Izvještaj o napretku Evropske komisije (EK) pokazuje da administracija u Crnoj Gori radi svoj posao, notirano je mnogo stvari koje se rade, ali su istovremeno date i dosta kritčke note, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, profesorica na Ekonomskom fakultetu i bivša ministarka Evropskih integracija - Gordana Đurović.
- S obzirom da planiramo da završimo sve sljedeće godine do decembra, tih kritičkih nota bi trebalo biti mnogo manje i one su sada predmet naše unutrašnje debate, ali sve se to posmatra iz evropskih prijestolnica koje se na kraju pitaju. Države članice odlučuju, a Komisija predlaže neke buduće odluke. Tako da, ako mislimo da završavamo, moramo da ubrzamo - to je negdje sažetak onoga što piše u izvještaju”, podsjetila je ona.
Gdje god u izvještaju piše ozbiljna zabrinutost, objašnjava ona, na to treba posebno obratiti pažnju, a to se, kaže, na više mjesta ističe.&nbsp;
Odgovarajući na pitanje, da li je moguće ostvariti plan Vlade Crne Gore kojim je predviđeno da se do kraja sljedeće godine zatvori 20 poglavlja, kaže da bi Crnoj Gori naredne godine treble četiri Međuvladine konferencije koje bi bile kvartalne, a koje bi pratio intenzivni dijalog u zemlji i gdje bi se mapirale one stvari koje se zaista moraju uraditi.&nbsp;
- Sva poglavlja možemo podijeliti uslovno u tri trećine, jednu u kojoj ćemo ispuniti mjerila najvećim dijelom za pristupanje, druga u kojoj moramo da vidimo šta stvarno moramo da uradimo i da to svakako uradimo i treća grupa koja spada u zonu toga političkog odlučivanja. To su svakako najteža poglavlja - vladavine prava, životne sredine, državne pomoći možda i 19 - pripreme za strukturne fondove - istakla je Đurović.
Komesarka za proširenje Marta Kos pomenula je mogućnost probog roka za nove države članice, kao i isključenja iz Evropske unije (EU) u slučaju nazadovanja, što &nbsp;ima za cilj da se spriječi ulazak “trojanskih konja Rusije u EU” i da se obezbjede jači mehanizmi zaštite vladavine prava.&nbsp;
Đurović, kaže, da u Briselu postoji strah i da zbog toga traže pravno utemeljenje u strogim kriterijumima.
Naglašava i da osnivački ugovori ne prepoznaju isključivanje, jer član 49 kaže kako se ulazi u EU, dok član 50 kaže kako se izlazi, dok ne postoji član koji govori kako se država isključuje.
- Ako pogledamo ugovore Rumunije i Bugarske bile su zaštitne klauzule i one su bile aktivne 15 godina po pristupanju, u oblastima kao što su danas mjerila za poglavlja 23 i 24, Rumunija i Bugarska su izvještavale punih 15 godina i to je bilo vezano sa praćenjem mjerila, izvještavanjem, prozivanjem, kritikama, posvećenim radom, promjenama vlada i vodećih koalicija. Tek 2023.godine, poslije predsjedavanja Savjetom od strane tih zemalja, one su tek formalno pravno izašle iz mehanizma verifikacije i provjere saradnje, ali nigdje nije pisalo u tim posebnim odlukama da one u bilo kom momentu mogu biti tretirane kao zemlje koje će biti isključene. To je bila 2007.godina, danas je 2025.godina, situacija je značajno teža, tako da me ne čudi da komesarka Kos ističe takvu neku mogućnost. Lično ne želim da vjerujem da takvo nešto može da piše u nijednom ugovoru o pristupanju, pa ni za Crnu Goru - naglasila je Đurović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Đurović o putu Crne Gore ka EU: Ako mislimo da završavamo moramo da ubrzamo

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, večeras u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Šaranović izgubljen u prevodu
- Koje detalje ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović nije pročitao u Izvještaju Evropske komisije?
- Istražujemo: koje je sve greške napravila Uprava policije tokom istrage incidenta na Zabjelu?

- Postavljanje spomenika Pavlu Đurišiću i Amfilohiju nisu teme za komentarisanje, poručila ministarka kulture Tamara Vujović. Analiziramo o kojim sve temama ministarka nije željela da govori.

- Požar u Domu penzionera u Tuzli: najmanje 11 mrtvih i 30 povrijeđenih, pokrenuta istraga.
Gošća Informativne emisije "24 sata" je bivša ministarka evropskih integracija i profesorka na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović.
Emisiju večeras vodi Marina Ilić.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Informativna emisija "24 sata": Gošća Gordana Đurović, tema dana - Šaranović izgubljen u prevodu

Iako najnovija istraživanja pokazuju pad podrške evropskim integracijama, većinska opredijeljenost građana Crne Gore za Evropu i dalje je neupitna. No bez obzira na oscilacije u podršci i razloge zbog kojih se one dešavaju, EU polako ulazi u naše živote i vidljiva je na svakom koraku. Kroz infrastrukturu, poljoprivredu i digitalizaciju, ali i reforme koje stvaraju stabilnije uslove za investicije i otvaranje novih radnih mjesta.
- Imamo sad tu reformsku agendu koja bi nam trebala dati pored ove IPE, koja ide od jedan do 1,2 odsto BDP-a godišnje, koja bi nam trebala dati 382 miliona od 2024. do 2027. E sad zamislite da smo unutra, imali bi svake godine po jednu reformsku agendu strukturnih fondova. To je ipak znatno znatno više- rekla je profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović.
A to znači da ćemo moći mnogo lakše kupovati, trgovati, proizvoditi, ponuditi usluge na evropskom tržištu, učestvovati u njenim ekonomskim i finansijskim tokovima. Ali značiće to i veće ekonomske mogućnosti u samoj Crnoj Gori.
- I za obrazovanje mladih i za prepoznavanje njihovih diploma, za usavršavanje u drugim zemljama, ali nadam se i njihov lični izbor zasnovan na činjenicama da se vrate u svoju zemlju i daju doprinos- dodala je Đurović.
Svjesni su toga već sada mladi u Crnoj Gori. Pogotovo što posredstvom jednog od najvećih programa EU, Erasmus plus, uveliko mogu da iskuse kako izgleda studirati u nekoj od evropskih država.
- Prošli semestar sam išla u Varšavu, bila sam u školi koja se SKH Varšavska škola ekonomije i to je, mogu slobodno da pomenem, najbolji Ekonomski fakultet u Poljskoj. Tako da sam imala stvarno jednu prelijepu priliku da se upoznam i da malo više vidim kako ide obrazovanje na nekim stvarno velikim svjetskim univerzitetima. Čak i da uočim da mi možda ne zaostajemo toliko puno kao što mislimo, ali svakako da ima prostora za napredak i mislim da je to jedan od najljepših djelova, što neko ko se vrati iz inostranstva može da donese nova iskustva i upravo da uoči možda te neke nedostatke i da pomogne napretku države- kazala je studentkinja Ekonomskog fakulteta Milica Vujošević. 
 
