Ništa ne može više da me iznenadi. Čudi me kako im nije izrečena neka mjera klečanja na kukuruzu, ili tako nešto, komentarisao je za Antenu M fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević prvostepenu presudu sudije bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenje u Beranama, Petra Varagića, koji je oslobodio okrivljene Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuka Došljaka optužbi da su ljetos napali fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa potom u crkvu sklonjen spomenik zlikovcu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
Dvojici maloljetnika, petnaestogodišnjaku i sedamnaestogodišnjaku iz Berana, koji su noseći šajkače, tražili od novinara da izbriše fotografije uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću, pri čemu je jedan od njih istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju, izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci.&nbsp;
Sud je utvrdio da su 8. avgusta 2025. godine, na javnom mjestu, maloljetnici vrijeđali fotoreportera DN "Vijesti" Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima. Petrić i Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreprotera Vijesti. Sud je prihvatio njihove odbrane jer ih oštećeni novinari na pretresu nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak je oslobođen optužbe za fizički napad na novinare Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića. Iako su oštećeni potvrdili da je Došljak bio dio grupe koja je opkolila novinare, sud je ocijenio da „nije sa sigurnošću utvrđeno da je fizički nasrnuo“ na oštećene na način opisan u zahtjevu.&nbsp;
- Sve je jasno iz dosadašnjih postupaka. I za ovaj i za drugi slučaj. I prekršajni i krivični. Izgleda da niko nije kriv. Izgleda da nas gore niko nije napao. Izgleda da je to sve bilo, što se veli u ljubavi, a da je ovo nekakav incident sa nekog drugog mjesta- kazao je Vaisljević Anteni M.
On je komentarisao i to što je Pejovića i Rudovića, nakon oslobađajuće presude trojice okrivljenih, sudija Varagić uputio na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahtjeva.
- Znači, nijesu pronašli da su okrivljeni, a onda je pravna povuka da se pokrene parnični postupak protiv njih. Kako će kolege Boris i Balša da pokrenu postupak protiv nekoga koja je na sudu oslobođen? To je potpuno jedna apsurdna predstava, apsurdno suđenje i jedno apsurdno vođenje kompletnog slučaja napada na nas- kazao je Vasiljević.
Interesantan dio obrazloženja sudije Varagića odnosi se na oduzimanja telefona reporteru Stevu Vasiljeviću, koju je sud pripisao Došljaku. Sud je zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja „fizički napad“, jer nije bilo „kontakta tijelo o tijelo“, već da se eventualno radilo o „drskom ponašanju“. Međutim, kako sud nije, kako piše u obrazloženju, smio dirati u „objektivni identitet optužbe“, Došljak je oslobođen. Sud je i odbranu maloljetnika ocijenio kao usmjerenu na izbjegavanje odgovornosti, a Vasiljević postupanje državnih organa u tom smslu komentariše kao nedopustivo.
- Sud je jasno cijenio u rješenju da je odbrana okrivljenih bila usmjerena ka olakšavanju okolnosti, ili drugim riječima, isto kao što je bio slučaj u krivičnom postupku. Ti ljudi, prosto ne znam kako da nađem drugu riječ, lažu. I, to je okej. Razumijem da okrivljeni ima pravo da se brani i da laže, da radi što god hoće. Ali, ne mogu da razumijem da Tužilaštvo i sud to konstatuju, a da pri tome makar ne pokrenu neke postupke za lažno svjedočenje pred sudom pod zakletvom, ili kakva je već tu zakonska procedura. Ali, očigledno ljudi pričaju stvari koje nijesu istinite, za razliku od nas trojice koji pokušavamo da se držimo istine, što nam je negdje i osnovno načelo profesije. Međutim, istina očigledno nije bitna za predstavnike vlasti- zaključuje Vasiljević.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nedavno je odbacilo i krivičnu prijavu Uprave policije protiv Baranina Vlada Stijovića za krivično djelo prinuda prema fotoreporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću tokom dešavanja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vasiljević o presudi u slučaju Gornje Zaostro: Čudi me da im nije izrečena mjera klečanja na kukuruzu

