Crnogorci su sužnji slobode, a u narodnog heroja Gojka Krušku ugrađeno je hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore, kazao je u emisiji E-uživo istoričar i Cetinjanin Rade Vujović.
Vujović je podsjetio da je Gojko Kruška bio jedan od 10 odsto poginulih Cetinjana u Drugom svjetskom ratu. 
- Gojko Kruška je bio jedan od 49 narodnih heroja u Drugom svjetskom ratu. Da Vas posjetim da je Crna Gora imala ukupno oko 250 narodnih heroja. Cetinje, kao grad heroja – Gojko Kruška je najkraće bio Cetinjanin - kazao je Vujović, osvrnuvši se na 82. godišnjicu stradanja narodnog heroja.
Podsjetio je na činjenicu da je Gojko Kruška rođen 1922, da je imao 22 godine kada je obješen.
- Sad slušam, pa kažu neki: "Ne znamo šta ćemo, ne znamo kako ćemo, ne znamo đe ćemo, narediće nam". Gojko Kruška je, sa 17 godina, znao i đe će, i što će i kuda će, kao i sva Crna Gora hiljadu godina. U Gojka Krušku je ugrađeno hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore. I, rekao bih da je to pitanje više biologije, ne istorije – moje nauke. Gojko Kruška je Cetinje u jednom čovjeku - kazao je Vujović.
Sagovornik TV E smatra da nas muka i težina čine boljima, a dan kada je Gojko Kruška obješen na Cetinju - 13. januar 1944, jedan je od mnogih teških trenutaka koje je Crna Gora imala.
- Tog 13. januara, Gojko Kruška i njegov albanski prijatelj visili su tri dana visili - kaže Vujović.
On je ukazao da takvo postupanje nije strano okupatorima, podsjećajući na Đordana Bruna i žrtvu koju je, radi istine, on podnio.
- Danas učimo da se zemlja okreće kako je rekao Đordano Bruno. Svi koji nijesu učili, vjerovali su crkvi, koja je govorila da su u njega ušli đavoli. Gojko Kruška, Đordano Bruno... Crna Gora zna kuda hoće. A svi ti tužni momenti, svi ti teški momenti služe upravo da bismo ih prevazišli, a Gojko Kruška nam je bio putokaz. I ne samo Gojko Kruška, nego, kao što rekoh 49 heroja ovog herojskog grada. To je više nego jedan Beograd, više nego Zagreb, više nego jedna Ljubljana - podsjeća Vujović.
Sagovornik TV E osvrnuo se i na hrabrost Gojka Kruške. Ni pred vješalima nije pokleknuo, naprotiv.
- Gojko Kruška je, kad su ga uhvatili, pojeo papir da ne bi šifru odao, preuzeo odgovornost za svoje drugove. Prosto – to je ideja, kad vjerujete ideji. Biologija daje Cetinju, biologija daje Crnoj Gori, daje tu nadmoć, kao što nam daje ovu visinu, koja nije nezaslužena, nego je ona stvarana vjekovima - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: U Gojka Krušku ugrađeno je hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

''Danas, 13.januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru'', napisao je na zidu zatvorske ćelije u Bogdanovom kraju, narodni heroj Gojko Kruška.
Gojko Kruška rođen je 22. avgusta 1922. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i sedam razreda gimnazije. Od rane mladosti pripadao je naprednom omladinskom pokretu i učestvovao u mnogim akcijama srednjoškolske omladine. Sa 17 godina postao je član SKOJ-a, a ubrzo potom i član gimnazijskog komiteta SKOJ-a.
Trinaestojulski ustanak 1941. zatekao ga je u okupiranom Cetinju. Želio je da pođe sa drugovima u borbu, ali mu je partija namijenila drugi zadatak - da ostane na Cetinju i prikuplja i šalje podatke o neprijatelju i njegovim namjerama, organizuje omladinu, prikuplja oružje, municiju i drugi materijal za NOP.
Otkriven je i uhapšen 24. decembra 1943. godine od strane četničke policije. Bio je izložen najstrašnijim mukama, ali ništa nije priznao i nikoga nije odao. Potom je predat Njemcima, koji su ga osudili na smrt vješanjem. Ocu i sestri u zatvoru je rekao: "Nemojte da plačete, ne vrijeđajte me vašim suzama".
Zajedno sa albanskim partizanom Musom Butom Hodžićem odveden je na vješala. Njihova pjesma nadjačala je buku motora kamiona kojim su dospjeli do gradskog trga.
Njemački agent upitao je Gojka: "Je li ti je žao što ideš u smrt?" Dobio je prkosan odgovor: "Ne, izdajniče, jer ginem kao čovjek, a vi ćete ginuti kao izdajnici!".
Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog svijeta: "Zar si ti to? Zar zbilja plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!"
Majka je prestala da plače, a Gojko je počeo da pjeva: "Sa Lovćena kliče vila, Crna Goro majko mila!"
Nakon pogubljenja tri dana i tri noći tijela Gojka Kruške i Muse Hodžića ostala su na vješalima ispod starog brijesta na Balšića pazaru kao opomena građanima Cetinja.
Kvislinzima su gestapovci odali priznanje što su uhvatili hrabre patizanske ilegalce. U “Crnogorskom vjesniku” je bilo objavljeno saopštenje da je feldkomandant gospodin Kajper u znak priznanja izvolio im dodijeliti naročite nagrade i specijalni dodatak u životnim namirnicama.
Slava narodnom heroju Gojku Kruški! Smrt fašizmu! ''
(Tekst je objavljen na sajtu Antifašisti Cetinja)

1250x600

1084x550

Gojko Kruška pred vješanje: Ja ginem kao čovjek, a vi ćete kao izdajnici

The failure of the competent authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is permissible, creating an environment in which it is now freely manifested, including at gatherings attended by public officials or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals offends the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro.
A group of NGOs and civic activists condemned yesterday’s repeated glorification of the Chetnik movement in Podgorica on the occasion of the Orthodox holiday of Epiphany, stressing that religious holidays must not be used as an opportunity to glorify violence and an ideology responsible for ethnic cleansing and other crimes. The true spirit of such holidays, they emphasized, should be the promotion of respect and peace among people.
Among other things, those gathered sang the wartime song „Od Topole pa do Ravne Gore“ („From Topola to Ravna Gora“), which glorifies notorious Chetnik commanders Pavle Đurišić and Momčilo Đujić, who were responsible for mass crimes against civilians and antifascists during the Second World War in Montenegro.
Unfortunately, according to them, such incidents are not isolated but rather part of a continuous pattern of public glorification of the Chetnik movement in Montenegro, which keeps recurring due to the absence of a clear and decisive response from the competent institutions.
They point out that the public glorification of the Chetnik movement and its commanders constitutes hate speech and incitement to intolerance toward other communities, which also carries criminal liability.
- Such glorification particularly incites hatred toward the Bosniak population and members of the Islamic faith in Montenegro, all of which is punishable under Article 370, paragraph 1 of the Criminal Code, as well as in accordance with Articles 9a and 34a of the Law on the Prohibition of Discrimination and Article 19 of the Law on Public Order and Peace - they stated.
The statement was signed by Action for Human Rights, the Association Spektra, the ANIMA Centre for Women’s and Peace Education, the Centre for Investigative Journalism (CIN CG), the Centre for Democracy and Human Rights (CEDEM), the Centre for the Development of Non-Governmental Organizations (CRNVO), the Centre for Women’s Rights (CŽP), the Montenegrin PEN Centre, the Montenegrin Philological Society, the Montenegrin Committee of Lawyers for the Protection of Human Rights and Freedoms (CKM), the Institute for Media of Montenegro, Ipso Facto, Juventas, Prima, the Safe Women’s House, as well as civic activists Dina Bajramspahić, Paula Petričević, Milena Bešić, and journalist Vesna Rajković-Nenadić.
- Over the past year, we have witnessed the continuous public glorification of Pavle Đurišić by certain religious leaders and political actors, without an adequate response from the competent prosecutorial authorities, culminating in the setting up of a memorial momument in August. The failure of the authorities to act has sent a clear message that the public glorification of a criminal ideology is allowed, creating an environment in which it is now freely expressed, including at gatherings attended by holders of public office or heads of educational institutions. It is particularly dangerous to relativize these phenomena or justify them as „celebration“. The normalization of wartime songs that glorify criminals insults the descendants of victims and, in the long term, destroys social cohesion and interethnic relations in Montenegro - the statement reads.
They also stated that they are demanding that the State Prosecutor’s Office urgently review its previous failure to oppose the glorification of Pavle Đurišić and other Chetnik commanders and to professionally investigate this incident as well.

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović sastala se sa predstavnicima kompanije Bingati holding, jedne od vodećih privatnih razvojnih i investicionih kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. U okviru delegacije Skupštine je i poslanica Branka Marković.
Na sastanku su učestvovali Muhamed Bingati predsjednik kompanije, i Ahmed Bingati, potpredsjednik. U okviru susreta, potpredsjednica Popović prisustvovala je i prezentaciji aktuelnih i planiranih projekata kompanije Bingati holdig, tokom koje je imala priliku da se detaljnije upozna sa obimom, konceptom i investicionim potencijalom njihovih razvojnih projekata.
- Popović upoznala je sagovornike sa investicionim potencijalima Crne Gore, sa posebnim akcentom na oblasti turizma, nekretnina, infrastrukture i održivog razvoja. Takođe, pozvala je predstavnike kompanije da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru, te ih uputila na nadležne državne institucije radi dobijanja dodatnih informacija o konkretnim investicionim prilikama, zakonskom okviru i modelima saradnje- navode iz Skupštine.&nbsp;
&nbsp;Kompanija Bingati holding važi za, kako navode iz Skupštine Crne Gore, jednog od najznačajnijih privatnih kompamija u regionu Bliskog istoka, sa portfeljem projekata čija se ukupna vrijednost procjenjuje na više od pet milijardi američkih dolara.
- Kompanija raspolaže značajnim finansijskim kapacitetima i prepoznatljiva je po razvoju luksuznih stambenih i poslovnih kompleksa, uključujući i ekskluzivni stambeni kompleks razvijen u partnerstvu sa brendom Mercedes-Benz, koji predstavlja jedan od najprestižnijih projekata te vrste u Dubaiju- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Potpredsjednica Skupštine Crne Gore boravi u Davosu na poziv Silvan Koh-Merin, predsjednice međunarodne organizacije Političkih liderki, u okviru programa posvećenog jačanju uloge žena u političkom i ekonomskom liderstvu na globalnom nivou.

