Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović rekao je da smo, umjesto ekonomskog procvata koji je Pokret Evropa sad najavljivao dolaskom na vlast, došli u situaciju da se steže kaiš, dok će država biti prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu, uz rastuću inflaciju.
- Dolazimo u situaciju da se steže kaiš i da sva ona priča o ekonomskom procvatu i idili koja će zadesiti Crnu Goru zbog ideje Evropa sad 2 jeste zapravo šarena laža. Donijeli su odluku da se Crna Gora može zadužiti nekoliko milijardi eura u narednom periodu. Ovu ekonomiju je već razrađivao DPS, ali na nižem nivou. Ovi ljudi će se zaduženjem od 700 miliona već primaknuti cifri od tri milijarde eura, koliko nas je DPS zadužio za 30 godina vladavine, a oni su na vlasti svega tri godine. Ovako ekonomiju može da vodi i malo dijete - rekao je u autorskom podkastu "Petak sa Dritanom".
Abazović je podsjetio da Fond PIO ima deficit veći od 400 miliona eura i da su javne finansije u teškom disbalansu.
- Da je ovaj sistem ukidanja doprinosa kako bi se povećale neto zarade održiv, uradile bi ga Njemačka, Švajcarska ili Francuska prije nas. Sada stvari dolaze na naplatu. To smo osjetili 2025. godine, a tek ćemo 2026 - rekao je on.
Dodao je da je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje smijenjen zato što je govorio da 30 miliona eura nedostaje za ljekove, izrazivši bojazan da će se isto ponoviti i naredne godine.
- One šarene laži o tome kako će 2026. Crna Gora biti veliko gradilište i kako će se umrežiti autoputevima, od toga nema ništa, jer je kapitalni budžet na nivou od 300 miliona eura. Gdje je priča o Veljem Brdu za koje su opredijelili 10 miliona, a rekli da će se ljudi useliti 2026? Gdje su izdvajanja za socijalu i dječje dodatke? Najveća stavka u budžetu su penzije, a penzioneri su nezadovoljni - naveo je Abazović.
On je naglasio da od izgradnje neće biti ništa, jer je kapitalni budžet nedovoljan.
- Ministarka Adžović je prije 10–20 dana rekla da će kapitalni budžet biti 400 miliona. Slagali su 100 miliona za 10 dana. Najavljuju paralelne autoputeve, a ni ovaj koji su najavili za septembar 2024. još nije počeo. Najverovatnije će početi 2026, ali predviđenih 60 miliona za njega ne može napraviti čudo - ocijenio je Abazović.
On je rekao da je deficit ove godine stotine miliona eura, iako je najavljivan rast od 4,8 odsto.
- Sada ispada da će rast biti 3 do 3,6 odsto. Ni elementarne stvari ne mogu da pogode, a predstavljaju se kao da mogu da izvedu ekonomski preporod. Govorili su da će dati više za službe zaštite i spašavanja, a vatrogasci sada imaju manje nego ranije - kazao je Abazović.
Govoreći o vršnjačkom nasilju, Abazović je kazao da su mladi suočeni sa velikim izazovima i da stvari prelaze mjeru.
- Nijesam siguran šta bi bila najefikasnija borba protiv vršnjačkog nasilja, ali definitivno moramo raditi na edukaciji i socijalnoj empatiji, da se približimo djeci i razvijemo solidarnost. Političke okolnosti ljude guraju u suprotnom smjeru, pa i djecu - rekao je.
Podsjetio je na nacionalistička skandiranja i incidente, poručivši da je vrijeme za ozbiljnu raspravu o suzbijanju nasilja.
Osvrnuvši se na nedavne poplave, Abazović je rekao da „svaka akcija ima reakciju".
- Akcija divlje gradnje dobije reakciju prirode. Zatrpavanje kanala, izgradnja bez dozvola, bez nadzora, uništavanje prirodnih odvoda, sve to dođe na naplatu kada padnu malo veće kiše. Ono što smo posijali, sada žanjemo - poručio je on.
Poručio je da, želimo li u EU, moramo stati na kraj divljoj gradnji.
- Treba mnogo više profesionalizma u izgradnji puteva, saobraćajnica, parkirališta, drenaža i korišćenju novih tehnologija. U suprotnom, stradaćemo pri svakoj većoj nepogodi - rekao je Abazović.
Na pitanje o povećanju naknada za majke sa troje djece, rekao je da je problem u parlamentarnoj većini, ali da je URA spremna da inicira promjene:
- Biće jasno ko je za, ko uzdržan i ko protiv - konstatovao je Abazović.
Na pitanje građana šta misli o stanju u zdravstvenom sistemu, Abazović je istakao da činjenica da je nekoliko djece i osoba mlađe dobi preminulo u zdrastvenim ustanovama u posljednjih 20 dana, mnogo govori o trenutnom stanju.
 - Kada je riječ o Ministarstvu zdravlja, očekujem da se održi kontrolno saslušanje vezano za to. Očekujem da se dobiju neki konkretniji odgovori. Njihova priča da se prati situacija, da su se formirale komisije, ima za cilj da se baci prašina u oči građana. Javnost u Crnoj Gori je kao anestezirana. Sjećate se tragičnog događaja iz Bijelog Polja kada su preminule bebe. Sjećate se da je ministar dr Radunović tada podnio ostavku, da je sudski proces trajao godinama - naveo je Abazović.
Govoreći o EPCG, podsjetio je da je 2023. ta kompanija ostvarila 52 miliona profita, a ove godine bilježi oko 90 miliona gubitka, koji će dalje rasti.
Kritikovao je lošu pripremu rekonstrukcije TE Pljevlja i smjene stručnih kadrova:
- Odrekli smo se najboljih ljudi, kao što su Zoran Šljukić i profesor Martin Ćalasan - zaključio je Abazović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Abazović: U 10 dana slagali za 100 miliona eura, država prezadužena, a zdravstvo i penzioni fond u kolapsu

Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar najavio je da će u Skupštini Crne Gore ponovo predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike čije su firme pošle u stečaj.
- Ovo će biti dobra prilika da moje kolege poslanici PES-a, Demokrata i DF-a ipak podrže povećanje dječjih dodataka i obeštećenja za radnike i pokažu da su pogriješili što nisu podržali ove predloge na poslednjem glasanju u Skupštini. Vjerujem u drugu šansu - poručio je on.
Ne mogu oni, kaže, odbijati ove prijedloge, koliko ć ih mi poslanici URE ponavljati.
- Dok god se ne usvoje povećanja dječjih dodataka i obeštećenja za radnike firmi koje su pošle u stečaj. I ne samo dječje dodatke i obeštećenje za radnike - URA će u Skupštini opet predložiti i "anti-mafija zakon" o oduzimanju imovine stečene kriminalom i zakon o osnivanju državnog stambenog fonda "Stan za sve" - naveo je Konatar.
Sve ove zakone su, kaže, usvajali i predlagali dok su bili vlast.
- I sada kada smo opozicija. I nećemo odustati - zaključio je Konatar.

Konatar: Ponovo ću predložiti povećanje dječjih dodataka i obeštećenje za radnike, prilika da poslanici pokažu da su pogriješili

Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Tragični događaji na našim ulicama kojima gotovo na nedjeljnom nivou svjedočimo ukazuju na to da je mafija trenutno nadjačala državu i da je krajnje vrijeme za usvajanje konkretnih i efikasnih mjera u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, to jest, “antimafija” zakon ključna je alatka u toj borbi, kazao je Filip Adžić, visoki funkcioner Građanskog pokreta URA.
Adžić dodaje da je cilj organizovanih kriminalnih grupa profit i da nema sumnje da je najefikasniji način borbe protiv njih oduzimanje nelegalno stečene imovine.
- Zakonsko rješenje koje predlažemo već pet godina, a koje je modifikovano na predlog najuticajnijih NVO i međunardnog eksperata iz ove oblasti, najsličnije je onom što je u javnosti prepoznato kao "italijanski model" - kazao je Adžić.
On je dodao da ovim prijedlogom URA želi osnažiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, prije svega prebacujući teret sa institucija na kriminalne strukture, što, naveo je Adžić, umnogome štedi državne resurse i povećava efikasnost.
- Zakonsko rješenje koje smo kreirali, između ostalog, podrazumijeva da nema nikakvog vremenskog ograničenja za ispitivanje porijekla imovine, i što je najvažnije, predviđeno je da se kontrola stečene imovine sprovodi u građanskom(parničnom) postupku, potpuno odvojeno od krivičnog, i da teret dokazivanja bude na osumnjičenom - istakao je Adžić.
On je naglasio da je izuzetno važno što sa ovim zakonskim rješenjem neće biti izuzeti nosioci najvećih državnih funkcija bez obzira na imunitet koji posjeduju.
- Da je naše zakonsko rješenje ranije prihvaćeno, država bi već zadala ogroman udarac organizovanim kriminalnim grupama i prihodovala minimum 35 miliona eura, koji su mogli biti upotrijebljeni za modernizaciju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Državnog tužilaštva i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - zaključio je Adžić.

Adžić: Imamo spreman “antimafija” zakon, država da udari gdje kriminalce najviše boli

Dok je 43. Vlada Crne Gore radila na jačanju i ulaganju u pomorsku infrastrukturu na način što je kupila osam brodova za trajektni prevoz na liniji Kamenari-Lepetane, izgradila vodeni terminal kod aerodroma u Tivtu, vratila Luku Budva u vlasništvo Opštine Budva, vratila Pine Opštini Tivat, spremila održivo riješenje za Crnogorsku i Barsku plovidbu, danas svjedočimo nevjerovatnoj politici 44. Vlade Crne Gore koja je prodajom brodova "Kotor" i "21 Maj" pokazala da je se pomorski saobraćaj ne tiče i da postajemo jedina zemlja na Mediteranu koja neće imati pomorsku kompaniju", saopštio je potpredsjednik Građanskog pokreta URA Blažo Rađenović.
Rađenović ističe da se URA zalaže za Crnu Goru u kojoj svi građani, bez obzira na to u kom dijelu države žive, imaju pristup savremenoj, pouzdanoj i funkcionalnoj infrastrukturi - saobraćajnoj, energetskoj, digitalnoj, komunalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj.
- Zalažemo se za planiranje, finansiranje i realizaciju strateških infrastrukturnih projekata koji služe ljudima, povezuju zajednice, otvaraju radna mjesta i štite prirodu. Infrastruktura mora postati državni prioritet jer je preduslov za razvoj u svakoj oblasti - ne kroz populizam, već kroz mjerljive i vidljive korake, zasnovane na znanju, stručnosti, transparentnosti i dugoročnoj viziji - kazao je Rađenović.
Poručuje da URA u svom programu 'Crna Gora 365' ima jasnu viziju razvoja crnogorskog pomorskog saobraćaja.
- Luka Bar predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih potencijala Crne Gore i ključnu tačku za razvoj nacionalne ekonomije i saobraćajne povezanosti. URA se zalaže za vraćanje kontejnerskog terminala u sistem Luke Bar kako bi se omogućilo njeno kompletiranje i modernizacija - jedan dio terminala bi bio tehnološki unaprijeđen za robni promet, dok bi drugi bio prilagođen za prihvat kruzera, čime bi se otvorile nove mogućnosti u turizmu. Takođe, naša ideja je i osnivanje snažne crnogorske pomorske kompanije, kao temelja nacionalnog brodarstva, uz kupovinu broda koji bi 365 dana u godini održavao redovnu liniju Bar-Bari-Ankona povezujući Crnu Goru sa Italijom - naglasio je Rađenović.
On dodaje i da je ideja URE i pokretanje međugradskog saobraćaja električnim plovilima na crnogorskom primorju, kao i uspostavljanje novih trajektnih linija, uz poštovanje najviših ekoloških standarda, što bi, kako je kazao, u dobroj mjeri smanjilo saobraćajne gužve na putevima na crnogorskom primorju.
- Svjedoci smo koliko nam je saobraćajna infrastruktura loša i predstavlja barijeru mnogim investitorima, kao i turistima za dolazak u našu zemlju, zato je pomorski saobraćaj veliki potencijal koji imamo i koji moramo tretirati kao nacionalni prioritet - zaključio je Rađenović.

Rađenović: Potrebna nacionalna pomorska kompanija i redovna linija Bar-Bari-Ankona 365 dana u godini