No punopravno članstvo značiće i više prilika i lakše procedure.
- Jer sam ja morala da riješim neke papire, da dobijem vizu prije nego što sam pošla u Poljsku, tako da mislim da je to jedan od ogromnih prednosti, upravo da nemamo toliku papirologiju- dodala je Vujošević.
No preduslov za sve ovo je bezbjednost i stabilnost. A punopravno članstvo u Europolu, Eurodžastu i Fronteksu, za Crnu Goru bi bilo višestruko značajno.
- Članstvo u svakoj od ovih institucija unutar evropske bezbjednosne politike na prvom mjestu Crnoj Gori bi dalo mogućnost neograničenog pristupa bazama podataka, neograničene mogućnosti pristupa istragama i istražnim timovima, mogućnost većeg stepena kontrole granice zajedno sa EU i time bi se u stvari zaokružio jedan cijeli paket bezbjednosnih mjera- ocijenio je predavač na Humanističkim studijama UDG Nikola Banićević.
Značilo bi to i veću političku stabilnost i jaču borbu protiv organizovanog kriminala, jer bi Crna Gora bila na izvoru podataka. A samim tim i efikasniju borbu protiv korupcije.
- Članstvo Crne Gore u EU kroz pripadanje zajedničkoj bezbjednosnoj politici značilo bi i reformu bezbjednosnog sektora, mnogo veću nego što je to sada, pa bi na taj način i bilo kakve zloupotrebe položaja u tom smislu bile gotovo svedene na minimum, da ne kažem da ih jednostavno ne bi bilo- dodao je Banićević.
Na putu ka članstvu, Crna Gora prolazi zahtjevan, ali koristan proces. Jer evropske integracije nijesu samo politički projekat, već priča o vrijednostima, solidarnosti i boljoj budućnosti za sve građane.

Crna Gora na putu ka EU: Više prilika, lakše procedure, jača stabilnost

Izvještaj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces proširenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket proširenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvještaja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako naglašava, moramo komentarisati sa rezervom.
- Ovo je već dvadeset treći izvještaj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato što se stvari u oblasti reformi ne odvijaju baš onako kako smo očekivali - ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
- Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos proširenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se proširenje opet desi, i to u našoj regiji, što je, svakako obećavajuće - podvlači Đurović.
Naša sagovornica, osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
„Što se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od prošlogodišnje četvorke, što znači da ono što piše u izvještajima o radu tužilaštva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvještaja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice“, ukazuje Đurović.
Nekadašnja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvještaju posebno istaknuto šta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
- Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podršci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima - ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
- To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23 - pojašnjava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende naimenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Svakako, pravila transparentnosti informacija u vlasništvu medija. Ona su poboljšana, ali još uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna poboljšanja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori - &nbsp;izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
- Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, zaštite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvještaju koji slijedi - poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvještaja, nekadašnja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
- Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali još uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. Što znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve što je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti - naglašava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo još dosta posla.
- Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz prošle godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne završava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rješavanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom - podvlači sagovornica Antene M.
Nekadašnja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
- Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za šta više zadužen i nije završio svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena – pristupanje SEPA i uopšte tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je još uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu još nešto da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje - zaključuje Đurović.

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Izvještaj Evropske komisije o zemljama kandidatkinjama za proces proširenja, kako je najavljeno, biće predstavljen u utorak, 4. novembra, kada se očekuje da će kolegijum EK usvojiti paket proširenja.
Neke od preliminarnih ocjena iz nacrta izvještaja o Crnoj Gori, pojavile su se juče u medijima.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu i nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović za Antenu M kaže da uvijek postoji neka prethodna informacija, koju, kako naglašava, moramo komentarisati sa rezervom.
- Ovo je već dvadeset treći izvještaj od kako je 2002. sve krenulo. Svakako da se vrlo pažljivo čita, poruke se tumače na različite načine, ali ova geopolitička slika daje nam sad neku prednost da se nadamo nekoj integracionoj dinamici u narednom periodu. Naravno, istovremeno i brinemo, zato što se stvari u oblasti reformi ne odvijaju baš onako kako smo očekivali- ukazuje sagovornica Antene M.
To, kako ističe, ne treba da nam kaže samo Evropska komisija, već u mnogim oblastima vidimo to i sami.
- Kako ove nezvanične izjave dolaze, svakako da je lijepo čuti da je ovo komisija koja obećava da će dati doprinos proširenju, poslije one druge Barosove komisije iz 2010. kada je u njihovom mandatu pristupila Hrvatska. Ovaj put se opet daju naznake da do kraja njihovog mandata je moguće da se proširenje opet desi, i to u našoj regiji, što je, svakako obećavajuće- podvlači Đurović.
Sagovornica Antene M, osvrnula se na podatak da je evidentirano usporavanje u dva ključna poglavlja 23 i 24.
- Što se tiče ključne ocjene za oblasti vladavine prava, svakako da nije dobro čuti da je napredak ocijenjen sa manjom ocjenom od prošlogodišnje četvorke, što znači da ono što piše u izvještajima o radu tužilaštva, sudstva i otvorenim pitanjima ostaje za ozbiljnu zabrinutost kolegama u Briselu. A to smo malo preciznije mogli da vidimo i u ovom mehanizmu izvještaja o vladavini prava, koji sada četiri zemlje regije koje pregovaraju imaju kao da su države članice- ukazuje Đurović.
Nekadašnja ministarka napominje i da je krajem juna u pomenutom izvještaju posebno istaknuto šta bi u oblasti vladavine prava trebalo dodatno da unaprijedimo.
- Recimo posebno za pravosuđe, punom sprovođenju strategije, izboru sudija i tužilaca i naravno, podršci infrastrukturi, tehnologiji, ali i samim ljudskim resursima u radu pravosuđa i smanjenju zaostanaka u postojećim predmetima- ističe Đurović.
Ukazuje i da su se u oblasti borbe protiv korupcije očekivali bolji rezultati.
- To se odnosi i na oblast transparentnosti usvajanja propisa i inkluzivne zakonodavne procese. A i kada govorimo o samim medijima i medijskim regulativama i slobodama, koji su dio poglavlja 10 koje smo zatvorili, ali su i u poglavlju 23- pojašnjava sagovornica Antene M.
Đurović apostrofira da je na vrhu agende imenovanje članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Svakako, pravila transparentnosti u vlasništvu medija. Ona su poboljšana, ali još uvijek samo u odnosu na pružaoce medijskih usluga. Transparentnost javnog finansiranja za medije takođe, pravni okvir o pristupu informacijama. Pohvaljeni smo da negdje efikasnije institucionalno i policijski odgovaramo na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali svakako to je oblast koja je pod posebnom pažnjom. Tako da ta izvjesna poboljšanja ipak ne daju dovoljno uvjerenja da je sloboda izražavanja, sloboda medija i medijski pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori- izričita je Đurović.
Upitana očekuje li da će, s obzirom na poruke ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera i predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen, kontinuirane prakse koje se odnose na targetiranje kritički orijentisanih medija, ipak biti konstatovane kao neka vrsta upozorenja za vlast u finalnom dokumentu, sagovornica Antene M odgovorila je potvrdno.
- Očekujem da će svakako zbog važnosti takve teme, u okviru analize medijskih sloboda i medijskog pluralizma, zaštite novinara i transparentnosti njihovog rada, svakako biti notirane, i to kritički, u izvještaju koji slijedi- poručuje Đurović.
Analizirajući ostale segmente izvještaja, nekadašnja ministarka ističe da smo dobili nekoliko četvorki.
- Kako kažu, to je sigurno dobro. Neke su tu u najavi da će ta poglavlja biti zatvorena, ali još uvijek nekako svi očekujemo da se ta dinamika sada sa decembarskom međuvladinom konferencijom, u narednom periodu pretvori u makar kvartalne međuvladine konferencije,. Što znači da bi sljedeće godine trebalo da imamo vrlo dinamične i vrlo produktivne bar četiri međuvladine konferencije, da bi imali razumno očekivanje da će se sve što je pripremljeno za zatvaranje zaista i zatvoriti- naglašava Đurović.
Podsjeća da je u pitanju veliki kontingent od 26 poglavlja, dok je od 33 za sada zatvoreno svega sedam, te, kako navodi, imamo još dosta posla.
- Za kraj godine najavljeno je zatvaranje nekih pet poglavlja. Ova uslovna ocjena da smo recimo dobri u poglavlju 31 se nastavlja iz prošle godine, ali znamo da je tu bilateral sa republikom Hrvatskom, tako da ta ocjena četiri ne završava privremeno zatvaranje toga poglavlja, već konsolidacija i unaprjeđenje odnosa i postepeno rješavanje otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom- podvlači sagovornica Antene M.
Nekadašnja ministarka navodi i da je dosta oblasti koje su notirane.
- Biće ponovo nekih akcionih planova, biće prozivanja ko je za šta više zadužen i nije završio svoj dio posla, ali u svakom slučaju ima mjesta gdje je Crna Gora i pohvaljena – pristupanje SEPA i uopšte tog sektora finansijskih usluga, borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma i u nekim naravno ekonomskim oblastima. Vidjećemo kada to bude konačno. To je još uvijek živi dokument i do zadnjeg dana može tu još nešto da se, da kažem promijeni i valorizuje do utorka kada se pripremi za usvajanje. Tako da je u svakom slučaju to važno pažljivo pročitati i iz toga ćemo u stvari vidjeti kakva nas integraciona 2026. godina očekuje- zaključuje Đurović.

Crna Gora treba da se bavi svojim dvorištem vrlo posvećeno, ako želi da završi zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, dok Albanija trenutno ima dobru dinamiku zbog otvaranja 28 pregovaračkih poglavlja, predate dokumentacije za IBAR i najave zatvaranja sedam poglavlja do kraja godine. 
 Zbog toga se, kako je kazala predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović, sve manje govori o Crnoj Gori kao jedinom predvodniku u politici proširenja.
U gostovanju u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Đurović je podsjetila da do prije godinu i po dana nije bilo govora o tome da Crna Gora više nije jedini lider u procesu pristupanja, dok se sada Crna Gora često stavlja u isti rang sa Albanijom, jer su se, kako je kazala, u njihovoj dinamici desile „impozantne stvari“.
- Bez obzira na naše predrasude da to ne može biti tako, Albanija je uspjela da otvori 28 pregovaračkih poglavlja za godinu dana. Ona je, kao i mi, povukla značajna sredstva iz Reformske agende, predala dokumentaciju za dobijanje IBAR-a, što znači da se nada da će uskoro moći da počne da zatvara poglavlja. Ima čak ambiciju da do kraja godine zatvori nekoliko pregovaračkih poglavlja, ukoliko bi joj to bilo dozvoljeno kroz pozitivni IBAR. Njihove ambicije rastu, a imaju da otvore još samo jedan klaster. Njihova prednost svakako jeste to što imaju političku koheziju u vođstvu zemlje, pa nema potrebe za dugim dogovorima, blokadama u radu Skupštine ili usporenoj komunikaciji između ministarstava. Nemaju teret kvota i pregovaranja kao Crna Gora, i to im je velika olakšica - rekla je Đurović.
Podsjetila je da Crnoj Gori u političkom dijelu pristupanja predstoji obaveza rješavanja određenih pitanja u parlamentu. Dodala je da veliki broj zakona čeka na usvajanje zbog međupartijskih dogovora, što, kako je kazala, značajno usporava proces i šalje poruku da nema jedinstva oko pristupanja Evropskoj uniji.
- Dosta toga, u prostoj komparaciji između nas i Albanije, ide u prilog Albaniji, i zato se ona primakla. Kod nas je još mnogo toga neizvjesno, bez obzira na optimizam političara. Stvari na bilateralnom planu s Hrvatskom povremeno se pogoršavaju, pa onda malo ublaže, pa ponovo pogoršaju, i sve to ostavlja prostor neizvjesnosti kada je riječ o dinamici - istakla je Đurović.
Navela je da je problem sa sudijama Ustavnog suda i dalje velika prepreka, te da je splasnuo entuzijazam koji je bio prisutan početkom 2024. godine, kada su postojale pretpostavke da će IBAR zakoni biti ispunjeni.&nbsp;
- Svi zakoni koji su bili u toj grupi sada su u nekoj vrsti provjere ili popravke - &nbsp;kazala je ona.
Đurović smatra da treba čuvati kredibilitet politike proširenja, jer je riječ o oblasti koja je pod pravom veta i zahtijeva konsenzus država članica.
- Albanija je takođe podnijela zahtjev za IBAR. Ako ga dobije, počeće da zatvara poglavlja. Njihova je ambicija da do kraja godine zatvore čak sedam poglavlja. Ako mi zatvorimo naših pet, razlika u rezultatima neće biti velika – mi ćemo imati 33/12, a oni 33/7. Dakle, nema više mnogo prostora za predrasude i iznenađenje. Na kraju krajeva, mi imamo svoj plan, a oni su naši susjedi – dobrodošli su u proces jednako kao i mi. Vrata su i za njih otvorena, a poruke komesarke Kos prema Albaniji su vrlo pozitivne i naklonjene. Mi nemamo problem s Albanijom, već sami sa sobom. Treba da se okrenemo sopstvenim problemima, da ih rješavamo i da se odreknemo populističkog ubjeđenja da će se sve samo završiti i da je to garantovano. Sigurno bi bilo ponižavajuće da budemo primljeni bez ispunjavanja kriterijuma, kao objekat, a ne kao subjekat. Nadam se da se to neće desiti - zaključila je Đurović.

Đurović: Albanija ima političku koheziju, Crna Gora ne može da usvoji zakone koji čekaju u parlamentu zbog međupartijskih dogovora

Zbog poruka iz crnogorskog parlamenta upućenih medijima zainteresovan je Evropski parlament, Savjet Evrope, Evropska komisija i mnoga druga tijela. Ne znači da, ako smo zatvorili poglavlje 10, možemo da idemo retrogradno, naprotiv, možemo zbog toga da imamo probleme, jer mediji su povezani sa vladavinom prava, sa ljudskim pravima i sa zaštitom slobode izgovorene riječi. To je ocjenila gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.&nbsp;
&nbsp;
- Takve poruke brinu, od odnosa prema nevladinim organizacijama, slobodi medija i drugim vrstama kontrole i provjere slobodne riječi. Nadam se da to neće više uzimati maha, jer to su stvari koje mogu da zakoče naš evropski put - naglasila je ona.
&nbsp;
Podsjetila je i da je poglavlje 5 otvoreno prije 10 godina, pa Crna Gora mora da uvaži novu pravnu tekovinu i napravi dodatak sopstvenoj pregovaračkoj poziciji. Ostala je, objašnjava, lista zadataka iz tog poglavlja koju nakon zatvaranja Crna Gora mora da ispuni.
&nbsp;
- Evropska unija se ne mijenja, ona je postavila svoje, a mi moramo da se dopunjavamo da bismo prihvatili nove obaveze. Između ostalog, prihvatili smo da ćemo još jednom mijenjati Zakon o javnim nabavkama, vezano za antikorupciju i sistemski zakon u toj oblasti, u prvom kvartalu 2026.godine, gdje je jasno navedeno zbog kojih razloga to još jednom moramo da uradimo, znači politički dogovor podrška država članica je dat Crnoj Gori, poglavlje je zatvoreno, ali ostala je tu lista zadataka koje moramo da uradimo i kod toga zatvorenog poglavlja - navela je Đurović.
&nbsp;
Pred Crnom Gorom je, kaže, još puno zadataka do jeseni sljedeće godine. Riječ je o kratom roku i, kako kaže, &nbsp;po nekoj gradaciji možda su to neke tri grupe poglavlja po složenosti.
&nbsp;
-Svakako ona poslednja gdje je 23 i 24 biće uz političku podršku, jer je nemoguće za ovako kratak period, malo više od godinu dana, suštinski uraditi ono što se od jedne zemlje kada je riječ o vladavini prava očekuje, ali svako pristupanje je na kraju politička odluka. Ukoliko se druge kockice slože biće to još jedna odluka te vrste - rekla je Đurović.
&nbsp;
Dodaje da i nakon 13 godina pregovaranja sa EU, još nema talasa zatvaranja poglavlja, kao što je to bilo najavljeno, a zatvoren je skroman broj.
&nbsp;
- Do kraja godine tokom danskog predsjedavanja tu ne bi trebalo da bude više od 5, mislim da je 31 poglavlje koje je politički vrlo osjetljivo, bilateralno kompleksno, percipiram da je ono među zadnjim za zatvaranje, ne zbog toga što to želim, nego što mislim da je to vrlo složeno pitanje i da treba vremena, bilateralnim razgovorima i mnogobrojnim komisijama, za koje se tek najavljuje da će biti formirane, gdje Crna Gora treba da se priprema, da pronalazi ljude koji su se time bavili, da ih uključi. Ima tu dosta posla, nekih koraka prema međunarodnim arbitražama, bilateralnim i drugim komisijama, tako da mislim da je to zajedno sa poglavljima 23 i 24 za kraj procesa. To ne znači da su bilateralni odnosi sa Hrvatskom toliko složeni, ali pregovori o pristupanju definitivno jesu - istakla je Đurović.
&nbsp;
Posljednja rezolucija Evropskog parlamenta o Crnoj Gori, podsjeća Đurović, je duža od uobičajenih rezolucija, a pojavljuje se skupa sa izvještajem o vladavini prava, izvještajem o Reformskoj agendi i Non paperom.
&nbsp;
Od ukupno 14 zadataka, objašnjava ona, iz Reformske agende je ispunjeno 10, koje treba da procijeni Komisija, pa se može desiti da to bude i manji broj ispunjenih obavaza, kako kaže, moguće je tek 7, ili samo 50 posto.
&nbsp;
- Do kraja ovog mjeseca završava se izvještajni period za četiri stuba Reformske agende, šta smo uradili sa narednih 11 zadatka, a onda sa još 32 zadatka do kraja godine, gdje imamo vladavinu prava, takođe kao oblast, dobili smo predfinasiranje, ali ćemo po varijabilnim tranšama ustvari najobjektivnije ocijeniti da li je ono što smo se zajedno dogovorili da su prioriteti. Reformska agenda ima svoju mapu, pregovaračka poglavlja svoju, ali one vrlo kompatibilne. Znači ako bude zaostajanja u sprovođenju Reformske agende bilo u ekonomiji, digitalnoj zelenoj tranziciji, ljudskim resursima ili u vladavini prava, to će se svakako pokazati i odraziti na dinamiku zatvaranja pregovaračkih poglavlja - ocjenjuje Đurović.
&nbsp;
Navodi da je dobro da postoji Albanija koja je za osam mjeseci otvorila 24 poglavlja, što je, kaže, nevjerovatno i najavljuje dobru dinamiku do kraja godine, ambiciju da “napadne” IBAR , da počne da zatvara poglavlja posle toga.&nbsp;
&nbsp;
- Konkurencija je dobro da postoji, koliko god ima različitih tumačenja da je lakše otvarati, nego zatvarati, ali nijesu ni nama nešto lakši zadaci, mnogo je pravne tekovine u međuvremenu, nijesu jednostavne ove dopune pregovaračkih pozicija Crne Gore, koje se usvajaju ne baš transparentno, ali trenutno mora tako. Treba dosta kapiceta u crnogorskoj administraciji, civilnom sektoru, akademija i medija, da se udrùže i da se predstavi Crna Gora u jednom boljem svjetlu - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhBb3r86XQ_Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Odnos prema medijima može da zakrči naš evropski put

