Direktor Uprave policije, Lazar Šćepanović, imao je juče u Skupštini priliku koju nije iskoristio - da crnogorsku javnost argumentovano ubijedi da je normalno i bezbjedno da vojni helikopteri, sa civilnim putnicima, slijeću u privatna dvorišta, te da je to razlog zbog kojeg takav slučaj više od pola godine ne zavređuje pažnju Uprave policije i njegovu lično, kao njenog prvog čovjeka, saopštili su iz Građanske inicijative Spasimo Brezna u reagovanju na jučerašnji istup prvog čovjeka policije, tokom skupštinske rasprave o njegovom imenovanju za direktora policije u punom mandatu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63.6364%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzasto-se-cuti-o-zastrasivanju-novinarke-vojnim-helikopterom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako navode, Šćepanović na sjednici Skupštine ponovo nije odgovorio na jasna i legitimna pitanja koja mu je postavio poslanik Mihailo Anđušić, a u vezi sa slučajem vojnog helikoptera koji je 10. juna 2025. godine najprije nisko kružio, a potom sletio u dvorište porodične kuće novinarke Vesne Radojević u selu Gornja Brezna, kao i u vezi sa višemjesečnim nepostupanjem institucija po prijavi ugrožavanja njene bezbjednosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuS8BBELFPDs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Osim što nije odgovorio na pitanja od očiglednog bezbjednosnog i javnog značaja, kažu iz GI "Spasimo Brezna", Šćepanović je, tvrde, u Skupštini iznio netačne i obmanjujuće tvrdnje da je Uprava policije „odgovorila novinarki“ i da je ona, kako je naveo, „upoznata sa svim detaljima“.
- Činjenica je, lako provjerljiva, da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova, uključujući njihove čelne ljude, već šest i po mjeseci nijesu odgovorili ni na jednu od šest urgencija, niti su preduzeli zakonom propisane mjere u vezi sa prijavom ugrožavanja bezbjednosti, u čijem je središtu incident sa helikopterom Vojske Crne Gore i civilnim putnicima u njemu - navode u GI Spasimo Brezna.
Podsjećaju javnost na, kako kažu, nesporne činjenice: da je novinarka Vesna Radojević 12. juna 2025. godine podnijela prijavu da strahuje za svoju ličnu i porodičnu bezbjednost; da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu odgovorili ni na jednu od šest urgencija; da Uprava policije za šest i po mjeseci nije preduzela nijednu radnju na koju je zakonom obavezna radi zaštite novinara i/ili građanskih aktivista; da Agenciji za nacionalnu bezbjednost, u ovom slučaju, nikada nije upućen zahtjev za bezbjednosnu procjenu; da javnost do danas nije dobila odgovor ko su civilna lica koja su se nalazila u vojnom helikopteru, u kom svojstvu, niti po kom pravnom osnovu je helikopter sletio na privatno imanje.
Ističu da, osim tužilaštva, policije i Vojske Crne Gore, i institucije koje takođe raspolažu navedenim podacima, Agencija za civilno vazduhoplovstvo i SMATSA odbijaju da postupe u skladu sa Zakonom, dostave tražene podatke, te tako potvrde neformalna i dokumentovana saznanja &nbsp;
Građanska inicijativa „Spasimo Brezna“ smatra da je ovakav ishod skupštinske rasprave i izostanak odgovora direktora policije na postavljena pitanja duboko zabrinjavajući, jer se radi o pitanju koje direktno zadire u zaštitu bezbjednosti novinara, odgovornost institucija ii demokratsku kontrolu rada policije.
- Postavljamo jednostavno i legitimno pitanje: Ako direktor Uprave policije više od pola godine ignoriše prijavu novinarke da strahuje za bezbjednost zbog svog istraživačkog rada i građanskog aktivizma, i odbija da je informiše o činjenicama od značaja za njenu ličnu i porodičnu bezbjednost – kako bilo koji građanin može imati povjerenje da će policija postupati profesionalno, neselektivno i bez partijsko - političkih ili drugih uticaja - navode u GI Spasimo Brezna.
Pozvali su nadležne institucije i rukovodstvo Uprave policije da bez daljeg odlaganja daju jasan, potpun i dokumentovan odgovor na pitanja koja su postavljena i u Skupštini i u njihovim prethodnim javnim obraćanjima.&nbsp;
Ponavljaju da će, ukoliko se to ne desi, u najskorijem roku preduzeti zakonite i legitimne radnje koje su već najavili, a SDT-u dostaviti prijavu sumnje na ozbiljna krivična djela iz njihove nadležnosti, potkrijepljenu neoborivim materijalnim dokazima.&nbsp;
- Ćutanje više nije opcija. Ovo je pitanje vladavine prava, bezbjednosti i institucionalne odgovornosti. Ovo je test da li smo država ravnopravnih i bezbjednih građana ili privatni posjed moćnika - zaključuju iz Građanske inicijativeSpasimo Brezna.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