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Parlamentarna većina pokazala je, neizborom sudija Ustavnog suda, da nije formirana zbog evropskog puta, već isključivo zbog fotelja i partijskih privilegija, saopštili su iz Građanskog pokreta (GP) URA.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Vučinić, Mirjana Radović i Jovan Jovanović za čiji je izbor u prvom krugu bila potrebna dvotrećinska većina, nijesu večeras dobili dovoljan broj glasova poslanika u crnogorskom parlamentu.
&nbsp;Iz GP URA su poručili da bi sudije Ustavnog suda trebalo birati na bazi principa i konsultacija, a ne trgovinom foteljama.
&nbsp;- Nakon što večeras u Skupštini Crne Gore nijesu izabrane sudije Ustavnog suda parlamentarna većina je još jednom pokazala da nije formirana zbog evropskog puta, kako to često govore, nego isključivo zbog fotelja i partijskih privilegija- navodi se u saopštenju GP URA.&nbsp;
&nbsp;Kako se dodaje, takvim postupcima parlamentarna većina direktno ugrožava evropski put Crne Gore.
&nbsp;Iz GP URA su istakli da Crna Gora ima najbrojniju parlamentarnu većinu, ali samo kad treba glasati za rasparčavanje države, prodaju državne imovine, zaduživanje, još ministarskih fotelja i privilegija.
&nbsp;- Ali ne i kad treba izglasati sudije Ustavnog suda i ubrzati put Crne Gore u Evropsku uniju (EU)- kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, da je riječ samo o partijskoj trgovini većine govori i to što to nije bio inkluzivan proces.
&nbsp;- Jer opozicija nije konsultovana u procesu izbora sudija, što je suština kvalifikovane većine za izbor sudija Ustavnog suda- naglasili su iz GP URA.
Iz te stranke su podsjetili da su sve pobjede na evropskom putu do sada ostvarene zahvaljujući glasanju opozicije, ukazujući na IBAR zakone, izbor VDT-a, sudija Ustavnog suda, kao i na izbornu reformu.&nbsp;
- URA ne bježi od konstultacija i razgovara na bazi principa, za pravi iskorak na evropskom putu, kao kad se glasalo oko IBAR zakona i izborne reforme, ali ne želimo da učestvujemo u ovoj lošoj predstavi i simulaciji evropskog puta Crne Gore od strane parlamentarne većine, iza koje se krije borba za fotelje- poručili su iz te stranke.
&nbsp;Kako su istakli, večerašnje glasanje je važno da javnost vidi kako funkcioniše parlamentarna većina.
&nbsp;- I kako im je trgovina oko fotelja važnija od kompletiranja institucija- &nbsp;zaključuje se u saopštenju.

URA: Sudije Ustavnog suda birati na bazi principa i konsultacija

Dosadašnji predsjednik tivatskog odbora Građanskog pokreta URA i član Glavnog odbora te partije, Ljubomir Jovanović, saopštio je da napušta tu partiju.
- Tokom svog političkog angažmana djelovao sam iskreno, časno i bez ličnog interesa, vođen isključivo željom da doprinesem stvaranju boljeg i pravednijeg društva. Odluku sam donio nakon pažljivog razmišljanja, u uvjerenju da je ovo ispravan korak u ovom trenutku - naveo je Jovanović u saopštenju za javnost.
On se zahvalio svima sa kojima je sarađivao u proteklom periodu i poželio im uspjeh u daljem radu.
- Iako više neću biti politički aktivan kroz URA-u, ostajem dosljedan vrijednostima pravednosti, slobode i odgovornosti prema društvu, jer vjerujem da je to put ka istinskom napretku naše zajednice - poručio je Jovanović.

Predsjednik tivatskog odbora GP URA napustio partiju

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović i generalni sekretar Mileta Radovanić predstavili su program te stranke "Crna Gora 365", u Evropskom parlamentu, u okviru ‘Comms Network’ sastanka Evropske zelene partije.
- Program "CG 365" sveobuhvatni je plan razvoja naše države, sa jasnim mjerama. Borba protiv korupcije, reforma pravosuđa, realna i održiva ekonomija, socijalna pravda, razvoj turizma 365 dana u godini, zdravstvo i obrazovanje dostupno svima, kapitalni infrastrukturni projekti u svim dijelovima Crne Gore, ekološka transformacija – samo su neki od segmenata Programa. Naišli smo na pozitivne reakcije naših kolega, evropskih poslanika i predstavnika Evropske zelene partije, koji su posebno pohvalili fokus na održivom razvoju, vladavini prava i ekološkoj tranziciji - poručili su iz URE.
Kako su istakli, dok se aktuelna politička većina sve više gubi u retrogradnim podjelama, ideološkim sukobima i nerealnim obećanjima bez pokrića, Građanski pokret URA nudi konkretan, izvodljiv i održiv plan za razvoj Crne Gore.&nbsp;
- Program "Crna Gora 365" u čijem je središtu bolja budućnost za svakog građanina odgovor na trenutnu politiku bez sadržaja koja svakodnevno donosi negativne pojave u našem društvu - zaključuju iz GP URA.&nbsp;

