Boravak u Njujorku je prilika da još jednom Crna Gora prenese snažnu posvećenost međunarodnoj saradnji, multilateralizmu i evropskom putu kao ključnim vanjsko političkim prioritetima, saopštio je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović.&nbsp;
Ujedinjene nacije obilježavaju 80. godina od osnivanja, a u kontekstu izazovnih geopolitičkih prilika još jednom je potvrđena važnost multilateralizma i postojanja UN.&nbsp;
- Tokom intenzivne agende izdvojio bih potpisivanje Deklaracije o zaštiti humanitarnog osoblja čime smo pružili podršku principima međunarodnog prava, osnovnih ljudskih prava i ulozi humanitarnih radnika u zaštiti života civila. Tokom svog obraćanja na konferenciji o ženama povodom obilježavanja 30 godina od Pekinške deklaracije Crna Gora je iskazala spremnost da unaprijedi standarde u oblasti rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena kao aktivnog društvenog sudionika - naveo je Ibrahimović u saopštenju.&nbsp;
Ibrahimović je učestvovao i na Konferenciji o Palestini i dvodržavnom rješenju gdje je, kako se dodaje, Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir, zasnovan na rješenju dvije države i međunarodnom pravu.&nbsp;
- Ono što želim da naglasim je da će Crna Gora ove godine domaćin jednog od događaja na marginama Generalne skupštine UN. U saradnji sa Francuskom i uticajnim svjetskim univerzitetima, Crna Gora po prvi put organizuje događaj na temu unaprjeđenja vazduha u zatvorenim prostorima. Cilj je da se demonstrira posvećenost države u unaprjeđenju standarda i razmjeni iskustva u oblasti zaštite životne sredine. Sa zadovoljstvom ću se osvrnuti i na susret sa dijasporom, jer oni predstavljaju neodvojiv dio identiteta i razvoja Crne Gore - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Njihov potencijal je, kako kaže Ibrahimović, most ka svijetu, a njihova solidarnost i humanitarne inicijative pokazuju snagu naše zajednice i van granica domovine.
- Ovom prilikom sam prenio spremnost Vlade i svoju ličnu spremnost da dam doprinos ka dodatnom učvršćivanju njihovih veza sa Crnom Gorom kako bi se na pravi način valorizovao potencijal dijaspore u SAD, ali i šire - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Crna Gora podržala međunarodne napore za pravedan i održiv mir između Palestine i Izraela

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan obratio se prisutnima na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na samom početku je izrazio nezadovoljstvo što je predsjedniku Palestine Mahmoudu Abasu zabranjen dolazak u Njujork. - Stojimo za ovom govornicom uz 86 miliona ljudi i palestinsku braću i sestre čiji se glasovi pokušavaju utišati. Pozivam sve zemlje koje nijesu učinile do sada to, da priznaju Državu Palestinu. Svrha UN-a je da podržava međunarodni mir i sigurnost. Dok govorimo ovdje, Izrael masakrira civile u Gazi. Broj civila u Gazi prešao je 65.000. Nažalost, broj ljudi koji su i dalje zarobljeni još se ne zna - rekao je Erdogan. Nakon toga, pokazao je fotografiju iz Gaze. - Svako od ovih ljudi je čovjek, ljudsko biće, nevini ljudi. Ljudi se ne ubijaju samo oružjem, već i glađu. U 21. stoljeću, u civilizovanom svijetu, ljudi umiru od gladi. Pokazaću vam fotografiju iz Gaze. Ovo su žene koje drže lonce. Odgovorite mi na pitanje - možemo li imati razlog za ovakvu brutalnost u 2025. godini? Ova sramotna fotografija iz Gaze se ponavlja svaki dan. Podržavam generalnog sekretara UN-a jer stalno skreće pažnju na genocid u Palestini i čestitam mu i ovaj put na tome. UN nije mogao zaštititi ni svoje osoblje u Gazi. Ljudi su ubijeni - naveo je. Poručio je kako se na izraelske prijetnje konačno treba reagovati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250923180932_dec0658090b8dfae504d0f7ea5434cd57584dd324f63d1dfe12721b3df2a02ac" data-rendition-name="original" width="5531" height="3688" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan "> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Richard Drew)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  - Moramo shvatiti sljedeće. Jerusalim je zajedničko mjesto za tri monoteističke religije. Ne možemo više nastaviti s ovim ludilom. Moramo imati primirje u Gazi što je prije moguće. Napadi moraju prestati. Uz Božju pomoć, to će se i desiti. Svako ko šuti, odobrava ovo barbarstvo. Pozivam sve šefove vlada i država. Danas je taj dan, da stanemo uz Palestince i čovječanstvo. Dok vaši stanovnici reaguju na barbarstva u Gazi, pokažite hrabrost da poduzmete akciju na ovom mjestu. Ovo je politika genocida, masovnog ubistva, koja se provodi pod krinkom incidenta od 7. oktobra. Dok se Gaza uništava pod krinkom Hamasa, Zapadna obala, gdje Hamas nije na vlasti, postepeno se okupira, a nevini civili se masakriraju - poručio je Erdogan.&nbsp; Izrael se, kako objašnjava, ne ograničava samo na Gazu i Zapadnu obalu.&nbsp; - Uz svo dužno poštovanje, ovo je najniža tačka čovječanstva. Ljudska historija nije vidjela takav zločin u posljednjem stoljeću - zaključio je Erdogan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250923180936_59f6c228194f7968ec6c51c6b36ef6d06d794a46bfb83a9b629d8d5292129e28" data-rendition-name="original" width="5616" height="3744" loading="lazy" alt="Redžep Tajip Erdogan"> <figcaption>Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan drži fotografiju Gaze dok se obraća 80. zasijedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija(Photo: AP/Yuki Iwamura)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>