GI Spasimo Brezna: Šćepanović i u Skupštini izbjegao odgovor na pitanja o zastrašivanju novinarke vojnim helikopterom

Selo Brezna u Pivi na današnji dan, prije 81 godinu, bilo je mjesto najveće humanitarne akcije u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata, odakle je nakon bitke na Sutjesci, savezničkim avionima u italiju prevezeno 1.009 ranjenika, 15 savezničkih pilota i britanska vojna misija.
Na ovaj, gotovo zaboravljen događaj iz Drugog svjetskog rata podsjećaju mještani Brezana koji se već mjesecima bore za spas svog sela od namjere države i državnog energetskog preduzeća CGES, da u srcu sela izgrade visokonaponsku 400kV trafostanicu a potom i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište.&nbsp;
- To bi značilo kraj našeg sela, kraj života u Breznima, i kraj sjećanja na orgromnu ulogu Brezana u antifašističkoj borbi tokom Drugog svejtskog rata. Zahvalni smo uvaženoj bivšoj ambasadorki Alison Kemp koja je uložila napor, istražila i snimila dokumentarni film "Operacija Brezna" i tako ostavila trajno svjedočanstvo neraskidivog prijateljstva Crne Gore sa savezničkim državama. Zahvalni smo Velikoj Britanij što je ogromnim naporima prevezla ranjenjike, i Italiji koja ih je prihvatila. Danas, mještani sela Brezna bore se da sačuvaju ovo istorijsko mjesto od uništenja koje mu je, nažaost, namijenila vlastita država Crna Gora - navode iz GI "Spasimo Brezna".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdxGphbzKOyY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Naglašavaju da politike i namjere vlasti jedne države i privatni interesi ne smiju biti iznad interesa same države odnosno njenih stanovnika.&nbsp;
- Aktuelna državna i lokalna vlast, kao i one prije nje, potpuno ignorišu postojanje našeg sela i nekoliko stotina stanovnika samo u Gornjim Breznima i ponašaju se kao da ne postojimo. Državna energetska kompanija CGES slagala je, u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobila 28 miliona eura, Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD da u krugu od 2 km od lokacije planirane 400kV trafostanice nema nijedna kuća iako ih, samo u tom krugu, ima 150. Gornja Brezna su danas jedino selo u Pivi, i jedno od rijetkih u Crnoj Gori, koje raste i razvija se, naseljavaju se mladi ljudi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva, a turisti iz cijelog svijeta su sve brojniji - naglašavaju mještani Brezana.&nbsp;
Ukoliko Vlada i CGES, kako kažu, urade što su naumili u Breznima, ovdje života više ne može biti.&nbsp;
- Ne mogu nama pričati bajke da je moguće živjeti i baviti se seoskim turizmom, poljoprivredom, stočarstvom, pčelarstvom, ispod 400k-v dalekovoda. Zato smo odlučni, da po cijenu života, ne dozvolimo da realizuju pakleni plan i sagrade energetsko čudovište u centru sela koje živi, raste i razvija se. Branićemo svim mogućim i nemogućim sredstvima naše pravo na život, na rad, na budućnost, i naše parvo da se s ponosom sjećamo naših predaka i da ih budemo dostojni - naglašavaju.&nbsp;
GI "Spasimo Brezna" u nedjelju u 11 sati organizuje skup na ulazu u svoje selo gdje će objelodaniti Deklaraciju za spas Brezana i saopštiti odluke da zabrane ulazak u selo svima koji, kako kažu, namjeravaju da ga unište.&nbsp;
- Jasno ćemo staviti do znanja onima koji nas ne vide i za koje su Brezna "selo koje ne postoji" da i te kako postojimo, da postoji naša herojska prošlost, naša sadađnjost i naša svijetla budućnost, i glasno ćemo im poručiti da nisu dobrodošli u Brezna. Okupatore iz Drugog svjetskog rata smo otjerali, uz ogromne žrtve, pa nećemo dozvoliti ni savremenim domaćim okupatorima da nas unište zbog ličnih profita - zaključuju u GI "Spasimo Brezna".