URA predstavila program "CG365" u Evropskom parlamentu: "Za razvoj Crne Gore svakog dana"

Građanski pokret URA, na čijem je čelu Dritan Abazović, neće podržati interpelaciju potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, tvrde izvori portala ETV.
Ako URA ostane pri ovom stavu, to će, faktički, značiti blokadu inicijative, budući da opozicija nema dovoljan broj potpisa da bi interpelacija bila uvrštena u dnevni red Skupštine Crne Gore.
Ova informacija je nezvanično Portalu ETV potvrđena i u Demokratskoj partiji socijaliasta koja je pokrenula interpelaciju.
Podsjetimo, Demokratska partija socijalista (DPS) uputila je interpelaciju svim poslaničkim klubovima, izuzev Demokrata i stranaka bivšeg Demokratskog fronta. Inicijativa se odnosi na preispitivanje politike Vlade Crne Gore u oblastima bezbjednosti, odbrane, borbe protiv kriminala i unutrašnje politike.
Da bi interpelacija bila formalno predata u skupštinsku proceduru, potrebno je najmanje 27 potpisa poslanika.

Miraš Dušević

Dritanova URA neće protiv Alekse

Poslanice u Skupštini Crne Gore najoštrije su osudile mizogini i seksistički napad Daria Vraneša, predsjednika Opštine Pljevlja na novinarku i direktoricu Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milku Tadić Mijović, i zatražila od njega da uputi javno izvinjenje, a od aktera ruštveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje.
U saopštenju koje su potpisale &nbsp;Zdenka Popović, Aleksandra Vuković Kuč, Radinka Ćinćur, Bojana Pićan, Jelena Kljajević, Zoja Bojanić Lalović, Aleksandra Despotović, Nela Savković Vukčević, Sonja Popović, Jelenka Andrić, Kenana Strujić Harbić, Dragana Vučević, Nađa Laković, Branka Marković, Anđela Vojinović, Slađana Kaluđerović, Jevrosima Pejović, Edina Dešić, Maja Vučelić i Milena Vuković opominju da već godinama svjedočimo porastu verbalnih i digitalnih napada usmjerenih ka ženama koje aktivno učestvuju u javnom životu.
- Ti napadi često imaju oblik seksističkih uvreda, prijetnji i mizoginog sadržaja. Oni nijesu samo problem pojedinki koje ih trpe – oni predstavljaju direktnu prijetnju demokratskim procesima, principima ravnopravnosti i slobodi profesionalnog djelovanja. Zajednička je odgovornost institucija, društva i svakog pojedinca da obezbijedimo atmosferu u kojoj svaka žena – novinarka, službenica, političarka ili odbornica – može svoj posao obavljati bez straha, ponižavanja ili prijetnji- kazale su poslanice.
Pozivaju sve aktere društveno-političke scene da se međusobno ophode sa uvažavanjem i poštovanjem, bez obzira na pol, funkciju ili političko opredjeljenje. Ne smijemo dozvoliti da se narušava dostojanstvo bilo kojeg pojedinca, niti da se javni prostor pretvara u poligon za uvrede, lične napade i diskriminaciju.
- Javna funkcija podrazumijeva odgovornost, uzor i obavezu da se njeguje demokratska kultura dijaloga. Zbog toga očekujemo od predsjednika Opštine Pljevlja da uputi javno izvinjenje.- poručile su poslanice.

Poslanice Skupštine: Da se predsjednik Opštine Pljevlja izvini, javni prostor nije poligon za diskriminaciju i uvrede

Dana 4. decembra 2025. godine, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev zaprijetio je Briselu na svom Telegram kanalu da povrat ruske imovine, ako se ona obezbijedi Ukrajini, neće biti putem sudova, već kroz „stvarne reparacije u naturi“. „Ako Evropska unija, koja poludila i dalje pokuša ukrasti rusku imovinu blokiranu u Belgiji izdavanjem takozvanog kredita za reparacije, takve akcije u okviru međunarodnog prava mogu se kvalifikovati kao posebna vrsta casus belli sa svim posljedicama koje slijede za Brisel i pojedinačne zemlje EU. A onda se povrat tih sredstava možda više neće odvijati putem sudova, već kroz stvarne reparacije koje će poraženi neprijatelji Rusije platiti u naturi“, napisao je Medvedev. Naravno, takve akcije EU se ne mogu kvalifikovati kao izgovor za rat, ali Medvedev je očigledno pomiješao međunarodno pravo sa sistemom koncepata gangsterskog Sankt Peterburga iz prve polovine 90-ih godina prošlog vijeka, gdje je aktivno djelovao uz Putina.
Nakon početka potpune ruske invazije na Ukrajinu, EU je zamrznula preko 200 milijardi eura ruskih državnih i privatnih sredstava pohranjenih u Evropi. Najveći obim imovine koncentrisan je u Belgiji. EU smatra korištenje zamrznute ruske imovine jednim od ključnih mehanizama za finansiranje Ukrajine, posebno u obliku takozvanog reparacijskog kredita. Istovremeno, ovo pitanje je kontroverzno među državama članicama EU zbog pravnih rizika i potrebe za pronalaženjem ravnoteže između principa jednoglasnosti i potrebe za brzom podrškom Kijevu. Glavni protivnik davanja reparacijskog kredita Ukrajini na račun ruske imovine je Belgija. Belgija zahtijeva veće garancije od zemalja EU u vezi sa kreditom za Ukrajinu od 140 milijardi eura na račun zamrznute ruske imovine. Belgijska vlada strahuje od komplikacija ako se kredit ne realizuje ili ako Moskva preduzme mjere protiv Belgije. Zbog toga se predstavnici EU i belgijske vlade do kraja još ne mogu dogovoriti.
Pitanje zamrznute ruske imovine i njene moguće upotrebe u podršku Ukrajini jedno je od najbolnijih za Kremlj. Ova sredstva se u Moskvi doživljavaju kao vlastiti resurs i simbol suvereniteta, pa svaka zapadna inicijativa za njihovu preraspodjelu izaziva oštro negodovanje. Istovremeno, pokušaj transfera ruske imovine Ukrajini u obliku reparacijskog kredita pokazuje želju međunarodne zajednice da pronađe efikasne mehanizme za kompenzaciju gubitaka od agresije. Medvedeve prijetnje ratom su oblik psihološkog i političkog pritiska na EU. Takve izjave imaju za cilj posijati strah od eskalacije i natjerati Brisel i druge prijestolnice da oklevaju da koriste zamrznutu imovinu. Kremlj sistematski koristi retoriku casus belli kako bi stvorio atmosferu neizvjesnosti i potkopao jedinstvo zapadnih partnera. Medvedeva izjava došla je u kontekstu teških pregovora o reparacijskom kreditu za Ukrajinu, koje prate sporovi između zemalja EU. Kremlj pokušava iskoristiti nesuglasice unutar Evropske unije, povećavajući strahove od mogućih pravnih i političkih posljedica. Dakle, Moskva nastoji oslabiti podršku Kijevu i zadržati pristup kontrolisanoj imovini u budućnosti. Medvedeve prijetnje su također osmišljene da uspore formiranje dugoročne finansijske arhitekture podrške Ukrajini. Rusija shvata da ako EU može stvoriti stabilan mehanizam za korištenje imovine, to će Kijevu osigurati rezervu resursa za dugi niz godina. Stoga Moskva pokušava poremetiti ili barem odgoditi proces donošenja odluka, koristeći zastrašivanje i pravne manipulacije.
04.12.2025. web stranica NKnews objavila je članak u kojem se analiziraju pregovori između Ruske Federacije i DNRK u Moskvi, koji se održavaju kao redovna sjednica međuvladine komisije o ekonomskoj saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje. Sastancima prisustvuju ključni ruski zvaničnici odgovorni za prirodne resurse i energiju. Strane pripremaju proširenu saradnju, otvarajući Rusiji pristup prirodnim resursima DNRK-a, a Sjevernoj Koreji pristup ruskoj tehnologiji, energetskim zalihama i logističkim rutama. Sporazumi bi mogli ojačati ne samo ekonomsku, već i stratešku međusobnu podršku između Moskve i Pjongjanga. Za Sjedinjene Američke Države i njihove saveznike u Istočnoj Aziji, ovo prijeti i jačanju raketnog i nuklearnog potencijala DNRK-a i pojavi novog strateškog saveza Rusija-Sjeverna Koreja koji bi mogao djelovati kao "most između Evrope i Azije" za zaobilaženje sankcija, trgovine, oružja i utjecaja. Saradnja u oblasti resursa i energije način je za Moskvu i Pjongjang da zaobiđu međunarodna ograničenja. Ako takve sheme postanu sistemske, sankcije osmišljene da odvrate DNRK i Rusku Federaciju izgubit će svoju efikasnost, a strategija sankcija SAD-a kao sredstva odvraćanja bit će potkopana. Kroz ovu saradnju, DNRK može dobiti nove tehnologije, logističku podršku i iskustvo koje će povećati njenu sposobnost izvođenja provokacija ili agresije, kako protiv američkih saveznika u regiji, tako i potencijalno protiv samih SAD-a ako politika Pjongjanga postane agresivnija. Saradnja sa DNRK-om mogla bi omogućiti Ruskoj Federaciji da nastavi rat u Ukrajini, a također i da u budućnosti stvori azijsko-pacifički front. Sjedinjene Američke Države bi se mogle suočiti s izazovom kada budu morale istovremeno reagovati u oba regiona.
Nakon potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, DNRK je postala značajan dobavljač municije, raketa i vojnog osoblja Moskvi. U periodu 2024.-2025., isporuke artiljerijske opreme i municije, posebno granata velikog kalibra iz DNRK-a, pomogle su Ruskoj Federaciji da održi visoku stopu artiljerijske vatre na frontu. Sjevernokorejske trupe bile su uključene u operacije protiv Ukrajinskim odbrambenim snagama u Kurskoj oblasti i trenutno pokrivaju područja u blizini granice i grade utvrđenja u tim područjima. Zauzvrat, Ruska Federacija obezbjeđuje DNRK gorivo, pomoć u modernizaciji energetskih i drugih civilnih objekata, te vojnu tehnologiju, uprkos međunarodnim sankcijama protiv Pjongjanga. Iako je ukupni obim službene trgovine između zemalja i dalje mali, vojna saradnja i isporuke oružja su mnogo veće. U azijsko-pacifičkoj regiji, DNRK se već smatra ključnom prijetnjom: njene rakete, raketni programi i demonstracijski testovi izazivaju zabrinutost među susjednim zemljama. Podrška Ruske Federacije uništava motivaciju Pjongjanga da pregovara sa Sjedinjenim Državama o denuklearizaciji ili stabilizaciji. To otežava Washingtonu kontrolu regionalne sigurnosti i politike prema DNRK.
03.12.2025. Asharq Al-Awsat izvještava da ruska vojna baza u Port Sudanu postaje direktna prijetnja Sjedinjenim Državama, jer učvršćuje poziciju Moskve na Crvenom moru - na strateškoj tački koja joj omogućava kontrolu pristupa Sueskom kanalu i značajnom dijelu svjetske trgovine. Stalno prisustvo ruskih brodova, posebno onih s nuklearnim oružjem, stvara uslove pod kojima Washington gubi svoju operativnu prednost i slobodu manevrisanja u strateškom koridoru između Afrike i Bliskog istoka. Takav mostobran omogućava Kremlju da utiče na morske rute, zaobiđe pritisak sankcija i koristi regiju kao polugu u bilo kojoj krizi koja direktno utiče na američke interese i ograničava sposobnost Sjedinjenih Država da oblikuju pravila igre u ovom dijelu svijeta. Raspoređivanje ruskog pomorskog kontingenta u Sudanu uklapa se u dugogodišnju strategiju Moskve da se učvrsti na jugoistočnom krilu globalnih trgovačkih ruta. Kontrola obale Crvenog mora oduvijek je bila privilegija onih država koje su u stanju osigurati sigurnost transporta energije, kontejnerskog prijevoza i vojne logistike između Mediterana i Indijskog okeana. Dodavanje ruske infrastrukture ovom strateškom čvorištu stvara priliku da utiče na kretanje brodova u području gdje obično djeluju američke i savezničke grupe za stalno prisustvo. Blizina ulaza u Sueski kanal povećava važnost ove tačke: svaka država sa stalnom vojnom platformom tamo dobija mogućnost da posmatra, bilježi i potencijalno odvraća aktivnosti flota koje osiguravaju funkcionisanje pomorskih komunikacija između Evrope i Bliskog istoka sa Azijom. Za Washington to znači pojavu igrača koji može koristiti sudansku obalu ne samo kao mjesto za popravku i dopunjavanje goriva brodova, već i kao centar sposoban da izvrši pritisak u osjetljivoj regiji gdje se američka politika oslanja na stabilnost ruta i brzinu prebacivanja snaga u slučaju krize. Prisustvo u Sudanu stvara novi kanal za Moskvu da uđe u regije gdje je konkurencija sa SAD-om tradicionalno bila ograničena na diplomatiju i ekonomiju. Prisustvo vojne infrastrukture u Crvenom moru daje joj mogućnost da taj utjecaj prevede u praktičnu ravan, posebno korištenjem obavještajnih podataka i praćenja brodova kako bi se brzo ispravio utjecaj sile u pravim trenucima. Ovaj model omogućava Kremlju da djeluje ciljano, bez pribjegavanja eskalaciji velikih razmjera. Uključenost Sudana u odbrambenu saradnju s Rusijom jača trend u kojem države s nestabilnim političkim sistemima traže podršku izvan okvira partnerstva sa Sjedinjenim Državama. To Moskvi daje priliku da ponudi uvjete koji povećavaju ovisnost lokalnih elita o ruskim isporukama i uslugama, što u budućnosti otežava američke pokušaje konsolidacije jedinstvenog pristupa sigurnosti u regiji. Postepeno pomicanje ravnoteže interesa smanjuje sposobnost Washingtona da koordinira djelovanje partnera u zoni Crvenog mora. Finansijska dimenzija sudansko-ruskog sporazuma otvara Moskvi pristup dodatnim izvorima resursa, posebno zlatu, koje pod sankcijama postaje alternativno sredstvo za obnavljanje rezervi. Konsolidacija ruske baze na sudanskoj obali predstavlja novi izazov za Sjedinjene Američke Države, vezan ne samo za vojne rizike, već i za promjenu ponašanja regionalnih igrača, koji imaju tendenciju da prilagode vlastite političke i sigurnosne orijentacije kada se u regiji pojavi sila sposobna da pruži alternativne mehanizme podrške. Kao rezultat toga, američke inicijative zahtijevaju veće političko i resursno učešće kako bi se održala prethodno uspostavljena sfera utjecaja.

