Odbornici Skupštine Glavnog grada završili su diskusiju o Programu privremenih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice, sa Predlogom odluke o donošenju programa privremenih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice. Druga tačka o kojoj se diskutovalo su Izbor i imenovanja.
Sjednici prisustvuju i gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, kao i predstavnik predlagača, sekretar u Generalnom sekretarijatu za komunalne poslove Andrija Babović.&nbsp;
Tokom diskusije, bilo je riječi i o izgradnji kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Mujović je, obraćajući se odbornicima i odbornicama kazao da priča oko Botuna neće biti pobjeda gradonačelnika, nego pobjeda svih građana i za dobro svih građana.
- Molim vas da budete vrlo obazrivi oko priče oko Botuna, odnosno postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Ono što danas govorimo o privremenim objektima i ono što treba da se gradi u Botunu nema dodirnih tačaka. Razgraničenje Podgorice i Zete se nije desilo, de jure i de fakto. Katastarska opština Dajbabe danas pripada Podgorici i na bazi toga mi crpimo naše pravo da tamo crtamo privremene objekte - istakao je Mujović.
Gradonačelnik je dodao da je sekretar Babović imao pune ingerencije da se bavi problematikom, jer su Dajbabe teritorija Podgorice.&nbsp;
Odbornik DPS-a Andrija Klikovac prethodno je kazao kako će odbornici DNP-a glasanjem za ovu odluku suštinski glasati za izgradnju kolektora u Botunu.
Klikovac je istakao kako je neophodno obrazovati komisiju koju bi činili odbornici vlasti i opozicije, a koja bi sprovela monitoring koji se tiče iscrtavanja privremenih objekata, kako bi se izbjegli namješteni tenderi, a konkursi bi, kako je naglasio, trebalo da traju od 30 do 60 dana.
Odbornici koalicije Za budućnost Podgorice tokom svojih izlaganja kategorički su negirali navode Klikovca, tvrdeći kako za njih referendum i dalje ostaje jedina opcija, odnosno da će o izgradnji kolektora u Botunu odlučivati isključivo građani Zete.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mujović: Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda neće biti pobjeda gradonačelnika već svih građana

Gradonačelnik Uruapana u meksičkoj saveznoj državi Mičoakan ubijen je na trgu pred desetinama ljudi koji su se okupili kako bi obilježili Dan mrtvih, saopštile su vlasti, prenosi Index.hr.
Karlos Alberto Manzo Rodrigez upucan je u subotu uveče u istorijskom centru grada. Hitno je prevezen u bolnicu gdje je kasnije preminuo, prema riječima državnog tužioca Karlosa Toresa Pinje. U napadu su povrijeđeni i član gradskog vijeća i tjelohranitelj.
Napadač je ubijen na mjestu događaja, potvrdio je savezni sekretar za bezbjednost Omar Garsija Harfuč. Istakao je da je napadač pucao u gradonačelnika sedam puta. Oružje kojim je izveden napad povezano je sa dva ranija oružana sukoba između suparničkih kriminalnih grupa u regionu.
Mičoakan je jedna od najnasilnijih meksičkih saveznih država i poprište sukoba između različitih kartela i kriminalnih grupa koje se bore za kontrolu nad teritorijom, rutama distribucije droge i drugim ilegalnim aktivnostima.
<h2>Na čelu pogrebne povorke vodili pokojnikovog konja</h2>
Juče su stotine stanovnika Uruapana, obučeni u crninu i sa fotografijama Manza Rodrigeza u rukama, izašli na ulice grada kako bi ispratili pogrebnu povorku. Skandiralo se „Pravda, pravda. Dolje Morena“, što se odnosi na stranku čija je članica meksička predsjednica Klaudija Šejnbaum.
Posljednjih mjeseci gradonačelnik Uruapana javno je na društvenim mrežama apelovao na Šejnbaum da mu pruži pomoć u suočavanju sa kartelima i kriminalnim grupama. Dodatno, optuživao je provladinog guvernera Mičoakana, Alfreda Ramireza Bedolju, i državnu policiju za korupciju.
Na čelu jučerašnje pogrebne povorke muškarac je vodio crnog konja Manza Rodrigeza, sa jednim od gradonačelnikovih prepoznatljivih šešira na sedlu. Grupa muzičara, takođe obučena u crno, pratila ga je i svirala marijači pjesme.
<h2>Zvali su ga „meksički Bukele“</h2>
U uskim ulicama poljoprivrednog grada desetine policajaca i vojnih oficira obezbjeđivali su područje. Napad na Manza Rodrigeza, bivšeg poslanika Morene, snimljen je i podijeljen na društvenim mrežama. Snimak prikazuje desetine stanovnika i turista kako učestvuju u obilježavanju Dana mrtvih prije nego što odjekne nekoliko pucnjeva i ljudi pobjegnu u zaklon. Manzo Rodrigez bio je pod zaštitom od decembra 2024. Njegovo obezbjeđenje pojačano je u maju opštinskom policijom i 14 pripadnika nacionalne garde, rekao je Garsija Harfuč, ne precizirajući šta je tačno podstaklo tu mjeru.
Manzo Rodrigez, koga su neki nazivali „meksički Bukele“, pozivajući se na strogu bezbjednosnu politiku predsjednika El Salvadora Najiba Bukelea, preuzeo je dužnost gradonačelnika Uruapana nakon što je prošle godine pobijedio na vanrednim izborima sa nezavisnim pokretom.
Ubistvo gradonačelnika uslijedilo je nakon smrti Salvadora Bastidasa, gradonačelnika opštine Takambaro, takođe u Mičoakanu.
Bastidas je ubijen u junu zajedno sa svojim telohraniteljem. U oktobru prošle godine, novinar Mauricio Kruz Solis takođe je ubijen u Uruapanu, nedugo nakon što je intervjuisao Manza Rodrigeza.