Brezna na današnji dan spasila preko 1.000 ranjenika u Drugom svjetskom ratu, mještani sada spasavaju selo

Mještani Gornjih Brezana predali su tužbu protiv državnog energetskog preduzeća Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) koje namjerava da u centru njihovog sela izgradi veliku trafostanicu 400kV a potom i međunarodno energetsko čvorište.
Mještani Brezana okupljeni u Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" saznali su za ovaj plan tek prije nekoliko mjeseci i od tada se bore da zaustave projekat koji bi, kako tvrde, uništio njihovo selo i život u njemu.&nbsp;
Oni tužbom traže i da sud sasluša i predstavnike Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD kako bi se i formalno utvrdile, kako ističu, nesporne činjenice
Pivsko selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine a vjerovatno i cijeloj Crnoj Gori koje se posljednjih godina intenzivno razvija, gdje se doseljavaju mladi i porodice, osnivaju seoska domaćinstva i grade turističke objekte koji su popunjeni, uglavnom stranim turistima, i do 250 dana godišnje. Mještani Gornjih Brezana otkrili su da je CGES u projektnoj dokumentaciji na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju trafo stanice od Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD, sakrio postojanje cijele ljudske zajednice od nekoliko stotina mještana, te EBRD-u dodstavio lažan podatak da u krugu od 2 kilometra od lokacije 400kV trafostanice nema nijedan stambeni niti poslovni objekat.
- Popisali smo samo vlasnike objekata, postojećih i onih u izgradnji u krugu od dva kilometra i ima ih 75, dok je vlasnika zemljišta mnogo više. Kako gotovo svi vlasnici imaju po dva ili više objekata, zbirno u krugu od dva kilometra od lokacije 400 kV trafostance kojui su isplanirali da rade, ima oko 200 kuća, štala i turističkih objekata. Kako to da tako moćna kompanija kompanija kao što je CGES nije vidjela 200 objekata? Zbog navedenog osnovano sumnjamo da je CGES namjerno sakrio postojanje naših kuća i da "nije vidio" cijelo živo selo, upravo kako bi izbjegao stroge procedure i visoke standarde EBRD-a kada su u pitanju loklane zajednice i njihovo očuvanje - navode iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;
Dodaju da EBRD procedure zahtijevaju da lokalne zajednice na koje utiču projekti koje oni finansiraju budu uklkjučene od najranijih faza planiranja projekta, te da uticaj na prirodu i ljude bude minimalan.
- U našem slučaju, intencija CGES-a pa i države Crne Gore, odnosno aktuelne, ali i prethodnih Vlada je bila da sakriju naše postojanje, jer su svjesni da će međunardone energetski projekat u naseljenom mjestu značiti kraj života na toj lokaciji i potpuno obezvrijeđivanje privatne imovine mještana. Sigurni smo da EBRD, da je imao ovu informaciju ne bi podržao ovaj projekat, kao što nije podržao uništenje sela Krallje radi gradnje autoputa. Prema našim pouzdanim saznanjima, Vlada Crne Gore, odnosno Monteput, &nbsp;je izmjestio trasu autoputa upravo na zahtjev Evropske unije i Evropske banke za obnovu i razvoj kako bi se sačuvalo preko 50 kuća i lokalna zajednica u ovom selu - ističu oni.
Dodaju da je u Gornjim Breznima direktno ugroženo oko 200 objekata i cijela ljudska zajednica od nekoliko stotina ljudi. ukoliko se realizuje gradnja 400kV trafostanice i međunarodnog energetskog čvorišta. Kako dodaju, oni traže da se trafo stanica i eneretsko čvorište izmjeste na drugu lokaciju gdje će imati minimalan uticaj na prirodu i ljude.&nbsp;
- Takvih lokacija je u Pivi mnogo, jer je sjever Crne Gore opstošen pogubnim politikama proteklih decenija i godina. Umjesto da opština Plužine i Vlada ohrabe i konkretno podrže svakog mladog čovjeka koji se vraća na selo, oni su ujedinjeni u namjeri da naše selo unište a nas protjeraju sa naše zemlje. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu - decidni su u GI "Spasimo Brezna". &nbsp;&nbsp;&nbsp;
Mještani Brezana javno su se u proteklih nekoliko mjeseci obraćali brojnim adresama, pa i državnom vrhu Crne Gore, predsjedniku, premijeru i predsjedniku Skupštine, insistirajući da se uključe i pomognu u spasavanje njihovih života, imovine i budućnosti njihovog sela, ali ih do sada niko od njih nije čuo, ni vidio.&nbsp;
- Još smo za našu državu i sve institucionalne adrese "selo koje ne postoji", ali nećemo odustati dok nas ne vide, priznaju da postojimo, i dok ne izmjeste planirano energetsko čudovište na bezbjednu udaljenost od naših kuća i imanja - zaključili su oni.

1250x600

1084x550

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: gi-spasimo-brezna

GI Spasimo Brezna: Šćepanović i u Skupštini izbjegao odgovor na pitanja o zastrašivanju novinarke vojnim helikopterom

Brezna na današnji dan spasila preko 1.000 ranjenika u Drugom svjetskom ratu, mještani sada spasavaju selo

Mještani Brezana predali tužbu protiv CGES-a, traže i saslušanje predstavnika EBRD-a

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

ASP: Zbog bogatih jahtaša u Porto Montenegru država se odrekla 104 miliona eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO