Crna Gora ima velikih potencijala u kik boksu - kazao je selektor crnogorske reprezentacije i nekadašnji svjetski prvak Goran Radonjić, gostujući u emisiji E-uživo, na TV E.
Radonjić se osvrnuo na veliki uspjeh Nemanje Čađenovića, koji je postao vicešampion svijeta. O tome koliki je značaj te Čađenovićeve medalje govori činjenica da je naša država na nju čekala 16 godina, odnosno od 2009, kada se na svjetsko postolje popeo upravo Radonjić. On se osvrnuo i na ogroman potencijal mladih takmičara.
- Imamo tu još Lazara Klikovca, imamo i Viktora Borozana sa Cetinja. To su naši najbolji seniori, uz Nemanju. Takođe, imamo desetak ozbiljnih juniora. Crna Gora nikada nije imala ovoliki potencijal, što se tiče takmičarskog kadra i ovoliku brojnost, tako da se nadamo se da će u budućnosti ovi momci koji budu prelazili iz juniorske u seniorsku konkurenciju praviti ozbiljne rezultate - kazao je Radonjić.
Slavni kik bokser prisjetio se i krune svoje karijere – kada je postao šampion svijeta.
&nbsp;- Prije 16 godina, kad sam ja osvojio Svjetsko prvenstvo, 2009. godine – u Vilahu, tada sam pobijedio četiri meča i na jedan furiozan način, u superteškoj kategoriji sam osvojio tu svjetsku zlatnu medalju. Mnogo godina je prošlo. Imamo problem da kad juniori pređu u seniore ne zadržavaju se, zbog tog finansijskog motiva. Znači, dok ne naprave ozbiljan rezultat, tu nema nekih velikih novčanih sredstava, tako da je to izgleda neki razlog zašto se ne zadržavaju previše u kik boksu - kazao je Radonjić.
Osim zlata na SP, Radonjić je osvojio brojne medalje, više puta je bio evropski prvak, dobitnih brojnih nagrada, najbolji sportista Crne Gore. Gostujući u E-uživo, prisjetio se početaka i zašto je odabrao upravo ovaj sport.
- Kik boks je individualan sport, zavolio sam ga sa 15 godina. Bilo je mnogo izazova, prekratnica - da li nastaviti ili odustati, ali unutrašnja želja i volja za pobjedom, za dokazivanjem je presudila. Imam ozbiljan skor tokom karijere, malo sam puta gubio, pa valjda me i to nosilo da tim žarom nastavim i osvojim najveće svjetske medalje - rekao je Radonjić.
U emisiji se osvrnuo i na ogroman rad i požrtvovanje trenera u reprezentaciji, koji rade, kako je rekao, težak i veliki posao, iako ljudi uglavnom pamte imena sportista, a njih zapostavljaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxSnHnZuksIc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Radonjić: Crna Gora nikad nije imala ovoliko potencijala u kik boksu

Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore poručio je da se u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora po Ustavu, crkva mora držati odvojeno od politike i državnog uređenja.
U saopštenju navode da je djelovanje crkve ograničeno na vjersku sferu i da bi ono trebalo da se odvija u hramovima, bez upliva u društveno-politička pitanja.
– Kao jedini subjekt u državi izuzet iz poreskog sistema, sveštenstvo sebi daje za pravo da bude aktivni predlagač i tumač političkog, društvenog, obrazovnog i kulturnog uređenja zemlje – navodi se u saopštenju.
SUBNOR i antifašisti posebno su se osvrnuli na istupe pojedinih sveštenika u medijima, navodeći da se, kako tvrde, crkva sve više miješa u pitanja koja ne spadaju u njenu nadležnost.
U tom kontekstu, iz Saveza su ukazali i na, kako navode, pokušaje reinterpretacije Drugog svjetskog rata, ističući da je riječ o oslobodilačkoj borbi protiv fašističkog okupatora, a ne o, kako se to ponekad predstavlja, bratoubilačkom sukobu.
– Borba u Drugom svjetskom ratu bila je borba za oslobođenje od fašističkog okupatora. Činjenica da su se pojedinci svrstali na stranu kvislinga, pa i da su bili prihvaćeni od tadašnjih crkvenih poglavara, ne daje pravo da se danas, više od 80 godina kasnije, mijenja karakter oslobodilačke borbe, aboliraju zločini i zločinci, a borcima za slobodu pripisuju tuđa nedjela – poručili su iz SUBNOR-a.
Naglasili su da su istorijske činjenice jasne i naučno dokazane, te da tumačenje istorije treba prepustiti struci.
– Neka naučnici, a ne laici, tumače istorijske događaje. Preispitajte odluke kojima su zločinci proglašavani svecima, a pojedinci sa dokazanim kolaboracionističkim nasljeđem dobijali posebno mjesto u svetinjama – navodi se u saopštenju.
Na kraju, SUBNOR i antifašisti poručuju da bi se sveštenstvo trebalo posvetiti vjerskoj misiji.
– Propovijedajte vjeru i religiju, a društvo, politiku, istoriju, obrazovanje i kulturu prepustite onima koji su za to stručni i nadležni – zaključuje se u saopštenju.

