Učenici Privatne ustanove Gimnazija Podgorica obilježili su danas 19. decembar – Dan oslobođenja Podgorice, nizom aktivnosti posvećenih očuvanju antifašističkih vrijednosti i kulturi sjećanja. U školi je najprije održano predavanje iz istorije koje je realizovao prof. Igor Radulović, pomoćnik direktorice, a tokom kojeg je učenicima ukazano na značaj njegovanja antifašističkog nasljeđa i ideala slobode. Radulović je istakao da mladi generacije posebno treba da razumiju i čuvaju vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo, te da istorijske lekcije ostaju važno moralno i civilizacijsko uporište.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_447065d85803abf1c076a16af3ab9c2525d1d06a298e2b8f8643f41e8730b4cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121918128_447065d85803abf1c076a16af3ab9c2525d1d06a298e2b8f8643f41e8730b4cc" data-rendition-name="original" width="1600" height="1452" loading="lazy" alt="gorica"> </figure>  Nakon predavanja, učenici su zajedno sa direktoricom škole i pomoćnikom položili cvijeće na spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica, odajući poštu svim borcima koji su dali živote za slobodu Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_aaf629214883fb6b310fd4405c298750b338e86c30f7952720641989bdc7b36c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121918128_aaf629214883fb6b310fd4405c298750b338e86c30f7952720641989bdc7b36c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1505" loading="lazy" alt="Gorica "> </figure>  Ovim gestom učenici su, kako navode iz škole, pokazali da je njegovanje sjećanja na antifašističku borbu i dalje važan dio obrazovanja i građanskog odrastanja mladih ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121918128_f0c71c6d88384e42cde63d8b32717ecdf1bf930054f702eef9cc05a34e659ec4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121918128_f0c71c6d88384e42cde63d8b32717ecdf1bf930054f702eef9cc05a34e659ec4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1407" loading="lazy" alt="Gorica "> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Učenici Gimnazije Podgorica obilježili Dan oslobođenja grada polaganjem cvijeća na Gorici

Nakon puno teških i bolnih trenutaka za naš grad pokušavamo vratiti život, koliko god to bilo teško, napisao je na svojoj Fejbuk mreži gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković.
Kako je istakao, sa posebnom emocijom inspirisanom izuzetnim jubilejem - 20 godina nezavisnosti naše Crne Gore, koji slavimo 2026. godine, uz simbolično uključivanje prazničnih svjetiljki, otvorena je još jedna Novogodišnja priča u Prijestonici.
- Dođite na Cetinje i budite dio praznične magije i najvećeg novogodišnjeg bazara u Crnoj Gori! - poručio je Đurašković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcetinjeme%2Fstatus%2F2002099355671830973%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2002099355671830973%7Ctwgr%5E53ed09b6fd3fb295bd52164cdb5e9b36ea8ae4f3%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đurašković: Nakon puno teških trenutaka za Cetinje pokušavamo vratiti život

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević stigao je u Beograd na porodičnu slavu kod porodice predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
To je Vučić objavio na Fejsbuk mreži. 
- Našem prijatelju, koji je iz Zete stigao na slavu. Nijesmo pričali o Botunu, samo o krapu iz Skadarskog jezera - naveo je Vučić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2324%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1CjTHBXtko%2F&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milan Knežević na slavi kod Aleksandra Vučića

Potpredsjednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dušan Nikezić izjavio je danas da postoje dva scenarija za Naftnu industriju Srbije (NIS) – prvi je odlazak NIS-a u stečaj, nakon čega bi uslijedile nestašice i rast cijena goriva, a drugi da NIS kupi strana kompanija, poput mađarskog MOL-a, što je, prema njegovim riječima, jednako loše rješenje.
Nikezić je za televiziju Nova S kazao da u prvom scenariju dolazi do gašenja rafinerije, što se, kako je naveo, već dogodilo, zatim do zatvaranja benzinskih stanica i odlaska NIS-a u stečaj, nakon čega bi uslijedili haos i rast cijena goriva.
Prema njegovim riječima, i odluka da MOL kupi NIS predstavlja jednako loš scenario, jer se sa tom kompanijom priprema izgradnja produktovoda kojim bi se transportovali dizel, benzin i mazut, čime bi prestala potreba za rafinerijom, kao što je MOL ranije učinio u Hrvatskoj.
On je istakao da je bolje od oba pomenuta rješenja da Srbija preuzme stvar u svoje ruke, jer, kako je naveo, nema vremena za čekanje.
Nikezić je naglasio da to ne znači nacionalizaciju, već preuzimanje kontrole nad upravljanjem, podsjetivši da se takva praksa primjenjuje u Evropi, gdje, kako tvrdi, nijedna zemlja nema problema sa energentima osim Srbije.
Upitan o sekundarnim sankcijama, Nikezić je rekao da ta prijetnja realno postoji, ali da smatra da do njihove primjene neće doći.
Na pitanje šta SSP preduzima kako bi došlo do vanrednih izbora, Nikezić je kazao da rade sve – da su prisutni i na ulici, i u Skupštini, i ispred svakog kordona, kao i kod šatorskog naselja na Trgu Nikole Pašića.
Istakao je da su svi dosadašnji izbori pokazali da je potreban jedinstveni front, a na pitanje da li to podrazumijeva jedinstveni front opozicije ili opozicije i studenata, rekao je da će odluku o tome donositi kada za to dođe vrijeme.

Nikezić: Dva scenarija za NIS, oba loša za Srbiju

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo je izvinjenje nakon što je čelnik tog resora Boris Bratina kazao kako bi "Hrvatska, kao i Ukrajina, trebalo da plati teritorijom zločine iz prošlosti".
On je to kazao gostujući na jednoj srpskoj televiziji, što je izazvalo brojne reakcije i u tamošnjoj i u hrvatskoj javnosti.
Iz tog ministarstva kazali su kako je u pitanju "nespretno interpretirana izjava, koja se odnosila na znatno raniji istorijski period, a ne na današnje političke prilike ili na zvaničnu politiku Srbije".
Navodi se i da ministar Bratina podržava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.
Na kraju saopštenja se kaže da Bratina "u potpunosti prihvata odgovornost za nastalu situaciju", te da se "izvinjava svima koje je izjava pogodila".

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Tag: gimnazija-podgorica

Učenici Gimnazije Podgorica obilježili Dan oslobođenja grada polaganjem cvijeća na Gorici

Đurašković: Nakon puno teških trenutaka za Cetinje pokušavamo vratiti život

Milan Knežević na slavi kod Aleksandra Vučića

Nikezić: Dva scenarija za NIS, oba loša za Srbiju

Srpsko Ministarstvo informisanja uputilo izvinjenje nakon skandaloznih izjava ministra o Hrvatskoj i Ukrajini

PRATITE TVe UŽIVO