Koalicioni sporazum nove njemačke vlade, koji je potpisan prošle sedmice, po prvi put decidno navodi da ne bi trebalo biti daljeg širenja Evropske unije sve dok se ona sama ne reformiše i ne smanji broj oblasti gdje je neophodna jednoglasnost, piše Pobjeda. Sve to moglo bi da se reflektuje na put Crne Gore ka članstvu, a prema riječima predsjednice Crnogorske panevropske unije Gordane Đurović, čak i u nekom optimističnom scenariju mogla bi vrlo lako izostati ratifikacija pristupnog ugovora naše zemlje od strane parlamenata država članica EU u finalnoj fazi pristupanja. - Zbog dužeg perioda izostanka reformi EU, a rastuće potrebe za njima, mnoge politike postale su još osjetljivije, posebno usvajanje budžeta EU, ali i politika proširenja. Tako da se može reći da postoji realna „opasnost“ da se neka zemlja kandidat približi okončanju pristupnih pregovora, ali da u nekoj od finalnih faza ne uspije dobiti jednoglasnu podršku - navodi Đurović za Pobjedu. Ona podsjeća na dio koalicionog sporazuma, koji su potpisale konzervativna desnocentristička Hršćansko-demokratska unija (CDU), zajedno sa svojom bavarskom sestrinskom strankom Hršćansko-socijalnom unijom (CSU) i Socijaldemokratskom partijom (SPD), a u kojem se navodi da proširenje EU i njen kapacitet da apsorbuje nove članice moraju ići ,,ruku pod ruku“. Konzervativni lider Fridrih Merc (69) je u drugom krugu glasanja izabran za njemačkog kancelara. Samo nekoliko sati ranije 6. maja neočekivano je ostao bez potrebne većine u Bundestagu, koji broji 630 mjesta, zbog čega je glasanje ponovljeno. U sporazumu, u dijelu koji se tiče EU, piše i da je potrebna unutrašnja konsolidacija i reforma bloka, koja će je institucionalno ojačati, najkasnije do sljedećeg proširenja. - Iako ovo do sada nije privuklo mnogo pažnje, očito je riječ o oblikovanju vanjske politike Berlina u godinama koje dolaze - ocijenila je za &nbsp;Đurović. Ovo, kako kaže, označava promjenu u stavu Njemačke prema proširenju EU i javno priznanje da je nemogućnost donošenja odluka glavna prepreka u prihvatanju novih zemalja. Dodaje da bi, u situaciji kad svaka nova država članica dobije pravo veta, jednoglasno donošenje odluka postalo nemoguće. Ona podsjeća da je na ovo ukazao i njemački novinar, pisac i stručnjak za dešavanja na Balkanu Mihael Martens. On je u svom članku podsjetio da drugi evropski lideri, poput Makrona, već dugo upozoravaju da bi dalje širenje EU otežalo donošenje odluka više nego što već jeste sa 27 članica. Dodaje i da je teško zamisliti kako bi blok funkcionisao ako bi se pridružile sve trenutne države kandidatkinje, čime bi se broj povećao na 35. U koalicionom sporazumu se navodi da je prijem šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Ukrajine i Moldavije, „važan“ i „u obostranom interesu“ tih zemalja i EU. Ipak, u jednom dijelu ističe se da na zemlje kandidate, koje još nijesu ispunile sve uslove za pridruživanje, treba primijeniti postepeni pristup integraciji. - To uključuje njihovo postepeno učešće u programima EU i dodjelu pridruženog članstva bez prava glasa u oblastima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika - piše u sporazumu nove njemačke vlade. U analizi sporazuma, njemački novinar Martens predlaže rješenje prema kojem bi se zemljama koje žele pristupiti EU dao pristup zajedničkom tržištu bez statusa punopravnog članstva, što bi im omogućilo da izbjegnu probleme koji proizlaze iz toga što više zemalja ima pravo veta. Đurović smatra da Crnoj Gori, kao i drugim budućim neto korisnicama strukturnih fondova EU, a koje nijesu ni velike, ni konkurentne, ovo ne odgovara. - Uslovi konkurencije na jedinstvenom tržištu postali bi još oštriji, posebno državna pomoć, a niska konkurentnost nas inače i danas sprečava da više iskoristimo pozitivne strane i već postignute evropske ekonomske integracije - navela je ona. <h2>U prilog nam ne idu prilike u zemlji, ali ni u EU</h2> Odgovarajući na pitanje kakvi su, uzimajući u obzir sve okolnosti, kako one na unutrašnjem, tako i spoljašnjem planu, izgledi za skorije članstvo Crne Gore u EU, Đurović ističe da je važno da se na evropskoj sceni stabilizuju političke prilike u ključnim državama članicama. - Važno je bilo da najjača evropska ekonomija dobije stabilnu vladu i ojača poziciju EU u današnjim brojnim izazovima na globalnoj sceni, kao i unutar samih država članica. Politiku proširenja prati taj izraženi geopolitički kontekst, koji eventualno pristupanje u ovom mandatu Parlamenta i Komisije vidi kao političku odluku, a ne kao uspješno okončan put usvajanja neophodnih demokratskih i ekonomskih reformi u zemlji - navela je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405070456_639be3d25914a33c17acc2a512b8acbd22f2b48d4e2a53e40993d759d64d9a99" data-rendition-name="original" width="568" height="313" loading="lazy" alt="Gordana Đurović"> <figcaption>Gordana Đurović(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Govoreći o unutrašnjim prilikama i političkoj klimi u Crnoj Gori, Đurović ističe da smo svjedoci svakodnevnih potvrda urušavanja, inače krhke, društvene kohezije. Kako dodaje, danas u Crnoj Gori možemo vidjeti da ni EU agenda nije konsolidacioni faktor. - Parlament postaje glavna kočnica usporavanja ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja i suštinskih demokratskih reformi. Vladi ostaje ogroman posao na tehničkom uvezivanju postignutog, ispunjavanju mjerila iz svoje nadležnosti i sprovođenju novih propisa, a vrijeme ide veoma brzo - navodi Đurović. Ona dodaje da je neizvjesnost sve veća kako se ubrzava satnica do decembra 2026, umjesto da je obratno. - Možemo konstatovati da našoj integraciji u EU ne idu u prilog ni aktuelne političke prilike u zemlji, ali ni one u EU i globalno - zaključuje ona. Njemački novinar Mihael Martens, u svom članku objavljenom u Frankfurter Algemajne Cajtungu, napominje da su prethodni njemački kabineti odavno shvatili da je napuštanje principa jednoglasnosti prijeko potrebno, ali su bili oprezni u otvorenom rješavanju. Ipak, Đurović konstatuje da se i to često čini nemogućim, jer bi zahtijevalo upravo jednoglasnost. Ona podsjeća da u osnivačkim ugovorima EU (Ugovor o Evropskoj uniji – UEU, i Ugovor o funkcionisanju Evropske unije – UFEU) pravo veta postoji u ograničenom broju ključnih područja i najčešće je vezano uz jednoglasno odlučivanje u različitim formatima Savjeta. - Trend povećanja broja odluka, kojima se odlučuje kvalifikovanom većinom, povećavao se sa svakim ciklusom reformi EU. Lisabonskim ugovorom jasno su popisana područja politika koje se smatraju osjetljivima i koja i dalje podliježu jednoglasnom glasanju. To su oporezivanje, socijalna zaštita, pristupanje novih država članica EU, zajednička vanjska i bezbjednosna politika, uključujući i zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku EU, kao i operativna policijska saradnja između država članica - navodi ona. Podsjeća i da je Lisabonski ugovor uveo i tzv. premošćujuće klauzule, koje dopuštaju izuzeća kod zakonodavnih postupaka predviđenih ugovorima, omogućavajući postupke kojima je dopušteno da glasanje kvalifikovanom većinom zamijeni jednoglasno glasanje ili da se promijene postupci odlučivanja primjenljivi na određena područja (npr. kod nekih odredbi o zajedničkoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici, kod usvajanja višegodišnjeg finansijskog okvira EU, kod porodičnog prava sa prekograničnim implikacijama, kod nekih odredbi u vezi sa socijalnom politikom, te nekim odredbama u oblasti zaštite životne sredine). Kad je riječ o politici proširenja, Đurović napominje da kod nje nema pasarela niti izuzeća. - O članstvu odlučuje Savjet jednoglasno, nakon savjetovanja s Komisijom i nakon odobrenja Evropskog parlamenta većinom svojih članova. Sve ovo znači da svaka država članica ima pravo veta u svakom koraku procesa pristupanja neke zemlje Uniji. Proces pristupanja uključuje više faza, a u svakoj od njih države članice, okupljene u Savjetu za opšte poslove, odlučuju jednoglasno - podsjeća ona. Kako navodi Đurović, međuvladine prirode procesa proširenja, prakse i zaključenih pregovaračkih okvira, koji se takođe usvajaju jednoglasno, kao i savjetodavnih i tehničkih izvještaja Komisije, znače da se pregovori o pristupanju temelje na članu 49 Ugovora koje potvrđuje dosadašnje iskustvo pristupanja novih država članica, od kojih su mnoge imale iskustvo blokiranja u raznim fazama pristupanja, od strane jedne ili više država članica. <h2>Mađarska i Slovačka ubrzavaju potrebu za reformom</h2> Đurović ističe da smo često svjedoci koliko je složen proces donošenja odluka unutar EU i da se posljednjih godina često događa da jedna država ili više njih blokiraju donošenje nekih važnih odluka. Ona kao primjer izdvaja Mađarsku, predvođenu kontroverznim liderom Viktorom Orbanom. Kada se govori o blokadi, neizostavan primjer je svakako i Slovačka koja sve češće talasa unutar evropskog bloka. - Vidjeli smo da jedna ili više zemalja blokiraju donošenje nekih važnih odluka unutar EU vezano za pitanja bezbjednosti, pomoći Ukrajini, budžeta EU i njegove veze sa evropskim vrijednostima. Još od nove metodologije pregovora 2020. godine i Makronovih prstenova integracija, glas država članica u politici proširenja je povećan, a ne smanjen - ističe Đurović. Ona dodaje da ne smetaju nove države članice same po sebi, već ono što dobijaju učlanjenjem, a to je pravo veta. - Ono postaje noćna mora za EU i logična posljedica takvog straha država članica Unije jeste promišljanje da se novo proširenje treba desiti istovremeno sa reformama u EU, koje će dalje smanjiti broj prava veta u pojedinim politikama i time omogućiti da Unija normalno funkcioniše i lakše donosi važne odluke. Nijedna zemlja EU ne spori potrebu daljih reformi Unije, jer je posljednja bila 2007. godine, a život i novi geopolitički i ekonomski izazovi nameću njeno dalje prilagođavanje, koje treba da joj omogući funkcionalnost, efikasnosti i konkurentnost na globalnoj sceni. Problem je u činjenici da se teško stiču „mirniji“ uslovi da se taj važan proces pokreće, jer su konstantno neka politička previranja, nestabilnosti ili vanredni izbori u velikom broju država članica, što ometa reformske inicijative - zaključuje Đurović.