SUBNOR i Antifašisti: Crkva da se ne miješa u političko i društveno uređenje države

Bošnjačka stranka nezadovoljna je radom aktuelnog predsjednika Opštine Bijelo Polje i razmatra mogućnost da zatraži da ta funkcija ubuduće pripadne predstavniku te partije, da bi se realizovao program i obećanja data građanima. To je saopštio predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke i ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO sektorom Ernad Suljević, za RTCG.
Govoreći o političkoj situaciji u Bijelom Polju, Suljević je podsjetio da Bošnjačka stranka od 2022. godine učestvuje u lokalnoj vlasti sa Demokratskom partijom socijalista i Evropskim savezom.
- Vlast je formirana 2022. godine. Postojala je mogućnost saradnje i sa drugim političkim subjektima, ali smo se opredijelili za koaliciju sa DPS-om zbog proevropske i prodržavne politike, zajedničkih vrijednosti u vezi sa evropskim integracijama, razvojem demokratskog društva i članstvom u NATO-u - kazao je Suljević.
On je naveo da su, nakon formiranja 44. Vlade na državnom nivou, uslijedili pritisci da se koalicija u Bijelom Polju raskine i preslika nova većina sa državnog na lokalni nivo.
- Jasno smo poručili da na ucjenama i pritiscima ne možemo da funkcionišemo. Mora postojati jasan razlog za raskid koalicije, a ne samo želja da se vlast sa državnog nivoa automatski prenese na lokalni - rekao je Suljević.
Dodao je da su pokušavali da postignu kompromis, ali da od sredine 2025. godine saradnja unutar lokalne vlasti nije funkcionisala kako su očekivali, posebno kada je riječ o kapitalnim projektima.
- Nezadovolji smo radom predsjednika Opštine Bijelo Polje i tu ćemo možda iću u priču da predsjednik Opštine bude iz redova Bošnjačke stranke kako bi smo mogli da realizujemo naš program, agendu i ono što smo 2022. godine obećali građanima da ćemo da završimo u svom mandatu - kazao je Suljević.

BS razmatra mogućnost da traži mjesto predsjednika Opštine Bijelo Polje

Petnaestogodišnji maloljetnik iz Nikšića uhapšen je zbog sumnje da je prijetio policijskim službenicima i napao ih u vršenju službene dužnosti, nakon čega mu je određen pritvor i sproveden je u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je navedeno, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić postupali su po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću i lišili slobode maloljetno lice staro 15 godina zbog sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, na štetu policijskih službenika.
Maloljetnik je, tokom prikupljanja obavještenja u službenim prostorijama policije, u više navrata upućivao policijskim službenicima riječi uvredljive i prijeteće sadržine po život i tijelo.
On je u zakonskom roku sproveden Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, nakon čega mu je rješenjem Osnovnog suda u Nikšiću određen pritvor i upućen je u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Maloljetnik (15) iz Nikšića uhapšen zbog prijetnji policajcima, određen mu pritvor

Centar za građansko obrazovanje (CGO) saopštio je da su napori koje su uložili krajem prošle godine kako bi se unaprijedila transparentnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) rezultirali objavom određenih, do tada nedostupnih podataka.
- Na taj način smo konačno saznali da je za nadoknade 37 akademika i akademkinja u 2025. godini, zaključno sa 20. decembrom, potrošeno 925.965,60 eura u neto iznosu - saopšteno je iz CGO.
Podsjećaju da je budžet najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti u posljednjih pet godina uvećan za čak 135 odsto, iako to nije bilo praćeno većim angažovanjem akademika i akademkinja CANU, niti unapređenjem transparentnosti u radu ove ustanove.
- Ipak, aktivnosti CGO-a su u relativno kratkom periodu dovele do manjih, ali korisnih unapređenja, koja omogućavaju široj i zainteresovanoj javnosti jasniji uvid u rad ove institucije. Naime, CGO je 22. decembra 2025. godine uputio CANU zahtjeve za slobodan pristup informacijama o svim naknadama i honorarima isplaćenim po bilo kojem osnovu, u periodu od 1. januara do 20. decembra 2025. godine, za redovne i vanredne članove - stoji u saopštenju.
U odgovoru CGO-u od 9. januara 2026. godine CANU je navela, kako su rekli, da je „riječ o informacijama kojima je pristup javno dostupan na internet stranici CANU“.
- Međutim, uvidom u zvanični sajt CANU jasno je da su upravo ti podaci objavljeni tek 5. januara, odnosno dvije sedmice nakon što su zahtjevi CGO-a upućeni. Dodatno, objavljeni podaci se odnose isključivo na period od 1. januara do 20. decembra 2025. godine - identičan periodu navedenom u našim zahtjevima, te ne obuhvataju posljednjih 11 dana godine. Zbog toga je CGO već uputio dodatne zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kako bi se kompletirali ti podaci za 2025. godinu - stoji u saopštenju.
Obradom dostupnih podataka CGO je utvrdio da je, kako se dodaje, CANU do 20. decembra 2025. godine potrošila 925.965,60 eura na naknade i honorare akademika i akademkinja. Od tog iznosa, 864.333,60 eura, odnosno 93,35 odsto, isplaćeno je akademicima - muškarcima.
- Dodatna analiza pokazuje da su se pojedinačne nadoknade i honorari kretali u rasponu od 14.629,20 do 42.803,20 eura. Iako je prosječno godišnje primanje akademika iznosilo oko 25.000 eura, taj prosjek značajno uvećavaju primanja pet najplaćenijih akademika: Dragana Vukčevića sa 40.296 eura, Ljubiše Stankovića sa 40.544 eura, Žarka Mirkovića sa 40.769,60 eura, Zorana Rašovića sa 40.958,40 eura, i prvaka među njima Predraga Miranovića sa 42.803,20 eura - navodi se u saopštenju.
Treba naglasiti da su, kako se navodi, ove nadoknade samo dodatna primanja, s obzirom na to da akademici istovremeno ostvaruju zarade po osnovu redovnog zapošljenja, penzije, statusa istaknutih umjetnika, kao i kroz druge honorarne angažmane.
- Od ukupno tri žene u redovnom i vanrednom članstvu, najviše primanje imala je akademkinja Anka Burić, u iznosu od 21.929 eura, što je gotovo dvostruko manje u odnosu na primanja najplaćenijih akademika CANU. Zanimljivo je i da su neki od društveno najprepoznatljivijih i najaktivnijih akademika, paradoksalno, među onima koji su od CANU primili najmanje novca - navodi se u saopštenju.
CGO izražava žaljenje što, kako se dodaje, poslanički klubovi u Skupštini Crne Gore nijesu ozbiljno razmotrili našu inicijativu da se budžet CANU umanji za 1,5 milion eura, te da se ta sredstva preusmjere onima kojima su potrebnija - samohranim roditeljima i mladim naučnicama i naučnicima.
U tom kontekstu, ukazuju da je Finansijskim planom CANU za 2026. godinu opredijeljeno svega 100.000 eura za Fond za podršku naučnom i umjetničkom radu ili 1.950 eura za Centar mladih naučnika i umjetnika CANU, dok je, istovremeno, na primjer, predviđeno 67.725,33 eura za Predsjedništvo CANU i 100.000 eura za Fond za poboljšanje prostorno-tehničkih uslova rada Akademije, iako je za novu zgradu CANU završenu 2023. godine uloženo devet miliona eura.
- CANU će u 2026. godini, kada Crna Gora obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, raspolagati najvećim budžetom od svog osnivanja - čak 3,13 miliona eura. Ipak, ne čini se da ovakav finansijski plan odražava bolje razumijevanje uloge Akademije u emancipaciji crnogorskog društva - stoji u saopštenju.
Na kraju, CGO ukazuje i da članstvo u nekim od najprestižnijih akademija u svijetu, poput Njemačke nacionalne akademije nauka, Kraljevske nizozemske akademije nauka i umjetnosti ili Evropske akademije nauka i umjetnosti (koja okuplja 38 dobitnika i dobitnica Nobelove nagrade), nije plaćeno, već se smatra čašću i priznanjem.
- Nasuprot tome, akademici CANU su, čini se, za svoje vrijeme u Akademiji zaradili više od pojedinih dobitnika Nobelove nagrade, naročito imajući u vidu da se Nobelova nagrada u brojnim oblastima dijeli među više laureata - saopšteno je.

CGO: Skoro milion eura za primanja akademika CANU

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Hronika

Policija ćuti o zastrašujućim prijetnjama

Politika

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

SRUŠENA OPTUŽNICA: Baković: Belivuku i Miljkoviću nije bila izrečena zabrana ulaska u Crnu Goru

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: goran-radonjic

Radonjić: Crna Gora nikad nije imala ovoliko potencijala u kik boksu

SUBNOR i Antifašisti: Crkva da se ne miješa u političko i društveno uređenje države

BS razmatra mogućnost da traži mjesto predsjednika Opštine Bijelo Polje

Maloljetnik (15) iz Nikšića uhapšen zbog prijetnji policajcima, određen mu pritvor

CGO: Skoro milion eura za primanja akademika CANU

PRATITE TVe UŽIVO