Sudija bjelopoljskog Suda za prekršaje – Odjeljenje u Beranama, Petar Varagić, oslobodio je okrivljene Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuka Došljaka optužbi da su ljetos napali fotoreportere i novinara Vijesti i Pobjede u Gornjem Zaostru, gdje je podignut, pa potom u crkvu sklonjen spomenik zlikovcu iz Drugog svejtskog rata Pavlu Đurišiću.
Dvojici maloljetnika, petnaestogodišnjaku i sedamnaestogodišnjaku iz Berana, koji su noseći šajkače, tražili od novinara da izbriše fotografije uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću, pri čemu je jedan od njih istrgao telefon iz ruke oštećenog kako bi provjerio galeriju, izrečena je vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja u trajanju od najmanje mjesec, a najviše šest mjeseci.
Sud je utvrdio da su 8. avgusta 2025. godine, na javnom mjestu, maloljetnici vrijeđali fotoreportera DN "Vijesti" Borisa Pejovića, nazivajući ga „izdajnikom“, „ustašom“ i drugim pogrdnim imenima.
Sud je njihovu odbranu ocijenio kao usmjerenu na izbjegavanje odgovornosti, dajući punu vjeru iskazima oštećenih novinara.
Dušan Petrić i Drago Labović oslobođeni su optužbi da su prijetili napadom na život i tijelo fotoreprotera Vijesti Borisa Pejovića. Sud je prihvatio njihove odbrane jer ih oštećeni novinari na pretresu nijesu prepoznali kao lica koja su se neprimjereno ponašala.
Vuko Došljak je oslobođen optužbe za fizički napad na novinare Borisa Pejovića, Steva Vasiljevića i Balšu Rudovića. Iako su oštećeni potvrdili da je Došljak bio dio grupe koja je opkolila novinare, sud je ocijenio da „nije sa sigurnošću utvrđeno da je fizički nasrnuo“ na oštećene na način opisan u zahtjevu.
Interesantan dio obrazloženja sudije Varagića odnosi se na oduzimanja telefona reporteru Stevu Vasiljeviću, koju je sud pripisao Došljaku. Sud je zauzeo stav da u tim radnjama nema elemenata prekršaja „fizički napad“, jer nije bilo „kontakta tijelo o tijelo“, već da se eventualno radilo o „drskom ponašanju“. Međutim, kako sud nije smio dirati u „objektivni identitet optužbe“, Došljak je oslobođen.
Oštećeni Pejović i Rudović upućeni su na parnični postupak radi ostvarivanja imovinsko-pravnih zahtjeva, dok Vasiljević takav zahtjev nije podnosio. 
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nedavno je odbacilo i krivičnu prijavu Uprave policije protiv Baranina Vlada Stijovića za krivično djelo prinuda prema fotoreporteru Pobjede Stevu Vasiljeviću tokom dešavanja u Gornjem Zaostru.

Prvostepeno oslobođeni trojica okrivljenih za napad na novinare u Gornjem Zaostru; dvojici maloljetnika vaspitne mjere zbog vrijeđanja

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

1084x550

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića i Pobjede Steva Vasiljevića danas je odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama, zbog nepojavljivanja okrivljenog Ralevića.
Do incidenta je došlo u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i Vasiljevića.
Osim Raičevića, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, sudija Ivan Došljak je na današnjem ročištu kazao da je u sud juče stigao dopis od Milića u kojem navodi da zbog neodložne porodične obaveze nije u mogućnosti da prisustvuje, pa da zbog toga neće moći da održi današnji pretres.
Pretres je odložen za 12. decembar, a Raleviću će poziv biti upućen preko policije, kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo.

1250x600

Slučaj napada na fotoreportere: Odgođeno suđenje zbog nepojavljivanja Ralevića

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra biće jasna poruka svim medijskim radnicima u Crnoj Gori i test za vlasti koliko su spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost - ocijenjenili su sagovornici agencije MINA predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i izvršna direktokra Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić.
Anketa koju je agencija MINA uradila sa grupom crnogorskih novinara iz različitih medija, pokazala je da se ne osjećaju bezbjedno kada rade svoj posao i da postoje politički pritisci na rad medija.
<h2>RAD NA TERENU VELIKI PROBLEM</h2>
Kračković je rekao da je rad na terenu prepoznat kao jedan od velikih problema i da je bilo nekoliko težih incidenata, gdje su na meti bili novinari.&nbsp;
On je dodao i da su novinari ispravno prepoznali jake političke pritiske zbog toga što oni kasnije mogu da generišu druge vrste prijetniji i napada.
- Simpatizeri političkih partija nekritički prihvataju narative političara koji targetiraju novinare i onda oni upućuju prijetnje novinarima - naveo je Kračković.
<h2>NAJMANJE 120 INCIDENATA ZA PET GODINA</h2>
On je podsjetio da je u posljednjih pet godina Sindikat medija zabilježio najmanje 120 incidenata u kojima su mete napada ili žrtve bili novinari.
Kračković je istakao da broj napada i pritisaka na novinare nije smanjen i pored institucionalnih pomaka i usvajanja izmijenog Krvičnog zakonika, kojim su povećane kazne za napade na novinare, ali i uprkos tome što policija promptno reaguje na najveći broj slučajeva napada i nastoji da ih odmah procesuira.
I Nikolić je saglasna sa stavom novinara, ocjenujući da država ima dobar zakonski okvir da garantuje bezbjednost novinarima i medijima.
- Ti dobri zakoni i odlična rješenja, koja su vrlo često usaglašena sa najboljim evropskim i međunarodnim standardima, u Crnoj Gori se ne primjenuju najčešće. I tu je ključ problema, jer na političkom nivou imamo kontinuiran politički pritisak na novinare, medije - dodala je Nikolić.
<h2>PRITISCI</h2>
Ona je ukazala na to da već godinu nije obezbijeđeno da Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU), koja je jedna od najvažnijh medijskih institucija u državi, radi u punom kapacitetu.
- Zato što političari koji su na vlasti, parlamentarna većina, ne žele da puste u Savjet čovjeka koji je dugogodišnji novinar, instruktor novinarstva, koji uživa reputaciju i kredibilitet - istakla je Nikolić.
Ona je kazala da generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić i dalje obavlja tu funkciju, uprkos brojnim presudama da je nezakonito izabran.
- Imamo i presude protiv članova Savjeta RTCG, ali kao da su se stvari izvrnule i umjesto da Savjet kontroliše rad manadžmenta, menadžment kontroliše rad Savjeta. Tu imamo odstupanje od primjene zakona i pokušaj političke kontrole - smatra Nikolić.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo odbrane nedavno uskratilo akreditaciju za pojedine redakcije, što je, kako je navela, nezapamćeno.&nbsp;
Ukazala je i da pregovori u Javnom serivsu, oko potpisivanja kolektivnog ugovora idu teško.&nbsp;
- U prvih sto mjesta za zarade u Javnom servisu, nema novinara, nema medijskih radnika. Onda imamo osnivanje paralelnog sindikata. Odjednom vidite novinare iz prajm tajma kojih više nema ne vode emisije - istakla je Nikolić.
Ona smatra da su sve to vidovi jednog snažnog pritiska na sindikalni aktivizam i pokušaje ljudi da se izbore za pobojšanje svog standarda.
Nikolić je ukazala na slučaj napada na Steva Vasiljevića, Igora Pejovića i Balšu Rudovića u Zaostru kod Berana kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.&nbsp;
- Na jednom dijelu teritorije policija ne reaguje na brutalno maltretiranje ljudi - otimanje opreme, vađenje snimaka, prijetnje ubistvom - navela je Nikolić.
<h2>GRANSKI UGOVOR MOŽE POBOLJŠATI PRAVA NOVINARA</h2>
Kračković je rekao da još nema granskog koletivnog ugovora zbog toga što ne može da dođe do dogovora između sindikata, dva koji pregovaraju i poslodavaca, odnosno vlastnika medija.
On je kazao da će Sindikat i dalje pokušavati da dođe do dogovora, dodajući da posljednja dešavanja u pojedinačnim medijima mogu biti podstrek da dođe do dogovara oko granskog kolektivnog ugovora.
Kračković je dodao da je Radio Televizija Pljevlja potpisala svoj kolektivni ugovor poslije mnogo godina, kojim su poboljšani uslovi za rad i zarade zaposlenih u tom mediju.&nbsp;
On je kazao da je nakon pregovora o kolektivnom ugovoru u Javnom servisu, kada je bilo protesta Sindikata zaposlenih koji su se žalili na pritiske manadžmenta, na kraju došlo do kompromisa.
- Sada se očekuje samo da Ministarstvo finansija da saglasnost i taj kolektivni ugovor biće potpisan i njime će biti povećane zarade u Javnom servisu - istakao je Kračković.
On je ocijenio da su posjednja dešavanja u pojedinačnim medijima značajan podstrek da se uskoro proba dogovoriti granski kolektivni ugovor na nivou države, koji može poboljšati prava i novinara, i medijskih radnika, odnosno da se tim ugovorom obezbijedi minimum prava ispod kojih se ne može ići.&nbsp;
- Zbog čega je to značajno? Jer u Crnoj Gori danas imamo preko 200 medija. U preko polovine, ja sam siguran, da vi nemate poštovanje nekih osnovnih prava novinara - smatra Kračković.
<h2>NEZAINTERESOVANOST MLADIH</h2>
Nikolić je kazala da je dobra ilustracija o tome koliko je novinarstvo bezbjedna, popularna i atraktivna profesija Crnoj Gori, činjenica da mladi nijesu zaintersovani da se bave tim poslom.
Ona smarta da je država dužna da obezbijedi okvir za slobodan rad.&nbsp;
Nikolić je kazala da nigdje u zakonu ne piše da se ne smiju targitirati ili kriminalizovati novinari i da im se ne smiju davati neke generalne ocjene bez dokaza, ističući da se to vrlo često dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da policija treba da stoji i da mirno gleda kad novinare napada grupa bijesnih ljudi, ali to se dešava - navela je Nikolić.&nbsp;
Dodala je da nigdje u zakonu ne piše da Ministarstvo odbrane smije da uskraćuju i akreditacije novinarima, ali da se to dešava.&nbsp;
- Nigdje u zakonu ne piše da generalni direktor javnog servisa ne smije da bude na toj dužnosti i ne može i da krši zakone ove države, a da i dalje obavlja tu dužnost, ali to se i dalje dešava. Nigdje ne piše da moraš da radiš ovako težek posao, a da imaš ispod prosječne plate. To nigdje ne piše. To su sve stvari koje zavise od ambijenta i nivoa političke kulture na koje političari utiču, ali isto tako postoji dio naše odgovornosti - medijskih organizacija, novinara - navela je Nikolić.
Ona je kazala da je to pitanje budućnosti novinarske profesije.
<h2>ONLAJN PRIJETNJE NAJČEŠĆE</h2>
Kračković je kazao da su prijetnje preko društvenih mreža najčešći vid napada na novinare proteklih godina koje je i Sindikat medija registrovao u svim istraživanjima.
- Ti napadi su specifični zbog toga što policija i tužilaštvo u dosta slučajeva ne mogu da ih riješe i zbog toga što su neke od tih stizale sa adresa iz drugih država. Međutim, u posljednje vrijeme neki od tih slučajeva su riješeni, nakon proteka određenog vremena, ali neki i dalje nijesu. To je veliki razlog za zabrinutost - rekao je Kračković.
On je objasnio da se radi o slučajevima onlajn prijetnji, ili preko društvenih mreža ili preko mejla.
- Imali smo čak i slučajeve prijetnji masovnim silovanjem čitavih redakcija. To su stvari koje moraju snažno da nas zabrinu i moraju do kraja biti riješeni - dodao je Kračković.
<h2>OHRABRUJE PRESUDA ZA PRIJETNJE NOVINARKI TV E</h2>
On je kazao da su nakon nekoliko godina, 2020. i 2021. godine imali i veliki broj fizičkih incidenata, što je bila posljedica oštre polarizacije u društvu nakon promjene vlasti.
- Ono što može da ohrabri jeste posljednja presuda, iako prvostepena, za slučaj prijetnje novinarki Televizije E Itani Kaluđerović, kada je to dijelo kvalifikovano po novom, izmjenjenom Krivičnom zakoniku i počinilac dobio devet mjeseci zatvora - naveo je Kračković.
On je dodao da toga nije bilo u slučajevima napada na novinarku Pobjede Anu Rajčković i na fotoreportere i novinare u Gornjem Zaostru.&nbsp;
- Taj slučaj po nama ide dosta traljavo. Zbog toga što ste vi isprva imali optužnicu protiv jedne osobe. Sada su tu dodate još dvije koje se krivično terete i pet koje se prekršajno gone - naveo je Kračković.
On je poručio da Sindikat pomno prati dešavanja i kako će nadležni organi, prvenstveno sud, na kraju donijeti odluke u tom predmetu.&nbsp;
- Smatramo da će to biti jasna poruka svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori, u zavisnosti od toga kakva bude presuda u tom najtežem slučaju napada na novinare Crnoj Gori u ovoj godini - kazao je Kračković.
<h2>DOŠAO VELIKI BROJ MEDIJA SA SRPSKIM KAPITALOM</h2>
Nikolić je kazala da se, nakon promjene vlasti 2020. godine, promijenila i medijska scena jer je došao veliki broj medija sa stranim kapitalom i to sa jedne adrese, a to je Srbija.&nbsp;
- Nijesam sigurna da smo dolaskom i osnivanjem tolikog broja medija dobili na kvalitetu, sklonija sam prije da se saglasim sa onima koji primećuju da smo dobili, u stvari, politički uticaj - ocijenila je Nikolić.
Ona je rekla da je dijaloška uloga medija u društvu veoma značajna da bi se obezbijedio prostor za razgovor različitih aktera.
<h2>POJEDINI NOVINARI RTCG NESTALI SA PRAJM TAJMA</h2>
Nikolić je rekla da su pojedini novinari na Javnom servisu, urednici od Vladana Mićunovića, Andrijane Kadije, Marijane Marković, Isidore Šoć, Dušanke Pejović, nestali sa prajm tajma u Javnom servisu.
- Zašto? Iz kog razloga? Zašto se kačim na javni servis? Zato što ne postoje nikakvi pisani i tragovi, zašto se ti ljudi miču. A to je par ekselans pritisak na novinare - kazala je Nikolić.
Kračković je kazao da je Crna Gora fenomen zbog toga što ima preko 200 medija na prostoru sa samo 630 hiljada stanovnika, a što logički može da zvuči da su mediji održivi.&nbsp;
- Naše posljedne istraživanje pokazalo je da profit, odnosno dobit medija, pada. Ona je prepolovljena u odnosu na 2023. godinu, prvenstveno zbog rasta troškova - kazao je Kračković.
On je ocijenio da je ogromna uloga države i da zbog ona može lako da kontroliše određene medije.&nbsp;
- Zbog toga što polovina ukupnog novca u crnogorskim medijima dolazi direktno od države, odnosno od lokalnih samuprava ili opština koje su osnivači lokalnih javnih emitera - naveo je Kračković.
<h2>TESTOVI ZA SLOBODU MEDIJA</h2>
On smatra da se ne pridaje dovoljna pažnja tome kako izvještavati sa rizičnih događaja, ali da u Sindikatu očekuju da se situacije u tom pogledu mijenjati.
- Sindikat medija je prije dvije godine izdao i prve smjernice, odnosno procjenu rizika u redakcijama za izvještavanje sa rizičnih događaja i slao ih novinarima i redakcijama sa molbom da se te pročitaju i primijenjuju kada dođe do situacije da se mora izvištavati sa nekih tako rizičnih skupova - rekao je Kračković.
Nikolić je kazala da će za nju test koliko su stvarno političari na vlasti spremni da garantuju novinarima i medijima bezbjednost, biti presuda u slučaju Gornjeg Zaostra.
- Ishod te presude će biti vrlo znakovit kakav je odnos sudova u Crnoj Gori ili dijela sudova, prema onome što je bezbjednost novinara i sloboda medija i koji su autoriteti kojima se u ovom društvu ne smije ništa i koji su, da kažem, van kontrole pravnog sistema - navela je Nikolić.
On je istakla da je druga stvar hitno popunjavanje Savjeta AMU i raspisivanje konkursa za izbor preostalih članova tog tijela da se ta administrativna prepreka otkloni i da agencija može da funkcioniše u punom kapacitetu.&nbsp;
- Potpisivanje kolektivnog ugovora između rukovodstva RTCG i reprezentativnog sindikata i odobravanje tog kolektivnog uvora od Ministarstva finansija, kao i odstupanje Borisa Raonića sa mjesta čelne funkcija direktora jer su pravosnažne presude jasno stavile do znanja da je on tu nezakonito - navela je Nikolić.&nbsp;
Prema njenim riječima, to su testovi koji će da pokažu da li stvarno poštujemo slobodu medija ili su nam samo usta puna svega toga.

Presuda u slučaju Gornjeg Zaostra test za spremnost vlasti da garantuje novinarima bezbjednost

Fotoreporter „Pobjede“ Stevo Vasiljević, radi naknade nematerijalne štete zbog povreda prava ličnosti, kao i materijalne štete koju je pretrpio uništavanjem fotografske opreme, tužio je Upravu policije i Eparhiju budimljansko-nikšićku zbog propusta tokom događaja u beranskom selu Gornje Zaostro gdje je u avgustu podignut, pa uklonjen, spomenik zločincu iz Drugog svjetskog rata - Pavlu Đurišiću.
Duže od 100 dana od incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, tužilaštvo i policija nijesu identifikovali napadače koji su Vasiljeviću u jednom trenutku ograničili kretanje i zlostavljali ga u dužem vremenskom periodu.
Policija, kako Vasiljević navodi u tužbi, nije obezbijedila javni red i sigurnost građana i novinara na događaju za koji je postojala realna opasnost od incidenata, a Eparhija budimljankso-nikšićka, kao domaćin skupa i neformalni organizator, nije preduzela mjere redarstva i osigurala kontrolu mase iako je skup, kako se ispostavilo, bio rizična manifestacija.
Vasiljević je, osim što mu je oduzeta i oštećena fotografska oprema, fizički napadnut, a prijećeno mu je i povrjeđivanjem staklenom flašom i nožem. On za Antenu M kaže da nije zadovoljan načinom na koji državni organi tretiraju cijeli incident.
- Uopšte nijesam zadovoljan dosadašnjim epilogom, posebno sudskim dijelom, svega što nam se desilo u Gornjem Zaostru. Jos uvijek niko nije optužen za napad, a kako stvari stoje neće ni biti - kazao je Vasiljević.
On je juče svjedočio u Prekršajnom sudu u Beranama pred kojim se vodi prekršajni postupak protiv pet osoba, među kojima su i dva maloljetnika, a u vezi sa incidentom u Gornjem Zaostru gdje je osim napada na njega prijećeno i reporterima Vijesti Borisu Pejoviću i Balši Rudoviću.
&nbsp;- Juče sam svjedočio pred Prekršajnim sudom i sve što sam rekao nije imalo puno efekta, otprilike kao kad popunite one polje „imate li šta da dodate“ na kraju nekog upitnika, koje mašina za analizu ne može da protumači, a sve što ste tamo upisali niko ne pročita. Izgleda da organi države Crne Gore incident tretiraju upravo onako kako ga je definisao premijer Milojko Spajić - &nbsp;kao seosku temu - istakao je Vasiljević.
On za Antenu M kaže da se nažalost dešava upravo ono što je i pretpostavljao.
- Zbog toga sam 6. oktobra, dva mjeseca nakon incidenta, preventivno podnio tužbu protiv Države Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, odnosno Uprave policije i Eparhije budimljansko-nikšićke, čijim nečinjenjem, ili činjenjem, mi je suspendovano, odnosno povrijeđeno niz osnovnih prava zajamčenih Ustavom Crne Gore. Do danas, moj pravni tim nije dobio nikakav odgovor, ni od tuženih ni od Osnovnog suda u Podgorici gdje je tužba predata - rekao je on.
Žalosno je, podvlači, što je primoran da na taj način štiti sebe i profesiju.&nbsp;
- Ritam i način na koji se izvršna i sudska vlast bavi ovim problemom, sada je već očigledno, neće dati rezultate koji bi u budućnosti mogli prevenirati napade na novinare. Mislim da je krajnje vrijeme da država prestane da uzmiče i da se plaši nekih centara moći i u praksi stane u zaštitu svojih građana - kazao je Vasiljević.

Vasiljević tužio Upravu policije i Eparhiju budimljankso-nikšićku zbog propusta tokom događaja u Gornjem Zaostru

Predmet koji se tiče napada na fotoreportere i uništavanje njihove opreme u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže kako Crkva Srbije nije iznad države i zakona.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, ocijenio istoričar Vukota Vukotić.
Navikli su građani, kaže Vukotić, da je Crkva Srbije iznad države - a posebno iznad sudskih organa.
- Pa je suđenje napadačima na novinare i snimatelje u Gornjem Zaostru pravi test za državu. Na ovom primjeru crnogorsko sudstvo ima veliku šansu da stane na put takvoj praksi i da se jedan put pokaže da Crkva Srbije ne može biti iznad države - naglasio je on.
<h2>POKUŠAJ PRANJA BIOGRAFIJE SRBIJE</h2>
Izjave svjedoka u ovom slučaju su, cijeni Vukotić, potpuno besmislene.
- Jer je potpuno nelogično da su novinari i snimatelji pili i veselili se na radnom zadatku, to je potpuno nemoguće jer bi onda to povlačilo njihovu krivicu, makar disciplinsku. Samim tim vidimo da su to izgovori kojima se služe zato što su ponovili riječi mitropolita broj dva – Metodija. Tako da je teško komentarisati takve stvari, ali u svakom slučaju jedna velika šansa da se takvoj praksi stane na put, da se jednom sudskom presudom Crkva Srbije postavi na svoje mjesto - rekao je Vukotić.
On smatra da se veličanjem presuđenog četničkog komandanta zločinca Pavla Đurišića pokušava oprati biografija Srbije – što, kako je rekao, konkretno nema veze sa tim dokazanim ratnim zločincem.
- Postoji bezbroj arhivskih dokumenata, svjedočenja, i stav istorijske nauke o njemu i njegovom djelovanju tokom Drugog svjetskog rata... Međutim ovdje je u pitanju jedan pokušaj promjene narativa koji se nameće u Crnoj Gori, i ne samo kod nas, jer vidimo da je takvo nešto prošlo u Srbiji. Pretpostavljamo da prolazi i u onom dijelu Bosne i Hercegovine i sada nekako mi dolazimo na red. Stvar je u tome što će oni stalno insistarati na tome, u stvari to već rade godinama - naveo je Vukotić.
<h2>BESMISLENE TEZE KOJE NAMEĆE AUTORITET</h2>
To su, ukazuje on, besmislene teze, ali je problem u tome što se pokušavaju nametnuti putem autoriteta.
- E tu je problem, da se odmaknemo od autoriteta i dođemo na polje činjenica takve politike nemaju nikakvu šansu - istakao je Vukotić.&nbsp;
On cijeni i da ideja Crkve Srbije o rehabilitaciji četničkog pokreta nigdje nije naišla na veći otpor nego u Crnoj Gori.&nbsp;
- Čega su duboko svjesni i zbog toga ulažu iznimne napore. Zbog toga su ovi spomenici od tone, ikonografija... To godinama već traje, a nažalost smo dobili „oslobodilačku vlast“ koja oslobađa istoriju od činjenica i prilagođava narativ svojim političkim potrebama – naglasio je istoričar.
To je, decidan je on, nešto što crnogorsko društvo ne može da dopusti sebi.
- Jer ako tu pokleknemo: mi bukvalno gubimo pravo postojanje. To je ta posljednja stepenica na kojoj se brani crnogorski identitet koji se zasnivao na antifašizmu - jasan je Vukotić.
<h2>BRUTALNO PREKRAJANJE ISTORIJE</h2>
Osvrnuvši se na Rezoluciju i glasanje u Ujedinjenim nacijama (UN) o fašizmu, neonacizmu, nacizmu i rasizmu, ukazuje na postojanje dva antifašizma.
- Jedan je evropski, afirmisan posle 1941. godine i na kojem počiva današnje savremeno društvo i drugi - sumanuti program Rusije iz glave Dugina, čiji su sljedbenici na vlasti u Crnoj Gori – naveo je on.
Dodaje da se u Crnoj Gori ne radi o klasičnom revizionizmu, jer ne postoji revizija istorije koja bi podrazumijevala drugačiji pogled na osnovu novih činjenica.
- Mi ovdje imamo brutalno prekrajanje istorije, neko pokušava da nas ubijedi da nešto jeste, a svi znamo da nije - iako ne postoji nikakav dokaz to se pokušava uraditi samo na osnovu autoriteta – rekao je Vukotić.
Te stvari su, upozorava istoričar, izuzetno opasne za svako društvo.
- Ne postoji društvo koje može sebi da dozvoli takvo što za bilo koji segment istorije sa se tako brutalno prekraja. Nažalost, mi vidimo ovdje da se radi o prekrajanjima koja nijesu ni konkretno naša, ona su nama nametnuta spolja, to dolazi iz druge države, od nekih drugih ljudi i institucija druge države, što je još opasnije - rekao je Vukotić.
<h2>PREKO ŽRTAVA NE MOŽEMO DA PREĐEMO</h2>
Ističe primjer prijedlog Pokreta Evropa sad (PES) da se iz Zakona o distaniji Petrović ukloni riječ „nasilna“ u odnosu na aneksiju 1918. godine.
- Nijesu sve aneksije nasilne, postoje i nenasilne: a primjer je BiH 1908. godine koja je nenasilno anektirana od Austrougarske. To je bila potpuno nenasilna, jer je Austrougarska bila donosilac modernosti u odnosu na Osmansko carstvo koje je zvanično di tada bilo. Ima i drugih primjera, naravno, međutim stvar je u tome što se i to iskrivljuje i savija istina - i nekako upodobi prema trenutnim političkim potrebama - istakao je Vukotić.
Decidan je da se 1918. godine desila okupacija - i to je, poručuje on, pravi termin.
- Jer je došla od strane srpskih trupa kojima su pomagale francuske trupe, pa su nakon toga te okupacione vlasti održale neku veliku narodnu skupštinu i to srpskog naroda. Na samoj toj skupštini jedan od delegata Savo Fatić kaže ,,mi više nijesmo Crnogorci nego Srbi”. Samo učesnici te skupštine priznaju da je postojao crnogorski narod, a sa druge strane isti taj narod nije pitan, nego je to izjašnjavanje srpskog naroda u zgradi opkoljenoj srpskim bajonetima pa su oni svi jednoglasno glasali – naveo je Vukotić.
Problem brisanja riječi „nasilna“ aneksija je, kaže on, cilj da se potre ono što je bilo posle toga - svi zločini koji su napravljeni u Crnoj Gori.
- Drugom dijelu vlasti ni taj prijedlog nije bio dovoljan, već ne smije ni da stoji aneksija, nego mora da bude dobrovoljno ujedinjenje, da smo sve dočekali raširenih ruku. Ali, šta ćemo sa žrtvama, preko žrtava ne možemo da pređemo, to je ono što pamtimo - zaključio je Vukotić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIC-85Fvpv_o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Slučaj napada na fotoreportere u Gornjem Zaostru je veliki ispit za sudstvo koje bi trebalo da pokaže da Crkva Srbije nije iznad države i zakona

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Beranama, protiv okrivljenih N.R. i M.R. zbog krivičnog djela prinuda na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića 8. avgusta u selu Gornje Zaostro, u Beranama.
Pejović i fotoreporter Pobjede Stevo Vasiljević napadnuti s u avgustu, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro blizu Berana.
Po dolasku novinarskih ekipa, više osoba trkom se uputilo prema njima, počelo agresivno da im prijeti, unoseći im se u lice, otimajući foto-aparate i opremu.
Podsjećamo, optuženom Danku Femiću iz Podgorice, koji se sumnjiči da je fotoreporterima oteo opremu i natjerao ih da izbrišu fotografije tokom događaja u beransklom selu Gornje Zaostro kada je otkriven, pa potom sklonjen u crkvu spomenik četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću, vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama ukinulo je juče pritvor, saopštila je Anteni M portparolka tog suda Ana Radunović.
Femiću je prethodno rješenjem sudije za istragu Osnovnog suda u Beranama 11. avgusta određen pritvor koji je produžen rješenjem vijeća suda 27. septembra, zbog osnovane sumnje da je izvršio dva krivična djela prinuda Krivičnog zakonika Crne Gore.
Prema okrivljenom Femiću zrečene su mjere nadzora – zabrana pristupa ili sastajanja sa Pejovićem i Vasiljevićem na razdaljini koja ne može biti manja od 100 metara.
- Mjere mogu trajati dok za to bude postojala potreba, a najduže do pravosnažnosti presude, s tim što će se o potrebi daljeg trajanja izrečenih mjera nadzora odlučivati po isteku svaka dva mjeseca, pod prijetnjom da se protiv okrivljenog može odrediti pritvor ako prekrši izrečene mjere - rečeno je ranije Anteni M iz Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama.

Optužni prijedlog protiv još dvije osobe zbog napada na Pejovića u Gornjem Zaostru

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju okončalo je istragu i procijenilo da predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković nije počinio krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva a povodom dešavanja u Gornjem Zaostru u Beranama, zbog nezakonito podizanja spomenika obilježja četničkom vođi Pavlu Đurišiću - saopšteno je Portalu ETV iz bjelopoljskog &nbsp;VDT.
Odluka u slučaju episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija zbog događaja u Gornjem Zostru nije donijeta.
Spomenik ozloglašenom četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću postavljen je 7. avgusta u Gornjem Zaostru.
Dan kasnije otkrio ga je episkop budimljansko-nikšićki Metodije, uz intoniranje himne Srbije, a potom je premješten u obližnju crkvu.
Metodije poručio je sa liturgije tog dana da spomenik u crkvi neće smjeti rušiti, te da očekuje da bude podignut i u centru Berana.
Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada Vladislav Dajković je vozilom, u toku radnog vremena, na teritoriji druge opštine sprečavao službena lica - policiju i vatrogasce u pokušaju da dođu do sela Gornje Zaostro u Beranama na kome je podignut spomenik Đurišiću.
Iz VDT Bijelo Polje saopštili su i da prema podacima iz spisa predmeta Uprava policije Odjeljenja bezbjednosti Berane zbog izjave Dajkovića na putu prema mjestu Gornjem Zaostru podnijeli su zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Berane.

Marija Žižić

VDT procijenilo da Dajković nije počinio krivično djelo u Gornjem Zaostru

Iz beranskog Osnovnog državnog tužilaštva reagovali su na tekst Antene M “<a href="https://etv.me/drustvo/obavezujuce-uputstvo-vdt-markovica-o-postupanju-u-slucaju-nasilja-nad-novinarima-mrtvo-slovo-na-papiru">Obavezujuće uputstvo VDT Markovića o postupanju u slučaju nasilja nad novinarima mrtvo slovo na papiru</a>”, objavljenog 13. oktobra 2025. godine.
Reagovanje ODT-a prenosimo integralno:
"Osnovno državno tužilaštvo u Beranama je dana 8. avgusta 2025. godine, odmah po prijemu obavještenja od strane policije da je u selu Gornje Zaostro, opština Berane, više nepoznatih lica verbalno i fizički napalo novinare koji su fotografisali i snimali događaj postavljanja spomen-obilježja Pavlu Đurišiću, hitno preduzelo sve radnje iz svoje nadležnosti i postupalo u potpunosti u skladu sa Obavezujućim uputstvom Vrhovnog državnog tužioca.
Dežurna tužiteljka je naložila policiji da oštećeni budu upućeni na ljekarski pregled, te da se nakon toga dostavi medicinska dokumentacija. Oštećeni fotoreporteri su saslušani istog dana, kao i lica koja su identifikovana kao napadači.
Nakon saslušanja osumnjičenih i svjedoka, određeno je zadržavanje licu F.D., a dana 11. avgusta 2025. godine podnijet je predlog za određivanje pritvora zbog krivičnog djela prinuda. Nadležni sud je osumnjičenom odredio pritvor u trajanju od 30 dana.
Četiri dana kasnije, 15. avgusta 2025. godine, Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni predlog, sa prijedlogom za produženje pritvora, protiv osumnjičenog zbog dva krivična djela prinuda, izvršenih na štetu:
fotoreportera P.B. (Dnevne novine „Vijesti“) i
novinara V.S. (Dnevne novine „Nova Pobjeda“, Podgorica).
Istog dana, 15. septembra 2025. godine, podnijet je i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv još pet lica zbog: prijetnji, fizičkog napada i drskog i uvredljivog ponašanja učinjenih na štetu pomenutih fotoreportera.
U nastavku izviđaja, nakon što su policiji dostavljene fotografije mogućih izvršilaca krivičnih djela, ista je izvršila njihovu identifikaciju, nakon čega je tužilaštvo prikupilo obavještenja od dva novinara, dok je jedan novinar odbio davanje izjave dok se ne procijeni njegova lična bezbjednost.
Blagovremeno i efikasno postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama potvrđuje da se Obavezujuće uputstvo Vrhovnog državnog tužioca u potpunosti primjenjuje, te da su tvrdnje iz spornog teksta neutemeljene."

ODT Berane: Obavezujuće uputstvo VDT Markovića u potpunosti se primjenjuje

Američka politika ima kontinuitet, a Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane koji su podržali i republikanci i demokrate, a koji se dijelom odnosi i na Zapadni Balkan, donijeće ključne promjene za ovaj region, kazao je za Antenu M Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose. On je u emisiji Drugačija radio veza istakao da će u martu, najkasnije aprilu, početi proces međusobnog priznanja Srbije i Kosova.
- Već je usvojen taj Zakon o Zapadnom Balkanu, koji kada pročitate biće vam jasno da oni govore o međusobnom priznanju Srbije i Kosova, o završavanju procesa međusobnog priznanja. Znači, to piše i u zakonu, a zakon američkog Kongresa je dio Zakona o finansiranju nacionalne bezbjednosti, odnosno u vezi sa strategijom nacionalne bezbjednosti.Dakle, vrlo je jasno da će se finansirati i rješavanje tog problema - ističe Janjić, <a href="https://www.antenam.net/clanak/janjic-u-drv-amerika-zavrsava-balkanska-pitanja-srbija-i-kosovo-pred-medusobnim-priznanjem-srbija-na-putu-ka-nato-u">prenosi Antena M</a>.
Ovaj Zakon sadrži brojne tačke, objašnjava Janjić.
- Broj jedan, da nema bilo kakvih budućih rasprava oko granica. Drugo, da se razvija ekonomska normalizacija i neizvršene obaveze iz Vašingtona, o čemu Tramp govori. Ali tu se radi i o saradnji u energetskom sektoru, putnoj mreži koja je već počela, ali vrlo je bitno energetsko povezivanje Kosova i Srbije sa ostatkom regiona. Zatim, vojno-industrijski kompleks koji je jako važan za razvoj sajber bezbjednosti i u interesu je Amerike i njene investicije. I ima onaj važan dio koji svi zanemarujemo, status Kosova podrazumijeva i rješavanje problema statusa srpske zajednice. Ne spominje se Zajednica srpskih opština, ali se spominje regulisanje položaja Srpske pravoslavne crkve, drugi sporazum je o kulturnom nasljeđu i treći su garancije onog što se zove manjinska samouprava - pojašanjava Janjić.
<h2>Srbija i NATO: strateški razgovori sa SAD</h2>
Osim međusobnog priznanja dvije države, Janjić navodi da se dio američkog Zakona odnosi i na ulazak Srbije u NATO savez.
- Članstvo Srbije u NATO-u će biti regulisano kroz razgovore o strateškoj saradnji Srbije i Amerike ,o načinu kako to da se uradi, ali o tome će se već raspravljati. Dobio sam i potvrdu o tome da je srpska strana preko diplomata, ne preko ambasadora, dostavila svoju spremnost da učestvuje u toj vrsti razgovora. Dakle, šta da vam kažem, spremte se, spremte se, svi ćemo u NATO - poručuje Janjić.
<h2>Vučić sve bliži političkom kraju</h2>
Janjić vjeruje da je ovo godina slobode, te da se Aleksandru Vučiću bliži politički kraj, kome je sam doprinio.
- Mi vidimo da njegova politika, odnosno politika Srbije, više ne postoji. Sloboda je ostvarena uz veliku cijenu, jer je konačno shvaćeno da Srbija nema elementarnu energetsku bezbjednost. A ko nema energetsku bezbjednost, on je ugrožen. Građani su se već oslobodili straha od hiperinflacije, a protesti koji su trajali tokom cijele godine stvorili su jednog ozbiljnog igrača. Ovdje se dogodila digitalna revolucija. Više nije pitanje da li Vučić odlazi, nego kako i kada odlazi. Ako nastavi da radi ovo što radi, pitanje je da li će uopšte otići preko izbora - smatra Janjić.
<h2>Fokus Zakona i na Bosnu i Hercegovinu</h2>
Osim Srbije, Zakon se fokusira i na Bosnu i Hercegovinu, pa se, ističe Janjić, planira i donošenje Ustava Bosne i Hercegovine. Time bi se smanjio broj administrativnih jedinica radi racionalizacije i smanjenja birokratije i državnih troškova.
- Ostaje samo pitanje Sarajeva. Da li da Sarajevo bude jedna regija, pa ima svoj distrikt, ili da zapravo samo taj distrikt bude kao što je i Brčko. To još nije u raspravama, ja govorim o onome što je u procesu - navodi Janjić.
<h2>Poruka crnogorskim liderima: nema prečica</h2>
Govoreći o spekulacijama da je i jedan, u ovom trenutku, moćan crnogorski političar pokušao da, preko istih adresa, za sebe završi posao na način na koji je to uradio Milorad Dodik, ali nije imao dovoljno novca i nije uspio, Janjić kaže da je legitimno to tražiti iz Crne Gore. Ipak, kako dodaje, razlog neuspjeha vidi u političkom djelovanju crnogorskog funkcionera, koje je u suprotnosti sa američkim interesima, te vezama sa Rusijom.
- Nema šta iz Crne Gore da ponudiš, osim da zaista radiš na reformama, da zaista ne budeš trula daska u NATO-u i da zaista uđeš u EU - kaže Janjić.

Janjić: Amerika završava balkanska pitanja - Srbija i Kosovo pred međusobnim priznanjem, Srbija na putu ka NATO-u

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Tag: gornje-zaostro