Gradonačelnik ubijen pred desetinama ljudi na trgu u Meksiku

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je u Višem sudu kazao da je specijalni tužilac Miloš Šoškić htio da konstituiše krivično djelo i kao člana kriminalne organizacije uvede bivšeg gradonačelnika Podgorice, Ivana Vukovića.
On je to kazao odgovarajući na pitanje njegovog branioca Ljubomira Rakovića da li ga je Šoškić, u maju prošle godine, u Specijalnom državnom tužilaštvu saslušavao na okolnosti koje nisu obuhvaćene krivičnom prijavom.
Kako je pojasnio Katnić, Šoškić nije imao obavezu da ga obavještava da je protiv njega pokrenuo finansijsku istragu, ali je napravio druge povrede.&nbsp;
“On je u okviru krivične istrage sprovodio finansijsku istragu, što nije moguće, jer se ona mora voditi po posebnom zakonu”, rekao je bivši glavni specijalni tužilac.
Pred sudom Katnić je saopštio da ga je tokom drugog saslušanja u SDT-u, 3. maja 2024. godine, tužilac Šoškić saslušavao na okolnosti koje nijesu bile obuhvaćene naredbom o sprovođenju istrage. Istakao je da mu je tom prilikom postavio na desetine pitanja, a bez, tvrdi Katnić osnova i dokaza da ga to pita, navodeći za to nekoliko primjera.&nbsp;
“Pitao me koliko je koštala izgradnja objekata u Barjamovici, a ne obavještavajući me u kom smislu me to pita. Pa me pitao ko je radio i asfaltirao put u Barjamovici, a da bi konstituisao krivično djelo, te uveo kao pripadnika kriminalne organizacije i trećeg člana, tadašnjeg predsjednika Opštine Podgorica – Ivana Vukovića”, rekao je juče Katnić.
Takođe, dodaje, tužilac Šoškić ga je, opet bez osnova, pitao i za objekte u Novom Selu koje su u vlasništvu porodice Katnić.
“Pitao me za Novo Selo da li sam gradio objekte prvo na tuđoj zemlji, pa kupio zemljište ili sam kupio zemljište pa gradio, a to da bi na taj način konstituisao krivičnu prijavu građenje na tuđoj zemlji”, tvrdi bivši glavni specijalni tužilac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkatnic-ako-se-nesto-desi-mojoj-porodici-krivicu-ce-snositi-markovic-i-novovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Katnić: Šoškić htio da uvede Ivana Vukovića za člana kriminalne organizacije i konstituiše krivično djelo

Istanbulskom gradonačelniku Ekremu Imamogluu, glavnom suparniku turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, sud u Istanbulu izrekao je novu zatvorsku kaznu, prenijela je turska državna televizija TRT, što predstavlja nastavak pritiska na opoziciju.
Imamoglu, koji se od marta nalazi u pritvoru zbog odvojenih optužbi za korupciju, sad je osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora zbog vrijeđanja i prijetnji glavnom tužiocu u Istanbulu.
Zatvorsku kaznu još moraju potvrditi dva apelaciona suda, piše Rojters.
Ovo je drugi put da je Imamoglu osuđen zbog vrijeđanja javnih zvaničnika.
Godine 2022. osuđen je na dvije godine i šest mjeseci zatvora zbog kritika upućenih izbornim zvaničnicima, nakon odluke da se ponište izbori u Istanbulu iz 2019. godine, na kojima je pobijedio kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP).
Imamoglu je uložio žalbu na tu presudu, ali ona još nije razmatrana.
On negira sve optužbe.
- Borim se protiv zloupotrebe pravosuđa i njegove upotrebe kao političkog oružja. Ovo je zapravo uvreda za naš narod- kazao je Imamoglu.
Ako presuda iz 2022. bude potvrđena, Imamoglu bi mogao biti onemogućen da učestvuje na budućim izborima.
Univerzitet u Istanbulu mu je u martu poništio diplomu, što ga automatski diskvalifikuje kao predsjedničkog kandidata.

Istanbul: Opozicionom gradonačelniku nova zatvorska kazna zbog vrijeđanja tužioca

Vjerovali ili ne, „ Izvještaj o radu gradonačelnika, organa uprave Galvnog grada i službi za 2024. godinu“ počinje sljedećim riječima, citiram: “Izvještajna godina za Glavni grad Podgoricu bila je prava simfonija napora, ulaganja i postignuća, koja je doprinijela daljem usponu ovog grada, stvarajući prostor za rast, harmoniju i kvalitetan život svih njegovih građana””, saopštio je Miloš Đuričković, odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
Kako je kazao, to je godina u kojoj je ista ova družina upravljala gradom, samo s Oliverom Injac kao gradonačelnicom. 
- To je godina harmonije u kojoj su se hvatali za guše i pričali jedni o drugima, u političkom i svakom drugom smislu — sve i svašta. Autor ove uvodne rečenice, mora se priznati, ima nevjerovatan smisao za humor ili nevjerovatan deficit inteligencije - istakao je Đuričković.
On je u objavi na mreži X podsjetio na naslove koji su bili aktuelni u medijima.
- Kako je izgledala „simfonija napora“ i „harmonija svih građana Glavnog grada“, prisjetimo se samo nekih naslova iz medija - naveo je Đuričković.

Đuričković: Uvodna rečenica Izvještaja o radu gradonačelnika za 2024. godinu za rubriku vjerovali ili ne

Sud u Turskoj danas je odbacio žalbu kojom se traži puštanje na slobodu gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua do okončanja suđenja za korupciju, prenosi N1.
Imamoglu, istaknuti opozicionar i politički rival predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, priveden je 19. marta.
Smatra se da je njegovo hapšenje politički motivisano, sa ciljem da Imamoglua onemogući u učešću na predsjednikčim izborima koji su trenutno zakazani za 2028. godinu, ali bi mogli da se održe ranije.
Hapšenje gradonačelnika i kasnija smjena sa funkcije izazvali su veliki talas antivladinih protesta u Turskoj.
Vlada insistira na tome da pravosuđe radi nezavisno.
Advokati koji zastupaju Imamoglua tvrde da je istraga vođena kršenjem pravnih standarda.
Od njih se očekuje da obnove žalbeni zahtjev.
Sud je takođe odbio žalbene zahtjeve za Murata Onguna predsjednika medijske kompanije povezane sa opštinom Istanbul i bliskog saradnika Imamoglua.

Turska: Sud odbacio zahtjev za oslobađanje gradonačelnika Istanbula

Željko Mićin izabran je za gradonačelnika Novog Sada na sjednici Skupštine Grada.
Opozicioni odbornici u Skupštini Novog Sada kažu da su spriječeni su da uđu u objekat i prisustvuju sjednici, što su demantovali predsjednica Skupštine i MUP. 
Građani su gađali policajce jajima, a odbornici su pokušali da probiju kordon ispred ulaza. Iz zgrade Skupštine je izašao veliki broj pripadnika policije, koji su od ranog jutra unutra, i raščistio plato ispred Skupštine Novog Sada dok se unutra održavala sjednica, prenosi N1.
Novi gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je na konferenciji za novinare poslije sjednice parlamenta na kojoj je izabran, da mu je žao što je sjednica održana pod teškim okolnostima.
- Spreman sam da razgovaram sa svakim, moj cilj će biti stabilizacija društva i zaustavljanje podjela. To je ključno da bismo krenuli naprijed. Žao mi je što je ova važna sjednica bila pod ovako teškim okolnostima, što smo mogli da vidimo nasilje ispred skupštine, bačene noževe na policiju i što smo doživjeli da je pet policajaca povrijeđeno - rekao je Mićin.
On, kako je rekao, nije ničim zaslužio takvo ponašanje odbornika grada.
- Prvi put se biram za gradonačelnika. Smatram da svakom treba pružiti šansu, jer bih je i ja pružio svakom. Žao mi je što odbornici nisu ušli u salu. A mogli su da uđu. Sekretarka Milena Vasilić ih je pozvala pred kamerama, bili su pozvani da uđu, namjerno nisu htjeli da uđu. Jer je očigledno da ne žele da probleme rješavamo u parlamentu, nego na ulici - izjavio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzarkobns%2Fstatus%2F1893901525375730133%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893901525375730133%7Ctwgr%5E2f8599a265561182a167d8e090ab99522add90dd%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih"</h2>
Odbornik Mladen Cvijetić ispred novosadske skupštine naveo je da će novosadska opozicija "ulaziti u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih".
- Isto onako kao kada smo bili u JKP Vodovod - tražićemo krivce za svaki pokradeni dinar, tražićemo krivce za svaki izgubljeni život ili otkaz koji su građani nelegalno dobili. Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih - rekao je Cvijetić.
Cvijetić je dodao i da su spremni i organizovani. Govoreći o današnjim događajima ispred skupštine, naveo da je da oni „ne žele da fingiraju dijalog i demokratiju“.
- Zvali su nas jednog po jednog, nisu nas sve zvali i htjeli su da nas uvode unutra kao u kazamat, zatvor, uz policijsku pratnju. Mi ne pristajemo na to, na fingiran dijalog - rekao je Cvijetić.
Dodao je da „su individualno zvali neke odbornike da uz pratnju policije uđu u Skupštinu“.
- Htjeli su samo nekoliko odbornika da privole da uđu uz policijsku pratnju, a nije bilo poziva da svi lijepo, kolektivno uđemo na naše radno mjesto. To nije bilo omogućeno - naveo je Cvijetić. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzarkobns%2Fstatus%2F1893905765087207679%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1893905765087207679%7Ctwgr%5E2f8599a265561182a167d8e090ab99522add90dd%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Opozicija ispred novosadske skupštine: Ulazićemo u sve institucije koje su korumpirane i oslobađati ih.
Kako je ranije najavljeno, sjednica za izbor gradonačelnika Novog Sada bila je zakazana za 10 sati. Policija sa opremom za razbijanje demonstracija, sa štitovima i kacigama, te policijskim psima, stigla je ranije autobusom i brojnim „maricama“.
Od ranog jutra, odnosno oko 6.30 policajci su počeli da pristižu u zgradu Skupštine grada. Prema video snimcima objavljenim na društvenoj mreži X, policajci su na ulazu u gradski parlament ponijeli punu opremu.

Željko Mićin novi gradonačelnik Novog Sada, građani policiju gađali jajima i brašnom

Profesor Saša Mujović, koga je Skupština Glavnog grada Podgorice izabrala 28. decembra 2024. za gradonačelnika, još je i ministar energetike u 44. Vladi Crne Gore jer Skupština Crne Gore, čije sjednice blokiraju poslanici opozicije, još nije donijela odluku o njegovom razrješenju s dužnosti ministra.
Ustav Crne Gore propisuje članom 104. da „predsjednik Vlade i član Vlade ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti profesionalno obavljati drugu djelatnost“. Budući da je funkcija gradonačelnika javna funkcija i budući da Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da je funkcija predsjednika lokalne samouprave profesionalna, proizilazi da profesor Mujović istovremenim obavljanjem dužnosti ministra i javne i profesionalne funkcije gradonačelnika Podgorice krši Ustav.
On je saopštio Standardu da je ostavku na ministarsku dužnost u Vladi podnio istog dana kada je imenovan za gradonačelnika Podgorice – 28. decembra 2024. Profesor Mujović je, dakle, učinio što je do njega, te Ustav krši bez svoje direktne krivice.
<h2>ČLANOVE VLADE IMENUJE I RAZRJEŠAVA SKUPŠTINA</h2>
Problem je što Skupština Crne Gore nije razriješila Sašu Mujovića ministarske dužnosti. U Službenom listu br. 64/2024. <a href="http://sluzbenilist.me/pregled-dokumenta-2/?id=%7b3BA3B267-7BC1-488A-816C-414B3629E5DE%7d">objavljena</a> je 31. decembra 2024. Odluka o izboru gradonačelnika Glavnog grada Podgorice, ali ne i odluka o razrješenju Saše Mujovića dužnosti ministra jer takva odluka nije ni donijeta.
Članove Vlade bira i razrješava Skupština, te je prema tome, Saša Mujović ministar dokle god Skupština ne donese Odluku o njegovom razrješenju <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/dokumenta/zakoni-i-drugi-akti/300/3461-19701-00-33-24-2-2.pdf">kako je to npr. učinila prošle godine</a> za članove Vlade koji su u procesu rekonstrukcije ispali iz igre ili su jednu funkciju u Vladi zamijenili drugom.
Zakon o sprečavanju korupcije propisuje rok od 30 dana od početka obavljanja dužnosti da javni funkcioner podnese ostavku u slučaju da ima udio u upravljačkim strukturama nekog privrednog društva, ali ovakve situacije Zakon o sprečavanju korupcije ne prepoznaje. Zakon o Vladi, kojim bi ova materija mogla biti regulisana u smislu roka za razrješenje dužnosti u Vladi osobe imenovane na drugu dužnost, gromoglasno je 2020. najavljivala nova vlast, ali tekst zakona, koji je Ministarstvo javne uprave odavno pripremilo, mjesecima skuplja prašinu po fijokama Generalnog sekretarijata Vlade. Razlog je jednostavan – propisi i regulativa u ovakvoj političkoj situaciji najveći neprijatelj vlasti koja počiva na pravnom „kreativizmu“. Bez preciznog zakonom propisanog roka za razrješenje člana Vlade imenovanog na drugu dužnost ustavna odredba se mora poštovati doslovce, te Skupština Glavnog grada nije smjela ni izabrati Sašu Mujovića dokle god je on član Vlade.
<h2>POSLJEDICE PROTIVUSTAVNE ODLUKE</h2>
Činjenice da s jedne strane prof. Saša Mujović još nije razriješen ministarske dužnosti, a da s druge strane obavlja profesionalno javnu dužnost gradonačelnika Podgorice dovodi i njega i Vladu i Glavni grad u ozbiljne formalno-pravne izazove.
Vlada će se pred konkretnim problemom naći već za nedjelju dana kada bude obračunavala plate za januar. Saša Mujović kao gradonačelnik mora po Zakonu o lokalnoj samoupravi tu dužnost obavljati profesionalno, a to znači da u Glavnom gradu prima platu. Ali je istovremeno formalno i dalje član Vlade, te mu, dakle, mora na kraju mjeseca biti i u Vladi obračunata zarada.
Što će Saši Mujoviću pisati u radnoj knjižici – gdje je radio u januaru 2025. u Vladi ili u Glavnom gradu pošto je formalno bio i ministar i gradonačelnik? Što piše u njegovom jednom, a što u drugom Ugovoru o radu? Ugovor o radu on kao i svaki zaposleni mora imati, a taj ugovor po Zakonu o radu, mora sadržavati i dan stupanja na rad. Konačno, gdje je u ovom trenutku radna knjižica ministra i gradonačelnika? U Karađorđevoj ili u Njegoševoj?
No problem profesora Mujovića, u kojem se, ponavljamo, našao bez svoje direktne krivice jer je učinio što je do njega, mali je prema problemima koji mogu nastati ako neko krene u pravnu proceduru ovog slučaja, odnosno ako se ovaj galimatijas nađe pred Upravim ili Ustavnim sudom?
Formalno gledano Saša Mujović nije smio biti ni imenovan na dužnost gradonačelnika sve dok ne bude razriješen dužnosti člana Vlade jer Ustav propisuje da član Vlade ne može obavljati drugu javnu funkciju. Skupština Glavnog grada je, imenujući aktuelnog ministra na dužnost gradonačelnika prekršila Ustav. Ako do nekog suđenja dođe i ako ovakva bude konstatacija suda postaviće se pitanje odluka koje donosi i akata koje potpisuje gradonačelnik-ministar.

Mujović još i ministar i gradonačelnik: Skupština Glavnog grada izborom prekršila Ustav

Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Glavnog grada, na danas održanoj sjednici, donio je odluku da bivša gradonačelnica Podgorice Olivera Injac dobija naknadu u periodu od godinu u iznosu posljednje mjesečne plate. U rješenju navode da pravo na naknadu prestaje prije utvrđenog roka u koliko korisnik: zasnuje radni odnos, bude izabran, naimenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ako ostvari pravo na penziju ili ako to zatraži. U obrazloženju rješenja se ističe da je, članom 36 stav 1 i 2 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, utvrđeno da lokalni funkcioner, koji je profesionalno obavljao funkciju ima pravo da, nakon prestanka funkcije, jednu godinu prima naknadu u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije uz, kako navode u obrazloženju, odgovarajuće usklađivanje i da se naknada ostvaruje na lični zahtjev korsnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka vršenja funkcije. Ističe se da je Injac 16. januara 2025 godine Odboru podnijela zahtjev za ostvarivanje prava na naknadu. Podsjećamo mediji prenose da se ime bivše gradonačelnice Injac pominje za kandidatkinju diplomate najvišeg ranga u Belgiji. Injac je bila je vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica na bezbjednosnim predmetima, nakon čega je stupila u politiku u Vladi Zdravka Krivokapića kao ministarka odbrane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250117140144_7ab2c04175c706f7d64c5b4acf49d0a78457cb174aab2bb7693068a4240b43b8" data-rendition-name="original" width="449" height="568" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250117140148_de699cf42d9348958b3f6c8488ce86241f98a62ee7ac81aa0c61328e46bd0d26" data-rendition-name="original" width="435" height="569" loading="lazy" alt="rješenje"></figure>

Injac će i u narednih godinu primati platu gradonačelnice

Gradonačelnik opštine Kirhberg u Austriji Franc Hofer, ubijen je danas, a napadač je u bjekstvu. U toku je akcija policije velikih razmjera.
Kako prenosi Krone, sumnja se da je napadač pucao u najmanje još jednu osobu dok je bježao. Treća žrtva još nije zvanično potvrđena.
Počinilac za koga se navodi da je lovac, je u bjekstvu i smatra se veoma opasnim. Nakon što je zapucao, napadač, koji je bio u polju ili u šumi, se uputio u nepoznatom pravcu.
Mediji javljaju da su alarmirane i specijalne jedinice, a na jmesto zločina je stiglo i oklopno vozilo Kobra.
Napad se dogodio oko 9:15 sati ujutru.
Mjesto zločina bilo je u zajednici Altenfelden, oko 500 metara od saveznog autoputa.
Hofer je bio gradonačelnik Kirhberga na Dunavu 16 godina. 2021. godine ponovo je izabran.
Pozadina zločina je vjerovatno dugogodišnji spor između lovaca. Ubijeni gradonačelnik je bio član jednog lovačkog društva, a vjeruje se i da se jedna od upucanih osoba takođe bavila lovom.
Navodno se radilo o dugogodišnjim svađama. Sada je vjerovatno sve eskaliralo, piše Krone.at.

Austrija: Ubijen gradonačelnik i još jedna osoba, policija traga za napadačem

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: gradonacelnik