&nbsp;Skijanje je među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora, ali i sve skuplji, pokazuje analiza RTL-a.
Uprkos tome, iz Hrvatske je prethodne zimske sezone na skijanje otišlo oko 200 hiljada ljudi, a slične brojke i ove sezone očekuje Branko Lelas iz Sektora za turizam Hrvatske privredne komore.
- MasterIndex anketa za ovu zimu navodi da je prosječna planirana potrošnja za skijaško putovanje oko 1,63 hiljade EUR za tri osobe. Kod dijela putnika jača interes za bliže i jeftinije destinacije kao što su Slovenija i BiH, posebno za kraće boravke ili jednodnevne odlaske - rekao je Lelas.
Prema njegovim riječima, MasterIndex za ovu sezonu navodi da skijaška putovanja najčešće traju četiri do sedam dana, što se uklapa u praznične periode, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
- To su najtraženiji termini i cijene smještaja i ski pasa najviše. Povoljnije je van pika, naročito u martu, kada su česti popusti i akcije, te niže cijene smještaja, a ponegdje i promotivni modeli ski pasa - rekao je Lelas.
Ali, rast potražnje prati i rast troškova, a Lelas navodi da skijaši u prosjeku troše između 80 i 120 eura dnevno. Sve zavisi o destinaciji i načinu organizacije putovanja.
Cijene aranžmana ove godine su porasle oko pet odsto, a najveći rast zabilježen je kod ski-karata, smještaja, škola skijanja i iznajmljivanja opreme. Prema evropskim poređenjima, sedmični trošak skijanja za jednu odraslu osobu, bez prevoza i smještaja, veći je oko deset odsto u odnosu na prošlu godinu.&nbsp;
Ove sezone, prosječne cijene jednodnevnih ski-karata kreću se od oko 45 eura u Sloveniji, do više od 80 eura u Francuskoj, dok šestodnevni ski pas u Austriji može dostići i 450 eura. Nešto povoljnija ostaje BiH, gdje šestodnevna karta na Jahorini u vrhuncu sezone košta oko 191 eura za odrasle.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skijanje među Hrvatima sve popularniji oblik zimskog odmora

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvati znaju da je ovo posljednji momenat: ostvarili su cilj ulaska u NATO, EU, razarali su Srbiju, uvijek su tu kada treba pomoći Prištini, Sarajevu, ali to ne znači da oni njih poštuju. Oni će njih da ponižavaju. Zauzeće im glavne pabove u Podgorici, pjevati im ustaške pjesme, znajući da svi njihovi političari moraju da ćute - izjavio je srpski predsjednik Aleksandar Vučić.
Gostujući na TV Informer je prokomentarisao i Crnu Goru u svjetlu proteklih ispada navijača Hrvatske na utakmici pod Goricom.
- A znaju da svi njihovi političari moraju da ćute. Izuzetak je Milan Knežević. Svi su izdali saopštenje, ali uopšteno. Sem Milana Kneževića ili nevažnih političara, niko važan nije ih kritikovao jer se plaše sopstvene sjenke - rekao je Vučić.&nbsp;

Vučić: Političari u Crnoj Gori moraju da ćute, samo je Milan Knežević izuzetak

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

Anja Ivanović

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: hrvati