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović.
<h2>Zaključci i preporuke POSP-a</h2>
Postupak dijela crnogorskih poslanika iz redova vlasti, koji nijesu podržali amandmane evropskih parlamentraca na 23. sastanku Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje u Strazburu, nije u saglasnosti sa onim što piše u Sporazumu koji je dio vlasti potpisao sa opozicijom u vezi sa rješavanjem ustavne krize, kaže Đurović. Amandmanima, koji nijesu prošli, evropski parlamentarci željeli su da ukažu na kontoverzne ideje u vezi sa prijedlogom zakona koji se odnose na dvojno državljanstvo i strane agente.
- To je dio vlasti koji je bio van Sporazuma. Za očekivati je bilo da oni ne glasaju. To je prosto politička stvarnost sa kojom živimo i potvrda da unutar koalicije nema istog pristupa i dogovora da se pitanja koja nas dijele skinu sa dnevnog reda kada je evropska agenda prioritet - rekla je Đurović.
Smatra da je kontradiktorno to što u Evropskoj uniji postoji veća želja za rješavanjem crnogorskih problema nego u samoj Crnoj Gori. Istovremeno, kaže Đurović, kristališu se pozicije političkih partija.
- Pokazuje se da nijesu svi jednako raspoloženi da idemo u proces pregovora. Puno je političke neizvjesnosti i mislim da će brzo morati da se otvore karte. Političke partije moraće da se izjasne da li su za to da se rješavaju ključni problemi na nivou agendi, ili da se opet dijelimo i da se stvari odlažu. Ovo je jedinstvena prilika za Crnu Goru i ne treba je propusti. Mi koji razmišljamo o evropskoj budućnosti naše države i integracije u Evropsku uniju, navijamo da ova Vlada na tom putu uspije i proces završi uspješno, odnosno, da Crna Gora u kratkom periodu završi pregovore - kaže Đurović.
Deklaracijom, koja je usvojena na POSP-u, Crna Gora se poziva da uskladi izborni pravni okvir sa standardima EU, zatim da ima veći nadzor nad medijskim prostorom kako bi se suzbile dezinformacije, poziva se i na širok politički dogovor različitih političkih partija kako bi se prevazišle unutrašnje tenzije i polarizacija, ističe se jasna razdvojenosti crkve i države. Đurović kaže da se Vlada deklariše da ima kapaciteta da vodi procese pridruživanja Evropskoj uniji. Napominje da ti procesi ulaze u finalnu fazu. 
 
- Opšte preporuke iz Deklaracije, zaključne ocjene, su u jednoj pozitivnoj konotaciji, kako sa crnogorske strane, tako sa strane poslanika iz Evropskog parlamenta. Postoji jedna nota usmjerenosti na to da se sačuva pozitivna atmosfera, da Crna Gora i dalje drži pristup da je najnaprednija u procesu, da ima šansi da proces završi u planiranom roku, da je dosta toga urađeno… Ali, postoji još puno toga što treba da se uradi i tu je neophodno političko jedinstvo. Političko jedinstvo podrazumijeva saglasje u Skupštini u vezi sa pitanjima koja se odnose na evropsku agendu, da se ne skreće sa toga kursa, podrazumijeva učinkovit rad Vlade kada su tehnički aspekti pregovora na dnevnom redu - objašnajva Đurović.
Vjeruje da su svi problemi rješivi, gdje ima dobre volje, političkog saglasja i svijesti da se bez toga ne može završiti proces.
- Izborno zakonodavstvo, ponovno osnaživanje, radne grupe, najavljivanje skorih prijedloga ključnih zakona koji treba da budu usaglašeni sa preporukama ODIR-a i svim evropskim standardima, sve je to rješivo, naravno. Isto važi i za druge aspekte, kao što je puno poštovanje onoga što je u IBAR zakonima… I dalje želim da vjerujem da je sve rješivo, baš zbog snažne političke podrške koja je vanredna. Evropska komisija, bukvalno, čvrsto drži taj gard: “vrata su otvorena izvolite, izvolite, izvolite…” Ako prevagnu struje koje neće da omoguće Crnoj Gori da ide sama ovom brzinom, da postane punopravna članica EU do 2028. ili 2029. godine, to će se brzo vidjeti, taj kraj će brzo doći - poručila je Đurović.
<h2>Sporazum sa UAE</h2>
Govoreći o investicionom sporazumu koji je Vlada potpisala sa UAE, Đurović kaže da su tim postupkom bili zatečeni svi, a građanima je zasmetao dio koji se odnosi na izgradnju nekretnina. Već je, podjseća, izgrađeno 400.000 stanova i puno kondo hotela.
- Tri su važne pretpostavke koje taj proces mora da donese. Prvi je da bude transparentan, da se ispoštuju evropski standardi u najvećoj mogućoj mjeri. Drugi aspekt je zaštita životne sredina. Mi smo jedina zemlja koja ima lokaciju za zatvaranje poglavlja 27, a to je Ulcinjska solana, to su i drugi dijelovi ulcinjske rivijere, Velike plaže, koji moraju biti zaštićeni. Treći aspekt je podrška lokalne zajednice… Sve tri pretpostavke su veliki izazov za Vladu i sigurno je da tek predstoji dijalog o ovim pitanjima... Mnogo više bi odgovarao model ugovora o zajedničkom ulaganju nego koncesija na 90 i više godina. Crna Gora treba da bude osigurana da dugoročno prihoduje od razvojnih investicija - istakla je Đurović.
<h2>Trampovi nameti</h2>
Ovih dana na snazi je, kaže Đurović, rapidno dnevno urušavanje ekonomskog poretka koji je uspostavljan od 1945. godine. Taj poredak se bazira na slobodnoj trgovini, internacionalnom liberalizmu, transatlantskom partnerstvu i drugim međunarodnim aspektima uređenja međunarodnih ekonomskih odnosa.
- Poredak koji poznajemo kao takav preko noći se mijenja. To je posebno ubrzano drugim mandatom američkog predsjendika Donalda Trampa, uvođenjem linearnih carina svim trgovinskim partnerima, uključujući one od 20 odsto Evropskoj uniji, pa i više od 45 odsto za neke azijske zemlje. Region je različito pogođen, najviše Srbija sa 37 odsto… Crna Gora je u toj najmanjoj kategoriji rasta carina, oko 10 odsto. Rat carinama nikome ne donosi koristi, revanšizam je logično sljedeća posljedica. Kompanije su u krizi, padaju prometi, padaju međunarodni lanci snabdijevanja, globalni lanci vrijednosti. Sve to se na kraju odražava na krajnjeg kupca, korisnika tih roba i usluga - zaključila je Đurović.