1250x600

1084x550

Erdogan na zasijedanju UN-a pokazao fotografije iz Gaze: Ovo je najniža tačka čovječanstva

Predsjednik Indonezije Prabovo Subianto održao je govor na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a njegove riječi brojni prisutni pozdravili su velikim aplauzom. Na početku obraćanja rekao je da su svi okupljeni ovdje prvenstveno kao ljudi, bez razlika.
- Različite smo vjere, rase i nacije, ali smo ovdje zajedno kao jedna ljudska porodica. Ovdje smo kao ljudska bića. Svi smo stvoreni jednaki s pravom da živimo slobodno i sretno. Ostajemo posvećeni internacionalizmu, multilateralizmu i onome što jača UN. Danas ne smijemo šutjeti dok se Palestincima negira legitimnost - rekao je predsjednik Indonezije.
Poručio je da Indonezija ostaje posvećena mirovnim misijama.
- Moramo odbaciti doktrinu da jaki mogu raditi šta hoće. Moramo stati uz sve, i jake i slabe. Pravo mora biti pravo. Indonezija je danas jedna od najvećih učesnica u UN mirovnim misijama. Nastavit ćemo služiti tamo gdje mir zahtijeva čuvare - dodao je.
Na kraju je rekao da su spremni poslati „braću i sestre“ u mirovne misije gdje god bude potrebno.
- Sa čizmama na zemlji. Ako i kada UN-ovo Vijeće sigurnosti odluči, kao i Generalna skupština, Indonezija je spremna da pošalje 20.000 vojnika ili više, da pomognu u osiguravanju mira u Gazi ili bilo gdje drugo - zaključio je predsjednik Indonezije.

Prabovo Subianto: Spremni smo poslati 20.000 vojnika u Gazu da čuvaju mir

Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je Rusiju da je spreman da uvede snažne ekonomske mjere zbog rata u Ukrajini i odbacio globalni pokret za priznanje palestinske države, u oštrom govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
U svom prvom obraćanju UN-u otkako je u januaru ponovo preuzeo vlast, Tramp je govorio pred desetine svjetskih lidera, od kojih su mnogi bili zabrinuti što Sjedinjene Države okreću leđa tradicionalnim saveznicima u korist izolacionističke politike „Prvo Amerika“.
Trampovo upozorenje Rusiji imalo je i svoj zaokret. Rekao je da želi da saveznici SAD uvedu iste mjere Rusiji koje on predlaže kako bi prisilio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se povuče iz najvećeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Predsjednik SAD je više puta upozoravao na mogućnost sankcija Rusiji, ali još nije preduzeo korake. U posljednje vrijeme je tražio od Evrope da obustavi sve kupovine ruske nafte prije nego što on preduzme akciju.
- U slučaju da Rusija nije spremna da postigne dogovor za okončanje rata, Sjedinjene Države su potpuno spremne da uvedu vrlo snažan paket moćnih tarifa, koji bi, vjerujem, veoma brzo zaustavio krvoproliće - rekao je.
Ali, da bi mjere bile efikasne, rekao je, „evropske zemlje, svi vi ovdje okupljeni, morali biste nam se pridružiti u usvajanju potpuno istih mjera“. 
Planirao je sastanak kasnije tokom dana sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Desetine svjetskih lidera okupilo se u UN-u u ponedjeljak kako bi podržalo palestinsku državu, što predstavlja značajan diplomatski pomak koji nailazi na žestok otpor Izraela i njegovog bliskog saveznika SAD.
Tramp je odbacio državnost Palestinaca, zauzimajući stav izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.
- Nagrade bi bile prevelike za teroriste Hamasa, zbog njihovih zločina - rekao je, ponavljajući poziv za povratak talaca koje je grupa palestinskih militantnih uzela.
Tramp je rekao da SAD želi dogovor o prekidu vatre za oslobađanje talaca, koji bi omogućio povratak svih preostalih talaca, živih i mrtvih.
- Moramo odmah zaustaviti rat u Gazi. Moramo odmah pregovarati o miru - rekao je.
Osudio je poteze zapadnih sila da priznaju palestinsku državu, navodeći da bi takvi koraci nagradili „strašne zločine“ palestinske militantne grupe Hamas, rekavši da bi svjetske sile trebalo da se fokusiraju na obezbjeđivanje oslobađanja talaca u Gazi, skoro dvije godine nakon što ih je Hamas zarobio u smrtonosnom napadu na Izrael koji je pokrenuo rat u Gazi.
Francuska, Britanija, Kanada, Australija i Portugal su priznale palestinsku državu u posljednja dva dana. Njihovi potezi proizašli su iz frustracije zbog Izraela zbog njegove ofanzive u Gazi i imali su za cilj promociju rješenja sa dvije države, ali su razljutili Izrael i njegovog bliskog saveznika Sjedinjene Američke Države.

Tramp se obrušio na Rusiju, podržao Izrael u oštrom govoru u UN-u, osudio priznavanje Palestine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u utorak je žestoko kritikovao Ujedinjene nacije pred najvišim zvaničnicima UN-a i više od 150 svjetskih lidera.
Rekao je da mu se nisu obratili povodom različitih ratova za koje, kako tvrdi, je doveo do kraja.
- Uvijek sam govorio da UN imaju ogroman, ogroman potencijal. Ali ni približno ga ne koriste. Uglavnom, bar za sada, sve što izgleda da rade jeste da napišu pismo veoma oštrog tona, a onda ga nikada ne sprovedu. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju rat - istakao je Tramp.&nbsp;
Predsjednik SAD je iskoristio svoj govor i da se pohvali naporima da smiri sukobe širom svijeta, ali je rekao da UN nisu pomogle.
Nabrajao je svoje napore da ublaži sukobe u više zemalja — ponekad preuveličavajući svoju ulogu i broj područja u kojima je intervenisao — i dodao: „Šteta što sam morao da radim te stvari umjesto da to rade Ujedinjene nacije.“
- Nažalost, u svim slučajevima, Ujedinjene nacije nisu ni pokušale da pomognu - rrekao je Tramp.
Podsjećajući se sarkastično, dodao je da su „dvije stvari koje je dobio od Ujedinjenih nacija loš pokretni stepenik i loš teleprompter“.
Tramp je rekao da bi mogao da održi govor bez bilješki i bez telepromptera, ali je očigledno čitao sa pripremljenog teksta.

Tramp: Pisma UN-a „prazne riječi koje ne rješavaju rat“

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Gutereš, rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku u utorak da „ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje palestinskog naroda“.
U svom govoru, Gutereš nije imenovao Izrael, ali je uputio svoje najjače riječi protiv njegovih akcija u Gazi, rekavši da su razmjere smrti i razaranja najgore u njegovih gotovo devet godina na funkciji generalnog sekretara.
„Razmjere smrti i razaranja prevazilaze svaki drugi sukob u mojim godinama na funkciji generalnog sekretara. Ne smijemo posustati u jedinom održivom odgovoru na trajni mir na Bliskom istoku: rješenju o dvije države, kako je to juče tako elokventno potvrđeno. Moramo hitno preokrenuti opasne trendove na terenu – neumoljivo širenje naselja i nasilje moraju stati, kao i prijetnja aneksijom - dodao je Gutereš.
Iako je Gutereš više puta rekao da samo sud može utvrditi da li je Izrael počinio genocid u Gazi, poimence je pomenuo slučaj koji je Južnoafrička Republika pokrenula pred najvišim sudom UN-a na osnovu Konvencije o genocidu – i naglasio njegove pravno obavezujuće privremene mjere, prije svega zaštitu palestinskih civila.
Od kada je Međunarodni sud pravde donio tu odluku u januaru 2024, rekao je Gutereš, ubistva su se pojačala, a u dijelovima Gaze proglašena je glad. On je istakao da se mjere suda „moraju sprovesti – potpuno i odmah“.
Gaza je u centru pažnje na aktuelnom zasijedanju Generalne skupštine.
Konferencija održana u ponedjeljak, kojom su predsjedavale Francuska i Saudijska Arabija, bila je usmjerena na prikupljanje podrške za dugogodišnju ideju rješenja o dvije države za izraelsko-palestinski sukob.
Višesatni sastanak završen je objavama više zemalja, uključujući Francusku, Belgiju, Luksemburg, Maltu i Monako, da priznaju ili potvrđuju priznanje palestinske države, dan nakon što su to učinile Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Portugal.
Rat u Gazi počeo je kada su militanti predvođeni Hamasom ubili oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, i oteli 251 osobu.
Izraelska vojna operacija koja je uslijedila pretvorila je veći dio Gaze u ruševine i dovela do gladi u nekim dijelovima. Ministarstvo zdravlja u Gazi navodi da je ubijeno više od 65.000 Palestinaca. Ministarstvo – koje je dio vlade kojom upravlja Hamas i koje vode medicinski profesionalci – ne navodi koliko su među ubijenima civili, a koliko borci, ali ističe da žene i djeca čine oko polovine stradalih.

