Prema izvještaju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, nastalom na osnovu veleprodajnih cijena poljoprivrednih proizvoda u privrednim subjektima u periodu od 16. do 31. decembra 2025. godine, hrana je znatno poskupjela u odnosu na decembar 2024. godine.
U objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Fideliti konsalting je iznio podatke o rastu cijena poljoprivrednih proizvoda, koji pokazuju drastične promjene, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/paprena-poskupljenja-hrane-ugrozila-standard-5332959">Dan.</a>
Kako se navodi u izvještaju, koji je izradilo Odjeljenje za ekonomske analize i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), veleprodajne cijene poljoprivrednih proizvoda ne sadrže PDV, pa su cijene na rafovima i veće.
Izvještaj je sačinjen na osnovu podataka koje dostavljaju privredni subjekti i preduzetnici o cijenama i količinama poljoprivrednih proizvoda koje u toku godine proizvode, otkupljuju i uvoze.
Riječ je o podacima za mlijeko i mliječne proizvode (više od 300 tona sirovog mlijeka, 50 tona sira, 30 tona maslaca, 10 tona mlijeka u prahu), živinsko meso i proizvode (više od 100 hiljada tovnih pilića ili uvoze više od 200 tona), jaja (više od milion komada), žitarice i proizvodi od žitarica (više od 50 tona), svježe voće i povrće (više od 100 tona), maslinovo ulje (više od hiljadu litara) i pripremljena stočna hrana (više od hiljadu tona).
Najveći udar na džepove građana sigurno je povećanje cijena jaja. Naime, kako se navodi u izvještaju, sva jaja iz S klase poskupjela su za skoro trećinu, odnosno 30 odsto. Cijena jaja iz klase L povećala se za 6,67 odsto.
Manji skok cijena zabilježen je kod svih vrsta mesa. No, s obzirom na to da je meso namirnica koja je obavezna u ishrani, to povećanje je znatno za građane.
Pileće meso iz uvoza poskupjelo je 3,65 odsto, tele iz otkupa sada se može kupiti po 20 odsto većoj cijeni, a june je poskupjelo 22,22 procenta.
Cijena sirovog mlijeka veća je za 3,13 odsto, kao i svježeg polumasnog sira.
Uvozno biljno ulje je poskupjelo 6,67 odsto.
Prema izvještaju o veleprodajnim cijenama poljoprivrednih proizvoda, najviše su poskupjeli zelena salata puterica i limun iz uvoza.
Uvozna puterica je poskupjela čak 121,43 odsto, a oni koji su navikli na domaću zelenu salatu mogu se počastiti po znatno nižoj, ali ipak većoj cijeni i to većoj za 55,64 odsto, što nije zanemarljivo s obzirom na to da je riječ o proizvodu iz domaće proizvodnje.
Cijena uvoznog limuna takođe je znatno viša, i sada se ovaj poljoprivredni proizvod prodaje po čak 85,95 procenata većoj cijeni nego 2024. godine. Dakle, nakon puterice i limuna, jagode su poskupjele 80,75 odsto, paradajz 75,66 procenata, a krastavac salatni 73,72 odsto.
Kako se navodi u objavi Fidelitija, cijene iz izvještaja demantuju tvrdnje izvršne vlasti o jednocifrenoj inflaciji hrane.
Kako je navedeno u izvještaju o cijenama poljoprivrednih proizvoda, privredni subjekti i preduzetnici koji proizvode, otkupljuju i uvoze poljoprivredne proizvode, u obavezi su da Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavljaju svakih 15 dana podatke o cijenama i količinama određenih poljoprivrednih proizvoda u skladu sa članom 67 zakona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Paprena poskupljenja hrane ugrozila standard

Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi detaljne kontrole kako bi ustvrdili da li na našem tržištu ima proizvoda spornog proizvođača zamrznutog bobičastog voća iz Srbije, a u čijim je uzorcima u Njemačkoj nađen hepatitis A.
To je kazao direktor pomenute uprave Vladimir Đaković.
On je naveo da za sada nemaju potvrdu da je opasni proizvod završio na crnogorskom tržištu.
Za sada se raspolaže informacijom da je u mješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije, a koje je namjenjeno njemačkom tržištu pronađen virus hepatitisa A. To je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Đaković kaže da se radi o kompaniji iz Srbije koja ima dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije.
Pojasnio je da za sada nemaju informaciju da su ovi proizvodi prisutni na našem tržištu, ali da se radi detaljan izviđaj u Srbiji.
- U intenzivnom smo kontaktu sa nadležnim organima Srbije. Trenutno nemamo potvrdu da su njihovi proizvodi završili kod nas - kazao je Đaković.