Medvedev ucjenjuje Evropu

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.178 ambulantnih pregleda, od čega 398 u Institutu za bolesti djece (IBD).&nbsp;
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 167 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 294.
- U istom periodu obavljena su 73 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 144 pacijenta, od čega 18 u IBD-u- kaže se u saopštenju.
Navodi se da su u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene 622 dijagnostičke procedure, od čega 96 CT i 50 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 92 dijagnostičke procedure, od toga tri CT i sedam MR pregleda- rekli su iz KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.334 pacijenta i odrađeno 37.214 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 15 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 15 beba

Predaja teritorije Rusiji bila bi "neprihvatljiva" za Ukrajinu, izjavio je načelnik ukrajinske vojske general Aleksandar Sirski.
Sirski je u intervjuu za Skaj njuz naveo da "pravedan mir" može da se postigne jedino prekidom borbi duž trenutne linije fronta, nakon čega bi uslijedili pregovori.&nbsp;
Optužio je Moskvu da koristi pokušaje posredovanja predsjednika SAD Donalda Trampa kao "pokriće" dok ruske trupe nastavljaju ofanzivu.
- Neprihvatljivo da se jednostavno odreknemo teritorije, upravo zato se borimo - rekao je Sirski i dodao da bi svaki mir koji uključuje ustupanje teritorije bio "nepravedan i neprihvatljiv".
Načelnik je istakao da Ukrajina i dalje zavisi od zapadne vojne pomoći, posebno SAD, ali je rekao da se oslanja i na evropske saveznike u slučaju prekida američke podrške.
- Branimo ne samo sebe, već cijelu Evropu - naveo je Sirski.&nbsp;
Sirski je istakao da se "najžešće" borbe trenutno vode oko Pokrovska, Kupjanska, Limana i Guljajpolja, dok Ukrajina koristi i napade bespilotnim letjelicama na rusku infrastrukturu, uključujući naftne objekte i vojne ciljeve.
- Nema pauze. Pod okriljem pregovora, neprijatelj pokušava da zauzme što više naše teritorije - upozorio je Sirski i dodao da Moskva ne pokazuje znake smanjenja ofanzivnih operacija.&nbsp;

Sirski: Predaja teritorije bi bila neprihvatljiva

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: gp-ura