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio da Evropska unija "ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile" naspram prijetnji o uvođenju carina zbog Grenlanda.
- Mehanizam protiv prisile je snažan instrument i ne treba da oklijevamo da ga primijenimo u današnjem teškom okruženju - rekao je Makron u Davosu.
On je reagovao na agresivne američke trgovinske pritiske i "beskrajnu akumulaciju novih carina".
Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem dodatnih carina zemljama koje su poslale vojnike u Grenland, i ne odustaje od svoje namjere da preuzme kontrolu nad tim velikim arktičkim ostrvom koje je samoupravna teritorija Kraljevine Danske.
Makron je rekao da bi Trampove prijetnje o uvođenju dodatnih carina oko Grenlanda mogle da navedu EU da prvi put primijeni mehanizam protiv prisile i to protiv SAD. Taj mehanizam bi potencijalno mogao da ograniči pristup evropskim tržištima za američke kompanije
- Možete li to zamisliti. To je ludo - rekao je Makron.
Dodao je da mu je žao zbog toga ali da je to posljedica samo "nepredvidljivosti i nepotrebne agresivnosti".
- Nema smisla imati carine i biti podijeljen i čak prijetiti sada dodatnim carinama saveznicima - rekao je Makron u Davosu.
On je poručio da "ne treba gubiti vrijeme sa ludim idejama" i odbacio "novi imperijalizam ili kolonijalizam".
Takođe je rekao da nije sada vrijeme da se otvori "Pandorina kutija novih tema", već da je sada vrijeme za saradnju, da bi se sredila tri glavna globalna izazova - rast, mir i klima.
Govorio je o tome kako Evropa treba da odgovori na čvršću američku i kinesku trgovinsku politiku.
Rekao je da Evropa treba da bude realističnija oko toga kako odgovara na ovo pošto ima sektora, kao što su hemijski i automobilski "koji se bukvalno ubijaju" zbog nejednakih uslova.
On je rekao da umjesto sporova oko trgovine, savezničke zemlje treba da se usmjere na to da dovedu mir u Ukrajinu.
Francuski predsjednik ukazao je na pomijeranje ka "svijetu bez pravila, gdje se gazi međunarodno pravo i gdje jedini zakon koji vrijedi je - zakon najjačeg".
On je takođe upozoriio da vodeće sile okreću leđa međunarodnim tijelima koja su dugo podržavala globalni poredak.
- Nemojmo prihvatiti globalni poredak o kome će odlučivati oni koji tvrde da imaju veći glas i veći štap - rekao je Makron danas u Davosu.
<h2>"Nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam"</h2>
Makron je ocijenio da nije vrijeme za novi imperijalizam i kolonijalizam, već za saradnju, da bi se odgovorilo na globalne izazove.
- Srećan sam što sam ovdje u vrijeme mira, stabilnosti i predvidivosti - rekao je Makron, što je izazvalo smijeh u sali.
Makron je ukazao na aktuelne izazove u svijetu, u vrijeme porasta nasilja i ratova, kao i digitalnih napada.
- U takvoj situaciji novi kolonijalni pristup ne donosi uspjeh, već je odgovor - više saradnje i novi strateški pristup ekonomskom suverenitetu - naveo je Makron.
On je rekao da bi evropska strategija trebalo da bude više autonomije zasnovane na rastu, konkurentnosti i inovacijama.
Makron je zaključio da bi glavni cilj, globalno i evropski gledano, trebalo da bude veliko tržište i jaka infrastruktura, na principima vladavine prava.
- Daćemo sve od sebe da imamo jaču Evropu. Bićemo posvećeni ulaganju u odbranu i bezbjednost. Vjerujemo da nam je potrebno više rasta i stabilnosti u svijetu, ali preferiramo poštovanje, a ne nasilje, vladavinu prava, a ne brutalnost - poručio je Makron.
Prema njegovim riječima, zaštita evropske konkurentnosti ne znači protekcionizam.

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Grenland ne može da izostavi mogućnost upotrebe vojne snage na arktičkoj teritoriji, iako je malo vjerovatno da će do toga doći, rekao je danas grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen.
&nbsp;On je istakao da Grenland teži bližoj saradnji sa Evropskom unijom, prenosi Tanjug.
&nbsp;Ranije danas danska premijerka Mete Frederiksen je rekla da Danska ne može da pregovara o sopstvenom suverenitetu, identitetu i demokratiji.
&nbsp;Ona je istakla da Danska smatra Sjedinjene Američke Države (SAD) svojim “najbližim saveznikom”, rekavši da Kopenhagen nikada nije tražio sukob, već saradnju.
&nbsp;Frederiksen nije doputovala na Svjetski ekonomski forum u Davosu, usljed tenzija sa SAD-om oko namjere američkog predsjednika Donalda Trampa da Vašington preuzme kontrolu nad Grenlandom.

Tag: gojko-kruska

Vujović: U Gojka Krušku ugrađeno je hiljadu godina Duklje, Zete i Crne Gore

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Gojko Kruška pred vješanje: Ja ginem kao čovjek, a vi ćete kao izdajnici

The prosecution's silence encourages the glorification of a criminal ideology

Popović u Davosu: Pozvala predstavnike kompanije Bingati holding da razmotre mogućnosti ulaganja u Crnu Goru

Makron: EU ne treba da oklijeva da primijeni mehanizam protiv prisile zbog Grenlanda

Nilsen: Ne može se isključiti mogućnost upotrebe vojske na Grenlandu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO