Prema statistici Turističke organizacije opštine Bar u julu je na barskoj rivijeri u hotelima boravilo 23.090 registrovanih gostiju, što je u odnosu na 2024. godinu dva posto manje, dok je u privatnom smještaju broj gostiju iznosio 46.538 što je u odnosu na uporedni period prethodne godine pet posto manje.
- Iako možemo reći da je na barskoj rivijeri u julu boravilo manje gostiju, namjenski prihodi TO Bar, koji se prevashodno odnose na boravišnu i turističku taksu i članski doprinos, su veći za 7,25 procenata. Imajući u vidu da smo sada u špicu turističke sezone, nadamo se da ćemo u narednom periodu bilježiti porast u procentima što se tiče posjeta i noćenja turista u barskoj opštinii - navela je predstavnica Turističke organizacije Bara, mr Nikoleta Nikčević.
Nikčević ističe da je struktura gostiju drugačija na jezerskom i morskom dijelu opštine, te da takođe varira od tipa smještaja.
- Gosti iz Zapadne Evrope primarno borave na jezerskom dijelu opštine. U hotelima je najveći broj gostiju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Poljske, SAD, Francuske, Austrije, Češke i Mađarske, dok su u privatnom smještaju dominantni gosti iz Srbije, Bosne, Rusije, Ukrajine, Poljske, Njemačke, Makedonije, Mađarske, Turske... Imamo veći rast turista sa švajcarskog, švedskog i belgijskog tržišta - navela je predstavnica TO Bar.
Značajan broj gostiju koji tokom ljeta boravi u gradu pod Rumijom ima priliku da uživa u nizu kulturnih i zabavnih manifestacija koje TO Bar organizuje.
- Prepoznati smo po dobrim manifestacijama koje okupljaju veliki broj ljudi. Sada je aktuelno 17. Ljeto sa zvijezdama koje se na Šetalištu kralja Nikole realizuje svakog petka od 21 čas. Ovog petka će nastupiti Dino Beharović i kao glavna zvijezda Boban Rajović, narednog petka nastupa Jovana Pajić, dok će završno veče Ljeta sa zvijezdama biti 15. avgusta kada će nastupiti Amadeus bend. Osim toga, u Čanju se od 6. avgusta svake srijede organizuju Crnogorske večeri. Svako turističko mjesto ima svoje autentičnosti koje mi čuvamo, te ih želimo predstaviti turistima. Slijedi nam organizacija Šušanjske i Spičanske večeri, kao i Noći Velikog pijeska - najavila Nikčević.
Hotelijeri sa različitih krajeva barske opštine se takođe mogu pohvaliti pozitivnim rezultatima tokom ove ljetnje sezone. Grupacija MONTEHOS u okviru koje posluje pet hotela – četiri na primorju i jedan u Podgorici, značajne rezultate ostvaruje u svojim objektima u Čanju.
- U Čanju imamo nekih 700 soba u Pearl Beach Resort-u, kao i u hotelu Monte Mare. Uprkos mnogim negativnim trendovima i poteškoćama mi smo uspjeli da povećamo prodaju nekih pet do šest posto u prosjeku u četiri hotela, tako da smo sa sezonom dominantno zadovoljni. U našim hotelima dominiraju gosti iz Francuske, Poljske, Češke, Ukrajine, ali i iz regiona u periodu od 15. juna do 15. septembra. U predsezoni i postsezoni je dominantno zapadno tržite. Sezona traje nekih pet i po mjeseci, osim u Rafailovićima gdje traje devet mjeseci - navela je Marija Rakčević Bećirović, direktorica prodaje u grupaciji MONTEHOS.
Dosadašnjim rezultatima tokom ove sezone zadovoljni su i u hotelu Sato u Sutomoru.
- Popunjenost se kreće između 90 i 95 posto za mjesec jul što je jako zadovoljavajuće. U posljednjih osam godina najviše što smo dostigli u julu je 97 posto popunjenosti, tako da smo na korak od tog rekorda. Struktura gostiju je nakon doba korone veoma slična, tu su uglavnom gosti iz okolnih zemalja, pretežno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Ove godine imamo veliki broj gostiju iz Albanije, Poljske i novih tržišta – Kazahstana i Azerbejdžana. Najave za avgust, septembar i oktobar su odlične. Za avgust imamo popunjenih nekih 85 posto kapaciteta, za septembar smo na oko 70 posto, a oktobar je na 50 posto. Pretpostavljam će taj procenat samo rasti zbog rezervacija u posljednji minut - &nbsp;navela je menadžerka prodaje u hotelu Sato, Jasmina Kolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bar: U hotelima u julu boravilo 23.090 registrovanih gostiju, u privatnom smještaju 46.538

Za hotelsku industriju opredijeljeno tri miliona eura subvencije za energetsku efikasnost, za seoska domaćinstva i fizička lica kao izdavaoce smještaja ukupan iznos za subvencije je pola miliona eura - kazala je u Budilniku, na Televiziji E, &nbsp;Ivana Bulatović iz Ministarstva turizma.
Ministarstvo turizma i Evropska unija nude direktnu pomoć za rješavanje problema energetske efikasnosti u hotelskoj industriji, kaže Bulatović, i kao takav, dodaje ona, ovo je pilot projekat koji Crna Gora radi za pomoć hotelskoj industriji, i za, kako kaže, rješavanje problema energetske efikasnosti.
- Radi se o projektu u kom je, prije svega, fokus stavljen na efikasnu upotrebu resursa u cilju modernizacije &nbsp;i &nbsp;u krajnjem cilju za jedan drugačiji, potpuniji, osjećaj turiste, koji boravi u Crnoj Gori. Inače, radi se o projektu koji je stvar međusektorske saradnje, i kao takav je jedan dobar primjer, kako u Vladi možemo da funkcionišemo, jer zajedno sa ministarstvom energetike, i sa druge strane Eko fondom, kao implementacionom jedinicom, sproveli smo ovaj projekat, uz saradnju Evropske unije - rekla je Bulatović.
Za hotelsku industriju je opredijeljeno 3.000.000 eura podrške u vidu subvencije, poručuje Peković, a za seoska domaćinstva i fizička lica izdavaoce privatnog smještaja će, dodaje ona, &nbsp;biti opredjeljeno pola miliona eura.
Sagovornica Televizije E je istakla da u Eko fondu postoji broj &nbsp;telefon, svakog radnog dana od 7 do 9, 210-210, na kom se građani mogu raspitati u vezi konkursa, a, kako kaže, ljubazni ljudi iz Eko fonda će se potruditi da pomognu oko nedoumica u vezi sa konkursom.
Prije samog apliciranja &nbsp;neophodno je izaći na teren i uraditi energetski pregled, &nbsp;podsjeća Bulatović, i utvrditi koji način je najbolji da za unapređenje energetske efikasnosti, dodaje &nbsp;ona, i odrediti šta je to što je najoptimalnije za neki objekat.
- Važno je napomenuti da se radi o ozbiljnom vidu podsticaja, 50 je minimum podsticaj koji daje Vlada Crne Gore, pored toga 10 posto nagradili smo hotele koji posluju cijele godine, jer upravo u &nbsp;rješavanju &nbsp;problema sezonalnosti, koji je jedan od najvećih izazova, ovo je bio način &nbsp;na koji možemo da dodatnim sredstvima stimulišemo hotele koji nalaze način da zadrže radnu snagu, da rade tokom cijele godine i da samim tim pružaju jedan drugačiji kvalitet same usluge. Pored toga još dodatnih 10 posto dali smo &nbsp;hotelima u slabije razvijenim opštinama, i kada to kažem, najviše potenciram hotele koji se nalaze na sjeveru zemlje, pored toga i 5 posto za žene vlasnice hotela - naglasila je Bulatović.
Ovim programom, ističe Bulatović, uvedena je i nova kategorija, koja se, kako kaže, zove izvođač radova, a s tim je postignuto da vlasnik hotela investira u onom dijelu, koji je njegova obaveza.
Postoji nacionalna komisija, koja se sastaje svaki drugi dan, na terenu, objašnjava Bulatović, i dodaje da komisiju čine predstavnik Ministarstva energetike, predstavnik Eko fonda i predstavnik Ministarstva turizma, i ta komisija rješava izazove sa kojima se susreće na terenu.
- Ovdje je cilj da mi možemo da stanemo pred bilo kojim fondom, nakon toga, da zadovoljni rezultatima, koje smo postigli ovim pilot projektom, možemo da apliciramo za naredne. Jer, Crna Gora ne može da se pohvali količinom sa &nbsp;sredstava koje je povukla po ovom osnovu, a da ne pričamo da je prvi ovakve vrste u hotelskoj industriji - zaključila je Bulatović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtLpeq4bAshk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bulatović: Za hotelijere subvencija i do 70 posto za unapređenje energetske efikasnosti

Rukovodstva devet crnogorskih turističkih rizorta danas su se oglasila zajedničkim saopštenjem povodom planiranog povećanja PDV-a za ugostiteljke usluge ocjenjujući da će takva odluka imati pogubne posljedice po crnogorski turizam, ali i da će neminovno izazvati odlazak turista na druge jeftinije destinacije. 
 
Saopštenje potpisuju rizorti Portonovi, Chedi Luštica Bay, Porto Montenegro, Mamula, Grand Hotel Perast, Nikki Beach Montenegro, Hyatt Regency Kotor Bay, Casa del Mare i Lazure.
- Kao predstavnici devet hotela i rizorta koji posluju u Crnoj Gori, sa kategorijom pet zvjezdica, u skladu sa najvišim svjetskim standardima u oblasti hotelskog smještaja i ugostiteljstva, smatramo da će povećanje stope PDV-a na dodatu vrijednost na ugostiteljske usluge na 15 odsto, koje je regulisano posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, imati poguban uticaj na crnogorski turizam - podvukli su oni.
<h2>Iz MiF neformalno rečeno da su već odlučili</h2>
Nakon donošenja predloga fiskalne strategije Crne Gore za period 2024. – 2027. gdje je predviđeno povećanje stope PDV-a, obratili su se, kažu, Ministarstvu finansija Crne Gore kako bi kroz dijalog, a vođeni dogogodišnjim iskustvom u turističkoj djelatnosti kao i izuzetnim naporima koje svakodnevno ulažu u održavanje i unaprijeđenje ekskluzivne turističke ponude u Crnoj Gori, uticali na izmjenu ovakve - kako su ocijenili - katastrofalne poreske politike.
Međutim, saopštili su da je odgovor iz Ministarstva, koji je došao na neformalan način, bio da ne postoji njihov interes da ih saslušaju jer je odluka već donijeta.
- Naime, predviđeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge za preko 100 odsto će izazvati neminovan rast cijena turističkih usluga i time će dugoročno uništiti konkurentnost naše turističke ponude - pogotovo uzimajući u obzir raznovrsnost i kvalitet turističkog proizvoda i ispravne fiskalne strategije zemalja u okruženju i na Mediteranu gdje turistička djelatnost značajno doprinosi BDP-u - naveli su iz rukovodstava devet crnogorskih turističkih rizorta.
<h2>Sve konkurentne zemlje imaju znatno nižu stopu PDV-a</h2>
Praktično sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju, podvlače, znatno nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge u odnosu na stopu od 15 odsto u Crnoj Gori.
- &nbsp;Stope PDV-a u nekim zemljama su: Hrvatska: 13% − Grčka: 13% − Italija: 10% − Španija: 10% − Portugal: 6% − Turska: 8% − Francuska: 10% − Albanija: 6%. Navedene zemlje, od kojih su skoro svaka ima mnogo bogatiju turističku ponudu od Crne Gore, su, radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti smanjili poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama - istakli su oni.
S druge strane, kažu da u situaciji gdje je naš turistički proizvod toliko krhak, nestabilan, mlad, i tek treba da se razvije i pozicionira na tržištu, povećanje cijena usljed rasta nameta će nesporno izazvati odlazak turista na druge, atraktivnije i jeftinije, destinacije što će, smatraju, predstavljati ogroman udarac za naš turizam.
- Ne može se očekivati niti ima bilo kakve ekonomske logike da će investitori i turističke agencije, kroz smanjenje svog profita, održavati konkuretnost crnogorskog turizma, naročito uzimajući u obzir brojne logističke, infrastrukturne i institucionalne prepreke sa kojima se već suočavaju i koje im, neminovnu, negativno utiču na kvalitet ponude - dodali su u reagovanju.
<h2>Neorganizovanost i mali kapaciteti aerodroma</h2>
Posebno su ukazali na mali kapacitet i neorganizovanost aerodroma u Podgorici i Tivtu.
- Primjera radi, aerodrom u Tirani dnevno ima višestruko više letova od oba naša aerodroma zajedno. Tu su i neprestane gužve i neprohodnost na primorju usljed nepostojanja modernih saobraćajnica, dok je higijensko/komunalni momenat suvišno i komentarisati - ocijenili su u rukovodstvima devet crnogorskih turističkih rizorta.
Navode i da je izmjenama uvedenim novim Granskim kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva značajno povećan obim obaveza poslodavaca u turizmu, uključujući povećanje posebnog dijela zarade i otpremnine prilikom odlaska u penziju, obaveznu isplatu zimnice i jubilarne naknade, troškova prevoza i drugih naknada.
- Izmjene i dopune Zakona o radu ("Službeni list Crne Gore", br. 077/24 od 05.08.2024) kojima je vraćeno minimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od 24 mjeseca predstavljaju dodatni otežavajući faktor. Pri tome, hoteli kategorije pet zvjezdica, shodno odredbama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, su dužni da posluju tokom cijele godine, odnosno i van sezone kada je turistička potražnja skoro nikakva a gubici milionski - naveli su u reagovanju.
<h2>Investitori će poći za turistima</h2>
Smatraju da će suočeni sa svim navedenim teškoćama, smanjenim profitom i nekonkurentnošću, investitori otići za turistima – u zemlje koje znaju da prepoznaju vrijednost kvalitetne turističke ponude.
- Povećanje stope PDV-a neće dovesti do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i privlačenja investicija (što je cilj fiskalne strategije) već će proizvesti upravo suprotan efekat - istakli su oni.
Ukazali su i na turističke aranžmane koji su već ugovoreni za narednu godinu.
- Što se tiče negativnih posljedica na kratak i srednji rok, povećanje stope PDV –a u tako kratkom roku, bez ikakve pripreme turističkih djelatnika i javnosti, će katastrofalno uticati na turističke aranžmane koji su za narednu godinu već ugovoreni sa primjenjenom važećom stopom PDV jer ćemo biti prinuđeni da klijentima objašnjavamo šta je razlog povećanja cijene aranžmana – što će stvoriti lošu sliku turističke ponude u Crnoj Gori i otkriti neozbiljan odnos države prema najznačajnijoj grani djelatnosti - naveli su u rukovodstvima turističkih rizorta.
Kažu da je njihov cilj, kao predstavnika najznačajnije privredne djelatnosti u Crnoj Gori, da pored očuvanja svog poslovanja, svakako dodatno doprinesu stabilnosti javnih finansija.
- Međutim, jednostrano donošenje odluka u planiranju strategije i ishitrena zakonska rješenja će negativno uticati na naše poslovanje, ugroziti cjelokupni turistički proizvod u Crnoj Gori i posljedično, stabilnost javnih finansija. Povećavati PDV a da niste dodali nikakvu vrijednost destinaciji (već naprotiv), je pogubno - izričiti su oni.
Pozivaju sve nadležne organe vlasti u Crnoj Gori da, uz njihovu punu podršku, i na osnovu javnog dijaloga i konstruktivne saradnje sa svim akterima u turističkoj djelatnosti - još jednom razmotre ovu situaciju i donesu optimalnu fiskalnu strategiju i zakonska rješenja koja će biti u interesu kako svih naših turističkih djelatnika tako i države Crne Gore.

Povećanje PDV-a na ugostiteljske usluge biće pogubno, turisti će otići na jeftinije destinacije

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: hotelijeri