Ima li u CG voća u kojem je nađen hepatitis; Đaković: U intenzivnom smo kontaktu sa organima iz Srbije

U zamrznutom miješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije koje je namijenjeno njemačkom tržištu pronađen je virus hepatitisa A - objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Upozorenje je izdato 10. jula, a navodi se da je uzorak voća uzet 15. maja ove godine.
Rizik je okarakterisan kao ''ozbiljan''.
Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano istoimenim virusom. Pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti.
Najčešće se unosi preko usta, uzimanjem zaražene vode ili hrane. Poznat je i kao "bolest prljavih ruku".

Njemačka: Otkriven virus hepatitisa A u uzorcima zamrznutog bobičastog voća iz Srbije

Stižu brojni izvještaji da su mnogi građani Španije i Portugala ostali bez tekuće vode. Više osoba javilo je za Sky News da su u supermarketima u Lisabonu vidjeli paničnu kupovinu vode i drugih potrepština. Kaj Klark, koji se nalazi u Foros de Amora južno od Lisabona, kaže da su ljudi u početku navalili na jeftinu negaziranu vodu, ali kako su se zalihe brzo ispraznile, sada kupuju i gaziranu i skuplju vodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9" data-rendition-name="original" width="1024" height="1365" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Kak je podijelio i fotografije iz svog lokalnog supermarketa. Sky News je objavio fotografije iz supermarketa Mercadona u Kastelonu, koje prikazuju prazne police na mjestima gdje inače stoji flaširana voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d" data-rendition-name="original" width="1024" height="1820" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Džordž Atkins, koji je snimio fotografije, kaže da su on i hiljade drugih ostali bez vode.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  - Imamo novorođenu bebu, nemamo struje ni vode. Spoljni svijet je u haosu. Automobilske nesreće događaju se jer nema semafora, a ljudi su zaglavljeni u liftovima u stambenim zgradama - rekao je George za Sky.

1084x550

FOTO: U Španiji i Portugalu panična kupovina hrane i vode

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle u odnosu na januarske vrijednosti, posebno cijene šećera koje su skočile za 6,6 odsto, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar iznosi 127,1 poen, što predstavlja porast za 1,6 odsto u odnosu na januar, navodi FAO. Rezultat je posljedica mjesečnog rasta vrijednosti indeksa u kategorijama šećera, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i žitarica, uz neznatni pad cijena mesa.
Indeks cijena šećera je mjesečno porastao za 6,6 odsto na 118,5 poena pošto su tržišta zabrinuta zbog smanjenih globalnih zaliha u sezoni 2024/25, kao i zbog slabijih izgleda za proizvodnju u Indiji i useve u Brazilu. Cijene šećera su ipak za 15,8 odsto niže nego u istom mjesecu lani.
Prosječna vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda je u februaru mjesečno porasla za četiri odsto na 148,7 poena, dok međugodišnji rast iznosi 23,2 odsto. Mjesečna poskupljenja su zabilježena u svim kategorijama mliječnih proizvoda, prenosi Tanjug.
Vrijednost indeksa cijena biljnih ulja je u februaru mjesečno porasla dva odsto na 156 poena, tako da su one čak za 29,1 odsto više nego u istom mjesecu lani. Povećanje indeksa je podstaknuto većim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, kao i ulja repice.
Cijene žitarica su na mjesečnom nivou blago porasle 0,7 odsto na 112,6 poena, podstaknute rastom cijena pšenice i kukuruza, dok su na međugodišnjem nivou niže za 1,2 odsto. Indeks cijena mesa je međumjesečno neznatno pao za 0,1 odsto na 118 poena, što je istovremeno za 4,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar je porasla za 8,2 odsto međugodišnje, ali je istovremeno za 20,7 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

1250x600

Svjetske cijene hrane porasle u februaru, šećer skuplji 6,6 odsto

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: hrana