Potpisanim memorandumima u Hagu stvaraju se konkretni institucionalni mehanizmi koji će, naročito Specijalnom državnom tužilaštvu, ali i ostalim državnim tužilaštvima u Crnoj Gori, omogućiti znatno efikasnije vođenje prekograničnih istraga, brže pribavljanje dokaza iz inostranstva i unaprijeđenu operativnu koordinaciju sa partnerskim tužilaštvima. Time se Crnoj Gori otvara put ka intenzivnijem učešću u međunarodnim operacijama, uključujući formiranje zajedničkih istražnih timova i sprovođenje paralelnih istraga u predmetima od posebnog značaja, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković boravio je u Hagu gdje je, na poziv Eurojust-a učestvovao na visokom međunarodnom skupu koji je okupio generalne tužioce Latinske Amerike i Zapadnog Balkana.&nbsp;
Tokom boravka, VDT Marković potpisao je bilateralne memorandume o razumijevanju sa državnim tužilaštvima Kolumbije, Brazila, Čilea, Urugvaja, Paragvaja, Dominikanske Republike, kao i Zajedničku deklaraciju tužilaštava Zapadnog Balkana, Latinske Amerike i Kolegijuma Eurojust-a, čime se otvara novi okvir saradnje u borbi protiv najtežih oblika kriminala. Događaju je prisustvovala i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om Jelena Đaletić.
- Sastanci održani 2. i 3. decembra 2025. godine u sjedištu Eurojust-a, predstavljaju jedan od najznačajnijih međunarodnih foruma ove vrste, a Crna Gora u njemu učestvuje kao ravnopravan partner država koje se suočavaju sa sličnim bezbjednosnim izazovima. Upravo zato potpisani memorandumi imaju posebnu težinu - uspostavljaju direktne i sigurne kanale komunikacije, omogućavaju bržu razmjenu ključnih operativnih informacija i otvaraju mogućnost za sprovođenje zajedničkih i koordinisanih istraga u slučajevima gdje kriminalne mreže djeluju istovremeno na teritorijama više država i kontinenata - saopšteno je iz VDT-a.
Kako je navedeno, potpisivanjem Zajedničke deklaracije tužilaštva Zapadnog Balkana i Latinske Amerike i kolegijum Eurojust-a potvrđuju zajedničku posvećenost borbi protiv organizovanog kriminala u oblastima trgovine drogom, trgovine ljudima, sajber kriminala, krijumčarenja migranata, ekološkog kriminala i drugih transnacionalnih krivičnih djela.&nbsp;
- Deklaracija naglašava da se savremene kriminalne mreže mogu suzbijati jedino kroz koordinisan, pravovremen i udružen međunarodni odgovor, te predstavlja važan korak ka stvaranju snažnije, povezanije i operativno usklađene međunarodne tužilačke saradnje - ističe se u saopštenju VDT-a.
Učešćem u panelima, stručnim sesijama i bilateralnim susretima sa kolegama iz Latinske Amerike i Evrope, vrhovni državni tužilac i državna tužiteljka za vezu sa Eurojust-om još jednom su afirmisali posvećenost Crne Gore jačanju međunarodnih pravosudnih veza, unapređenju domaćih kapaciteta i istrajnoj saradnji sa partnerima u borbi protiv najtežih oblika kriminala.&nbsp;
- Time Crna Gora potvrđuje svoju ulogu pouzdanog, aktivnog i odgovornog partnera u međunarodnoj pravosudnoj zajednici - naglašeno je u saopštenju VDT-a.
Ove aktivnosti Tužilaštva su realizovane uz podršku projekata WB CrimJust i EL PACCTO 2.0.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

VDT: Potpisani memorandumi u Hagu omogućite crnogorskim tužilaštvima efikasnije vođenje prekograničnih istraga

Ratni zločinac Bruno Stojić, koji je u Hagu osuđen na 20 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini, pušten je na prijevremenu slobodu.
Ovo je treći zahtjev koji je odbrana Stojića poslala Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove u Hagu da bude prijevremeno pušten na slobodu, ali prethodna dva zahtjeva mu nisu odobrena.
Informaciju da je Stojić pušten iz pritvorske jedinice u Austriji i da stiže u Hrvatsku, za Klix.ba je potvrdila njegova braniteljka Senka Nožica.
Stojić je od 2004. godine u pritvoru, gdje je dočekao presudu, a odslužio je veći dio kazne, odnosno, pustili su ga godinu i po ranije.
Stojić je bio ministar odbrane u paradržavi Herceg-Bosni, a osuđen je zajedno sa još pet bivših zvaničnika tzv. Herceg-Bosne - Jadrankom Prlićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Šestorka je osuđena na ukupno 111 godina zatvora.

Hag pušta na slobodu ratnog zločinca Bruna Stojića

Hiljade Albanaca okupile su se danas u Hagu, kako bi iskazali podršku liderima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova i demonstrirali protiv Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
Kako prenose tamošnji mediji, oni demonstriraju sa zastavama, uzvikujući razne slogane, pri čemu pojedini nose i uniforme.
Sve se dešava dan uoči predstavljanja dokaza protiv nekadašnjih lidera OVK Hašima Tačija, Jakupa Kradnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija.
Podsjetimo, oni se nalaze u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a osumnjičeni su za ratne i zločine protiv čovječnosti.
Zanimljivo je i kako je albanski premijer Edi Rama iskazao podršku skupu, navodeći kako žali što i sam ne može biti u Hagu.

Hag: Hiljade Albanaca demonstriraju i pružaju podršku liderima OVK, Rama iskazao žaljenje što nije tamo

Lideri 32 članice NATO saveza usvojili su danas u Hagu istorijsku deklaraciju kojom se uvodi obaveza izdvajanja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe odbrane i sigurnosti do 2035. godine.
U tekstu deklaracije se ističe da se saveznici, suočeni sa ozbiljnim bezbjednosnim prijetnjama i izazovima, a posebno sa dugoročnom prijetnjom koju Rusija predstavlja po evroatlantsku bezbjednost, kao i sa stalnom prijetnjom od terorizma, obavezuju da će do 2035. godine izdvajati pet odsto BDP-a godišnje za osnovne potrebe odbrane i druge bezbjednosno-odbrambene izdatke - kako bi ispunili svoje pojedinačne i kolektivne obaveze u skladu sa članom 3. Vašingtonskog ugovora.
- Ova ulaganja omogućiće nam da raspolažemo neophodnim snagama, sposobnostima, resursima, infrastrukturom, borbenom spremnošću i otpornošću, u skladu sa tri temeljna zadatka NATO-a: odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama, te kooperativna bezbjednost - piše u deklaraciji.
<h2>3.5 odsto za osnovne potrebe, ostalih 1.5 za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje civilne spremnosti, podsticanje inovacija...</h2>
Saveznici su, kako se dalje dodaje u tekstu, saglasni da se obaveza izdvajanja pet odsto BDP-a sastoji iz dvije ključne kategorije ulaganja u odbranu.
- Do 3,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno na osnovne potrebe odbrane, u skladu sa usaglašenom NATO definicijom odbrambene potrošnje, uključujući ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a. Saveznici će dostavljati godišnje planove koji sadrže vjerodostojan i postepen plan dostizanja ovog cilja. Do dodatnih 1,5 odsto BDP-a godišnje biće usmjereno, između ostalog, na zaštitu kritične infrastrukture, odbranu mreža, jačanje civilne spremnosti i otpornosti, podsticanje inovacija i unapređenje odbrambene industrijske baze - piše u deklaraciji.
Dinamika i struktura ove potrošnje biće, kako je usvojeno, razmotrene 2029. godine, u svjetlu bezbjednosnog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti.
<h2>Potvrđena posvećenost podršci Ukrajini</h2>
Ovim dokumentom ponovo je potvrđena trajna posvećenost podršci Ukrajini.
- Saveznici ponovo potvrđuju svoju trajnu i suverenu posvećenost podršci Ukrajini, čija bezbjednost direktno doprinosi i našoj. U tom kontekstu, direktna podrška odbrani Ukrajine i njenoj odbrambenoj industriji biće uključena u nacionalne odbrambene izdatke - piše u deklaraciji.
Navodi sei &nbsp;da su se šefovi država i vlada Sjevernoatlantskog saveza okupili u Hagu kako bi još jednom potvrdili nepokolebljivu posvećenost NATO savezu - najjačoj alijansi u istoriji - i transatlantskoj povezanosti.&nbsp;
- Ponovo potvrđujemo čvrstu privrženost principu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog ugovora - da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve. Ostajemo ujedinjeni i odlučni da zaštitimo naših milijardu građana, da branimo Savez i očuvamo našu slobodu i demokratiju - poručuje se u deklaraciji.
<h2>Uklanjanje trgovinskih barijera u oblasti odbrane</h2>
Ovim dokumentom su potvrdili i zajedničku opredijeljenost za brzo jačanje transatlantske saradnje u oblasti odbrambene industrije i korišćenje novih tehnologija i inovacija za unapređenje kolektivne bezbjednosti.
- Radićemo na uklanjanju trgovinskih barijera u oblasti odbrane među saveznicima i koristićemo partnerstva za jačanje odbrambene industrijske saradnje. Izražavamo zahvalnost Kraljevini Nizozemskoj na toplom gostoprimstvu. Radujemo se narednom samitu, koji će biti održan u Turskoj 2026. godine, a potom u Albaniji - zaključuje se u deklaraciji.

Deklaracija usvojena na NATO Samitu u Hagu: Sve članice će izdvajati pet odsto BDP-a za odbranu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predvodi delegaciju naše zemlje na Samitu NATO-a koji se održava u Hagu 24. i 25. juna.
Sastanak šefova država i vlada trideset i dvije članice Alijanse, partnerskih zemalja i Evropske unije prvi je samit kojim predsjedava novi generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Ključne teme o kojima će se raspravljati su jačanje sposobnosti NATO-a za odvraćanje i odbranu, povećanje izdvajanja za odbranu i razvoj odbrambene industrije, kao i nastavak podrške Ukrajini.
Milatović će, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, prisustvovati večeras i svečanoj večeri za lidere članica Alijanse koju priređuje kralj Viljem Aleksander, a na marginama Samita u Hagu razgovaraće sa brojnim evropskim liderima i ponoviti našu posvećenost ostvarenju strateškog cilja - članstva u EU do 2028. godine.

Milatović predvodi delegaciju Crne Gore na Samitu NATO-a u Hagu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i njegovi saveznici iz NATO-a sastaće se u utorak na samitu koji bi mogao da ujedini najveću bezbjednosnu organizaciju na svijetu oko novog cilja za izdvajanja u odbranu — ili da dodatno produbi podjele među 32 saveznice. Prije samo sedam dana situacija je djelovala obećavajuće. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute bio je optimista da će evropske članice i Kanada prvi put pristati da izdvajaju za odbranu najmanje onoliko koliko to procentualno čini i američka ekonomija. Međutim, Španija je zatim odbila novi cilj NATO-a, prema kojem bi svaka zemlja trebalo da izdvaja pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, nazivajući taj zahtjev „nerealnim“. Na tom procentu insistira i Tramp. Alijansa funkcioniše po principu konsenzusa, što znači da je potrebna saglasnost svih članica. Dan kasnije, Tramp je poručio da SAD ne bi trebalo da se pridržavaju tog cilja. - Mislim da mi ne treba, ali oni bi trebalo - kazao je Tramp, pritom oštro kritikujući vladu premijera Pedra Sančeza - NATO će morati da se pozabavi Španijom. Španija je oduvijek bila jedan od najslabijih platiša – kazao je Tramp, takođe kritikujući i i Kanadu, nazvavši je „slabim platišom“. Prema podacima NATO-a, Španija je prošle godine bila zemlja sa najmanjim izdvajanjima u Alijansi, trošeći manje od 2% svog BDP-a na odbranu, dok je Kanada izdvajala 1,45%. Ubrzo nakon toga, Tramp je naredio bombardovanje nuklearnih postrojenja u Iranu. Podsjećanja radi, rat koji su Sjedinjene Države predvodile protiv Iraka 2003. godine duboko je podijelio NATO, kada su Francuska i Njemačka bile protiv vojne intervencije, dok su Velika Britanija i Španija tada stale uz Vašington. Evropski saveznici i Kanada takođe žele da Ukrajina bude centralna tema samita, ali postoji bojazan da Tramp ne želi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski preuzme svu pažnju. <h2>Decenije međusobne bezbjednosti</h2> Samit u Hagu trajaće svega dva dana - neformalna večera planirana je za utorak, a radna sesija za srijedu ujutru. Već je pripremljena vrlo kratka zvanična izjava sa samita, kako bi se izbjeglo da okupljanje bude ugroženo zbog prepirki oko formulacija ili detalja. Iako je format ovog samita sažet, njegove posljedice mogle bi se osjećati godinama. Sjevernoatlantska alijansa osnovana je 1949. godine, kada je 12 država udružilo snage kako bi se suprotstavile prijetnji koju je tada SSSR predstavljao evropskoj bezbjednosti, uz snažno američko vojno prisustvo u Evropi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250623100620_bbef2a1babfe98cfe449464760772fddac4b80477b09ea8b411ee08c686e61f0" data-rendition-name="original" width="2880" height="2244" loading="lazy" alt="Nato Arhiva"><figcaption>Premijer Belgije Pol-Anri Spaak, u sredini, potpisuje Sjevernoatlantski pakt u Vašingtonu, 4. aprila 1949. godine. Sa njegove lijeve strane sjedi ambasador Belgije u Sjedinjenim Američkim Državama, baron Silverkrua, a sa desne Džon V. Foli iz Stejt departmenta SAD. Iza njih sjede, slijeva nadesno: ministar spoljnih poslova Velike Britanije Ernest Bevin, Norvežanin Halvard Lange, Luksemburžanin Žozef Beš, Islandđanin Bjarnji Benediktson, Danac Gustav Rasmusen, predsjednik SAD Hari S. Truman, američki državni sekretar Din Ačison, Kanađanin Lester Pirsan, Francuz Robert Šuman, Italijan grof Karlo Sforca, Holanđanin Dirk Stiker i Portugalac Hose Kaeiro da Mata(Photo: AP Photo, arhivski snimak)</figcaption></figure>  Suočavanje sa Moskvom ugrađeno je u temelje NATO-a. Ali, održavanje mira van euroatlantskog prostora nije primarni zadatak Alijanse. Danas NATO broji 32 članice, od kada je prošle godine pristupila i Švedska, zabrinuta zbog sve agresivnijeg ponašanja Rusije. Kredibilitet Alijanse počiva na principu kolektivne bezbjednosti - članu 5 Vašingtonskog sporazuma - kojim se sve članice politički obavezuju da stanu u odbranu svake zemlje članice čiji suverenitet ili teritorija budu napadnuti. Tramp tvrdi da je posvećen tom principu, ali je u više navrata unosio sumnju u svoje stvarne namjere. Ipak, poručio je da SAD ostaju članica NATO-a. <h2>NATO vodi civil, ali moć je u rukama SAD</h2> Sjedinjene Američke Države su najmoćnija članica NATO-a. Troše daleko više novca na odbranu od svih ostalih saveznika, a njihova vojna sila značajno nadmašuje ostale članice. Tradicionalno, Vašington kroji ključne odluke Alijanse, ali je Tramp u velikoj mjeri povukao SAD iz te uloge. Američki nuklearni arsenal ostaje ključni element odvraćanja potencijalnih protivnika. Dnevnim radom NATO-a rukovodi Mark Rute, bivši premijer Nizozemske. Kao najviši civilni zvaničnik Alijanse, Rute gotovo svakodnevno predsjedava sastancima ambasadora u Sjevernoatlantskom savjetu u Briselu, kao i sastancima ministara i lidera članica NATO-a. Takođe, vodi glavnu kancelariju NATO-a, sa zadatkom da gradi konsenzus i zastupa stavove svih članica. Vojni štab NATO-a nalazi se u Monsu, u Belgiji, a njime uvijek komanduje visoki američki oficir. <h2>Uloga Ukrajine na samitu je neizvjesna</h2> S obzirom na to da Tramp insistira na većim izdvajanjima za odbranu, još nije jasno kakvu će tačno ulogu Ukrajina imati na samitu. Predsjednik Volodimir Zelenski jeste pozvan, ali nije poznato da li će imati svoje mjesto za NATO stolom, iako bi mogao učestvovati na večeri u utorak. Inače, rat Rusije protiv Ukrajine uobičajeno dominira ovim sastancima. Šire posmatrano, NATO kao organizacija ne isporučuje oružje Ukrajini. NATO ne posjeduje sopstveno oružje. Kolektivno, Alijansa Ukrajini pruža samo neletalnu pomoć — gorivo, obroke za vojnike, medicinsku opremu, pancire, opremu za borbu protiv dronova i mina. Međutim, pojedinačne članice šalju oružje. Evropski saveznici su u 2024. godini obezbijedili 60% ukupne vojne pomoći koju je Ukrajina dobila. NATO koordinira isporuke preko logističkog centra na granici sa Poljskom i organizuje obuke za ukrajinske vojnike. <h2>Planovi NATO-a za raspoređivanje vojske</h2> Ključni dio obaveza članica NATO-a jeste odvraćanje Rusije ili bilo kog drugog protivnika od bilo kakvog napada. Upravo zbog te zabrinutosti, Finska i Švedska su se nedavno priključile Alijansi. Prema novim vojnim planovima NATO-a, u slučaju bilo kakvog napada — na kopnu, moru, u vazduhu ili u sajber prostoru — 300.000 vojnika trebalo bi da bude raspoređeno u roku od 30 dana. Ipak, stručnjaci sumnjaju da bi saveznici zaista mogli da mobilišu toliki broj vojnika. Nije u pitanju samo broj ljudi i opreme. Protivnik bi bio manje sklon izazivanju NATO-a ukoliko vjeruje da će saveznici zaista upotrijebiti vojnu silu kojom raspolažu. Trampove prijetnje saveznicima - uključujući uvođenje carina - oslabile su efekat takvog odvraćanja. <h2>SAD i dalje nose najveći teret</h2> Zahvaljujući godinama visokih ulaganja u vojsku, američke oružane snage imaju više vojnika, savremenije oružje, ali i ključne kapacitete za transport i logistiku. Ostale članice su tek u posljednjih nekoliko godina počele da povećavaju vojna ulaganja. Nakon godina rezanja budžeta, članice NATO-a su se 2014. obavezale da povećaju izdvajanja, poslije ruske aneksije Krima. Nakon početka sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, NATO je postavio cilj da se 2% BDP-a izdvaja kao minimum za odbranu. Prošle godine, 22 zemlje su očekivano ispunile taj cilj, dok su prije deceniju to činile samo tri članice. Na samitu u Hagu očekivalo se da saveznici dodatno povećaju izdvajanja na 3,5%, uz još 1,5% za unapređenje infrastrukture - puteva, mostova, luka, aerodroma - i pripremu društava za moguće buduće sukobe. Hoće li do toga doći, ostaje otvoreno pitanje.

Lideri NATO-a sjutra na samitu koji može biti istorijski – ili obilježen podjelama

Predsjednica Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Hagu, Grasijela Gati Santana, 11. juna je ponovo prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove Srpske radikalne stranke, Petra Jojića i Vjericu Radetu.
Oni su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala jer su, prema optužnici iz 2012. godine, vršili pritisak na svjedoke u procesu protiv lidera radikala Vojislava Šešelja – prijetnjama, ucjenama i mitom.
Srbija od 2015. odbija da ih uhapsi, uprkos nalogu Tribunala i višestrukim upozorenjima iz Haga. Zvanični Beograd tvrdi da zakon o saradnji sa Tribunalom predviđa izručenje samo za ratne zločine, ne i za nepoštovanje suda, te da je spreman da im se sudi u Srbiji.
Haški sud odbacuje to tumačenje, navodeći da je Srbija dužna da sarađuje i u ovakvim predmetima, kao što je to ranije činila.

Hag ponovo prijavio Srbiju zbog odbijanja izručenja dvoje radikala

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".
Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.
- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MPV-a.
SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.
Portparol Stejt departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.
- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt departmenta.
Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.
Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog sporazuma.
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.
- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj ugovor - ističe Garčević.
Smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.
- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - rekao je Garčević.
Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".
- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore -zaključuje Garčević.
<blockquote>Rumunija potpisala Sporazum sa SAD, ali ga nije ratifikovala</blockquote>
<blockquote>Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.</blockquote>
<blockquote>Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.</blockquote>
<blockquote>Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.</blockquote>
<blockquote>Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.</blockquote>
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.
On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.
U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.
- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u izvještaju.
<h3>Šta je sa SOFA sporazumom?</h3>
Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.
SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.
Crna Gora je članica NATO od 2017.
Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.
Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.
Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Kan izjavio je, nakon traženja naloga za hapšenje najviših izraelskih zvaničnika, da pravda mora biti zadovoljena.
On je u intervjuu za BiBiSi (BBC) rekao da je važno pokazati da će se sud odnositi prema svim nacijama po istim standardima kada su u pitanju navodni ratni zločini.
- Ne možete imati jedan pristup za zemlje u kojima postoji podrška, bilo da je to podrška NATO-a, evropska podrška i drugih moćnih zemalja i drugačiji pristup gdje imate jasnu jurisdikciju - dodao je on.
Takođe je pozdravio odluku nove britanske vlade da odustane od protivljenja nalozima za hapšenje.
- Postoji razlika u tonu i mislim na suštinu u odnosu na međunarodno pravo nove vlade. I mislim da je to dobrodošlo - rekao je.
On je pored naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, zatražio i naloge za tri lidera Hamasa Jahju Sinvara, Mohameda Dejfa i Ismaila Hanijea, od kojih su dvojica u međuvremenu ubijena.
Kan je u maju rekao da postoje razumni razlozi da se vjeruje da svi za koje je tražio naloge za hapšenje snose krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 7. oktobra pa nadalje.
Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je „nečuveno“ zahtijevati izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera.
Međutim, Kan navodi da je za razliku od onih koji ga kritikuju vidio dokaze na kojima su zasnovani zahtjevi za nalog.
Sudije MKS-a još nisu odobrile te zahtjeve.
Izrael i Hamas odbacuju optužbe.

Glavni tužilac u Hagu o nalozima za hapšenja izraelskih lidera: Pravda mora biti zadovoljena

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je realno da izbori budu u maju ili decembru naredne godine, navodeći da na lokalnim izborima nije bilo nijedne primjedbe i da opozicija zna da nije bilo krađe, jer su bili jednako zastupljeni, te da uprkos porazu od 43 razlike u jednom gradu nijesu čestitali SNS pobjedu, prenosi Nova.rs.
Vučić je televiziji Pink rekao da opozicija zna da nije bilo nikakve krađe glasova, jer su njihovi ljudi bili više ili podjednako zastupljeni na svim biračkim mjestima.
- Nema nijedne primjedbe na biračkim mjestima i da niko od njih nije rekao: "Čestitamo pobjedniku". To kod njih ne postoji, a kod nas je postojalo - izjavio je Vučić.
Naveo je i da tvrdnje da je vlast kupovala glasove ispred glasačkog mjesta "izgledaju kao priča za malu djecu".
Predsjednik Srbije je istakao da je važno spuštati strasti i poručio da će morati da se razgovara.
Govoreći o odnosu prema izborima i ličnom osjećaju odgovornosti, Vučić je rekao da svake noći razmišlja o sjutrašnjem danu, o tome da li će biti dovoljno dobar, kako će se osjećati, da li će biti zdrav i da li će moći da ispuni sve što je planirao.
Naglasio je da je srećan kada čuje komentar političkih protivnika poslije izbora, posebno “da su mnogo srećni i da su blizu pobjede“.
- Sve dok su oni zadovoljni kada gube na izborima, ja sam srećan - kazao je Vučić, istakavši da su izbori prilika za sve da poštuje konkurenciju.

Vučić: Izbori u maju ili decembru naredne godine

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije, mijenjanje datuma Dana opštine ili sporna imenovanja mostova, rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.
Nurković je poručio da se vara svako ko misli da je antifašizam u Crnoj Gori slab i da se ne može oduprijeti sve češćim narativima, ali i potezima. Ipak, naglašava da crnogorski građani moraju biti oprezni i voditi računa.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Opštine Pljevlja mijenja istorijske činjenice, ali vjeruje da nema mjesta istorijskom revizionizmu ni u Pljevljima, ni u ostatku Crne Gore.
- Vidjeli smo pokušaj davanja naziva novim mostovima bez konsenzusa, bez otvaranja rasprave javne u lokalnom parlamanetu i Skupštini Crne Gore. Ubijeđen sam da nikada neće dobiti podršku Vlade za mijenjanje datuma Dana opštine Pljevlja. Neće biti te većine koja bi nešto slično odobrila. Kada se ostane bez politike, onda se pristupa nekim senzacionalističkim pokušajima da se nešto stavi u fokus. Ja ovo cijenim kao nedostatak politike, jer bi gospodin Vraneš trebalo da se bavi lokalnom politikom, razvojem svoga grada, da upregne te svoje kapacitete sve iz Pljevalja koje ima sa ljudima iz Vlade kako bi grad Pljevlja učinio pristojnim i ljepšim gradom za život svih građana Pljevalja, a ne da se bavi trivijalnim stvarima, kao što smo vidjeli u prethodnom periodu - rekao je Nurković.
Podsjeća da je antifašizam u Crnoj Gori bio na velikom nivou i da danas, kako kaže, ima jačinu, te da će se uvijek smatrati ispravnim stvari i stavovi koji su utemeljeni nakon sloma fašizma i onih koji su potpomagali fašizam tokom Drugog svjetskog rata.
<h2>"Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala BS"</h2>
Nurković smatra i da postoji potencijal da se depolitizuje Ustavni sud. Podsjeća i da je Bošnjačka stranka insistirala da jedan od imenovanih sudija bude pripadnik bošnjačke nacionalne zajednice, jer to je pravo koje im, kako ističe, pripada po Ustavu.
- Mi nijesmo to zagovarali zato što je to naš hir, ili da bi se slavopobjedno odnosili prema tome ukoliko bi dobili nekoga iz nacionalne zajednice Bošnjaka u Ustavnom sudu, nego zbog toga što Bošnjaci čine oko 10 odsto stanovništva Crne Gore i najveća je nacionalna zajednica manjinskih naroda u Crnoj Gori. Neprihvatljivo je da u narednih 10-12 godina, koliko traje mandat sudiji Ustavnog suda, taj krovni organ bude bez pripadnika Bošnjačke zajednice. Mi nikad nijesmo rekli da to treba da bude neko blizak Bošnjačkoj stranci ili da tamo tražimo da bude neki naš član. Naprotiv, osoba koja je aplicirala za sudiju Ustavnog suda nikada nije pripadala Bošnjačkoj stranci, jeste našoj nacionalnoj zajednici i prepoznali smo je kao vrsnog kandidata, a kao takvu su je prepoznali i ostali - istakao je Nurković.
On u narednom periodu očekuje odgovore zašto kandidatkinja sa integritetom nije izabrana i da li je moguće da joj se ne vjeruje zato što je Bošnjakinja.
- Ako nekome vjerujete znači da ste dobronamjerni. Ja hoću da vjerujem da je ovo nešto što je bio produkt nesnalaženja. Koleginica koja je rekla ,,dva u jedan” govori nešto što je na sceni u Crnoj Gori već duži vremenski period i mi moramo da priznamo da postoji jedno ogromno nepoznavanje manje brojnih naroda u Crnoj Gori. Rečenica ,,...pripadnik je islamske vjere, Albanac je, pa dva u jedan” jednaka onome kada bih ja čuo da se neko zove Marko ili Jelena, pa bih rekao da je Marko Crnogorac, a Jelena Srpkinja, a onda je meni sve to ,,dva u jedan". Mogu biti jedan ili drugi, pripadaju hrišćanskoj vjeri i onda je meni to svejedno. Ne, te stvari nijesu svejedno i te stvari se moraju jasno razgraničiti kao što su jasno razgraničene i u Ustavu Crne Gore, ko su građani Crne Gore, koji su narodi koji su konstituenti države. U tom smislu je jasno da u Crnoj Gori žive Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, Hrvati, Albanci, Romi i drugi - naglasio je Nurković.&nbsp;
Vjeruje da je Bošnjačka stranka korektivni faktor u vlasti i zna koji su ciljevi države, proklamovani, kako podsjeća, još od sticanja nezavisnosti. Značaj vide i u tome što ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, koji je iz redova te stranke, radi veoma važne stvari u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.&nbsp;
<h2>Pokušavaju da poprave stanje</h2>
Komentarišući nedavni incident na Zabjelu nakon koga je ukinut bezvizni režim građanima Turske, Nurković kaže da Bošnjačka stranka i njen ministar Ibrahimović pokušavaju "da poprave to stanje".&nbsp;
Očekuje da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopšti koji su elementi inostranosti koji su doveli do tog događaja, snažno potpomognuti iz Crne Gore.&nbsp;
- Kao što znate, počinioci nijesu bili državljani Republike Turske, čak mi nemamo epilog, nemamo jasnu sliku šta se zaista desilo. Čekamo da dobijemo određene informacije. Ministar Šaranović je, odgovarajuć na poslanička pitanja, rekao da ima inostranih elemenata u svim ovim aktivnostima i da zbog osjetljivosti ne može da saopšti više podataka - podsjetio je Nurković.

Nurković: Vraneš nikada neće imati podršku Vlade za inicijative koje znače reviziju istorije

U emisiji Srećan dan gost je Moma Stefanović, coach za partnerske odnose i književnik, autor knjige „Tiše od ljubavi“, sa kojim razgovaramo o emotivnim nijansama, bliskosti i odnosima koji nas oblikuju, kao i o promocijama u Crnoj Gori. 
Tema emisije je izazov potrošačke korpe u Crnoj Gori – šta nam donosi kraj godine, kako se kreću cijene... 
Pred zimsku sezonu donosimo i korisne savjete: kako se pripremiti za skijanje i bezbjedno uživanje na snijegu – šta je važno znati prije nego stanete na skije, kako izbjeći povrede i maksimalno uživati u zimskim radostima.
Gledajte Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

U Srećnom danu o odnosima koji nas oblikuju, potrošačkoj korpi, bezbjednom uživanju na snijegu...

U Budilniku na Televiziji E povodom Međunarodnog dana volontera pitamo da li su građani Crne Gore spremni da pomognu i koliko je volonterizam zaista prisutan u našem društvu? 
Govorimo i o početku distribucije prvog izdanja časopisa na romskom jeziku. 
Biće riječi o tome ima li Crna Gora potencijala da postane lider u eri vještačke inteligencije i koliko smo spremni za izazove koje ona nosi
Analiziramo i koliko je program CNP-a prilagodljiv osobama sa oštećenjem sluha i šta je potrebno unaprijediti kako bi kultura bila dostupna svima.
Budite uz Televiziju E od sedam do devet sati.

Budilnik: Da li su građani Crne Gore spremni da pomognu?

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: hag