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, redovna profesorica Ekonomskog fakulteta, bivša ministarka za integracije i predsjednica crnogorske panevropske unije Gordana Đurović.
Sporazum koji su potpisali predstavnici opozicije i premijer Crne Gore, kaže ona, svima je dao nadu da postoji neki dogovor oko evropske agende, a ujedno se potvrđuje i činjenica da bez opozicije nema aktivnog parlamenta i pravog evropskog puta.
- Ovi integracioni mjeseci jako brzo idu, i ovo su sad već neki upozoravajući mjeseci po pitanju aktivnog rada parlamenta da bi se stigla Agenda 2026, da se zatvore pregovori. Sporazum je apsolutno dobrodošao, meni je drago što se to dešavalo uz posredovanje Evropske unije. Svi smo i očekivali njihovo aktivno uključenje. To nije ambasada jedne države, to je ambasada 27 država članica, i proces je bio najavljen, trajao određeno vrijeme, završio se uspješno sporazumom prije par dana, i evo uz neko malo odlaganje, i tim tekstovima čuvenih pitanja koje postavlja i jedna i druga strana potpisnica Sporazuma, nadamo se da će Venecijanska komisija brzo reagovati, kao što je i najavljeno. Doći će u misiju, obaviće razgovor sa svim ključnim nosiocima aktivnosti, koristiće argumente, donijeće mjerodavan sud koji su unaprijed obje strane riješile da prihvate. Treba da to bude prihvatanje od strane svih parlamentarnih političkih subjekata kod nas, i da ta poruka bude dovoljno jasna, da se vidi mapa puta kako da se iz ovoga izađe, iz ove političke krize izazvane različitim tumačenjem procedure za prekid funkcije sudiji Đuranović, i istovremeno započinjanje novog konkursa. Vrlo je važno da mišljenje Venecijanske komisije bude jasno i da trasira sljedeće korake, istovremeno štiteći naš najviši pravni akt Ustav Crne Gore - rekla je Đurović.
S obzirom na to da se sve partije deklarišu da su za evropski put Crne Gore, onda se, prema njenim riječima, podrazumijeva i da sve prihvate mišljenje Venecijanske komisije.
Još uvijek je Crna Gora lider u regionu, kaže Đurović, u evropskim integracijama, iako se ovih dana proširila debata o dinamici Albanije u tim integracijama.&nbsp;
- Albansko lobiranje je vrlo dobro, posebno u toj sferi, postali su neko regionalno čvorište u evropskim dešavanjima, kada je politika proširenja u pitanju. Kod njih je bio Berlinski proces samit, mnoge kancelarije regionalne su tamo, i oni su prošle godine otvorili dva pregovaračka poglavlja, dva klastera, a ove godine na pressu sa komesarkom Kos saopšteno je da zajednički se nadaju da će Albanija da otvori sve klastere, sva pregovaračka poglavlja tokom ove godine, što znači da bi Albanija mogla po tome, hipotetički, 27 pregovaračkih poglavlja, što je nevjerovatan broj, tako da je to sigurno jedna obećavajuća podrška toj zemlji da ubrza reforme. Zna se da je jedan veliki paket pred njima demokratskih reformi posebno, manje ekonomskih, ali i ekonomskih. Oni su jednostavno riješili da ubrzaju, i uglavnom dosta dobro idu ta njihova obećanja, bar što se formalnog dijela tiče. Nama zavisi od ove političke pretpostavke aktivnog rada parlamenta, i da kažem jedne uslovne političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija da participiraju na tom evropskom putu, jer ako nemamo aktivnog parlament decembar 2026. je sjutra i mi nećemo završiti naš zadatak - zaključila je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dv9DC3hpXmbA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Naš evropski put zavisi od aktivnog rada parlamenta, političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija za evropski put

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: gordana-durovic

Đurović o putu Crne Gore ka EU: Ako mislimo da završavamo moramo da ubrzamo

Informativna emisija "24 sata": Gošća Gordana Đurović, tema dana - Šaranović izgubljen u prevodu

Crna Gora na putu ka EU: Više prilika, lakše procedure, jača stabilnost

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Đurović: Nije dobro nazadovanje na polju vladavine prava, izvjesna poboljšanja ne uvjeravaju da su medijske slobode i pluralizam aktivna politika u Crnoj Gori

Đurović: Albanija ima političku koheziju, Crna Gora ne može da usvoji zakone koji čekaju u parlamentu zbog međupartijskih dogovora

Đurović: Odnos prema medijima može da zakrči naš evropski put

Berlin bi da zaustavi proširenje do reforme, problem u najavi za Crnu Goru

Đurović: Gdje ima volje i političkog saglasja, problemi su rješivi

Đurović: Naš evropski put zavisi od aktivnog rada parlamenta, političke stabilnosti i opredijeljenosti svih partija za evropski put

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

PRATITE TVe UŽIVO