na bedemu mediteranske Crne Gore.
- Hrvati Kotora su stoljećima bili graditelji ovog grada i čuvari njegove kulture - poručuje Irena Grandis, članica Središnjeg odbora HGI.
Ovi su izbori , dodaje, trenutak da pokažu snagu hrvatske zajednice i jedinstvo.&nbsp;
- Vjerujemo da naš doprinos Kotoru nije samo stvar prošlosti. Na ovim izborima birajmo tako da naš glas bude prisutan tamo gdje se odlučuje. Vrijeme je da se u kotorskom Parlamentu ponovo čuje glas hrvatske zajednice - navela je Grandis.
Antonija Bijelić, studentkinja, je istakla važnost predstojećih lokalnih izbora u Kotoru, naglašavajući da je HGI jedina stranka sa hrvatskim predznakom u Kotoru te da rezultat utakmice zavisi od svih njih, njihovih obitelji i prijatelja.&nbsp;
HGI će se, kaže Antonija, zalagati za rješavanje problema mladih, ali i svih stanovnika Kotora. Od očuvanja hrvatskog identiteta do zalaganja da Kotor bude autentična turistička destinacija. Poziva sve da pokažu zrelost i zajedništvo, poziva sve mlade da u nedjelju zaokruže broj 5!&nbsp;
- Imamo rješenje kako preći, kako doći do našeg cilja. A to je, vjerujte mi, zajedno, samo zajedno i opet zajedno! &nbsp;- &nbsp;istakao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a, admiral Bokeljske mornarice i član Kuće slavnih.&nbsp;
Biće hrvatski glas, poručuje on, ponovo onamo gdje mu je mjesto. On je pozvao sve porodice da pozovu sve svoje članove i da podrže Hrvatsku građansku inicijativu kako bi došli do svog cilja.&nbsp;
Dijana Milošević, nositeljka liste, na samom početku obraćanja podsjetila je da je Crna Gora njihova zemlja, da je Kotor njihov dom, ali da je Kotor danas ranjen, izmučen i preobražen.
- Kotor se pretvorio u mašineriju za stjecanje novca. Kotor mora bolje, a Kotor može bolje jedino ako njegovi građani uzdignu glavu i donesu mu to “bolje”. Samo pruženim rukama u zajedništvu možemo nastaviti graditi naše fortece u jedan snažan osnov opstanka ovog grada i njegovih građana. Tradicija je snaga jednog naroda i uvijet njegovog opstanka. Kad kultura naroda pada u zaborav tada i narod nestaje. Ne smijemo dozvoliti da se to desi i našem gradu - navela je ona.
Pozvala je građane da ponovo učvrste stoljetni kamen i da opstanu na svojim ognjištima koja su stvarali njihovi stari, da zaokruže broj 5 u nedjelju i pokažu da je hrvatski narod velika petica.

Vuksanović: Zalagaćemo se za očuvanje nacionalnog imena i jačanje državnog subjektiviteta Crne Gore

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Komisija za nestala lica: Potvrđeno da su pronađeni ostaci dva člana porodice Klapuh, potraga za trećim se nastavlja

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Tag: hrvatska-gradanska-inicijativa