Gutereš: Ništa ne može opravdati kolektivno kažnjavanje Palestinaca

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović prisustvovao je danas otvaranju Generalne debate u Njujorku, gdje su se svjetskim liderima obratili, između ostalih, predsjednik SAD Donald Tramp, kao i brojni šefovi država i vlada, gdje je u svojim porukama istakao da „mir nije moguć izolacijom, već slušanjem, razumijevanjem i kompromisom“, te da je „glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“.
Kako je navedeno u saopštenju, tokom boravka u Ujedinjenim nacijama, Milatović je naglasio da je Crna Gora dosljedna u zalaganju za međunarodno pravo, dijalog i zajedničko djelovanje kao temelje stabilnog međunarodnog poretka.
- Podsjetimo, juče je predsjednik prisustvovao obilježavanju 80 godina od osnivanja Ujedinjenih nacija, kao i međunarodnoj konferenciji posvećenoj rješenju izraelsko-palestinskog sukoba kroz model dvije države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Večeras će, kako se navodi, predsjednik Milatović sa suprugom Milenom prisustvovati prijemu koji za šefove delegacija organizuje predsjednik Tramp i prva dama Melanija.
- Učešćem na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost multilateralizmu i aktivnu ulogu u jačanju međunarodnog mira i stabilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović: "Glas Crne Gore dosljedan i jasan – mir se može obezbijediti samo zajedno“

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja će se održati u periodu od 19. do 25. septembra, u Njujorku.
Sjednica Generalne skupštine UN, čija je ovogodišnja tema „Bolji zajedno: 80 godina i više za mir, razvoj i ljudska prava“, organizuje se, kako su kazali u Ibrahimovićevom resoru, u ključnom momentu za obnovu globalne posvećenosti multilateralizmu, solidarnosti i zajedničkim aktivnostima od značaja za očuvanje mira i bezbjednosti, unaprjeđenje, zaštitu i uživanje ljudskih prava i sloboda, i održivi razvoj.
- Na marginama Generalne debate 80. zasijedanja Generalne skupštine, ministar Ibrahimović otvoriće Događaj o kvalitetu vazduha u zatvorenim prostorima, koji Vlada Crne Gore organizuje uz podršku Republike Francuske, te Australijske akademije nauka, Instituta Burnet i Univerziteta Braun, 23. septembra 2025 - naveli su u Ministarstvu vanjskih poslova.
Ibrahimović će, kako su kazali, učestvovati i na brojnim događajima u regionalnim i širim međunarodnim formatima i imati niz susreta sa zvaničnicima UN i država članica.
- Pored događaja na visokom nivou posvećenih Ukrajini i Palestini, ppv i mvp će učestvovati na obilježavanju 30. godišnjice četvrte Svjetske konferencije o ženama, debati Savjeta bezbjednosti na visokom nivou o vještačkoj inteligenciji koju organizuje Vlada Republike Koreje, Transatlantskoj večeri na poziv državnog sekretara SAD Marka Rubija, te ministarskim sastancima Grupe prijatelja Zapadnog Balkana, Američko-jadranske povelje (A5), Jadransko-jonske inicijative i drugim važnim multilateralni skupovima - naveli su u MVP-u.
Tokom boravka u Njujorku, Ibrahimović će potpisati niz bilateralnih sporazuma sa članicama UN i imati susrete sa dijasporom.

Ibrahimović na Generalnoj debati 80. zasijedanja Generalne skupštine UN

Golmanka Marija Marsenić i naredne sezone nosiće dres OTP Group Budućnost, saopšteno je iz podgoričkog ženskog rukometnog kluba.
Marsenić ima 21 godinu, rođena je u Beranama, a kroz mlađe reprezentativne selekcije izrasla je u standardnu članicu seniorske reprezentacije Crne Gore.
Bila je u sastavu „lavica“ na Svjetskom prvenstvu koje je u novembru i decembru prošle godine održano u Njemačkoj i Holandiji, gdje je Crna Gora zauzela osmo mjesto.
- Iako ima samo 21 godinu, Marsenić već četiri sezone nastupa u EHF Ligi šampiona, tokom kojih je iskoristila svaku pruženu priliku i potvrdila da predstavlja značajan potencijal za budućnost kluba i crnogorskog rukometa - navodi se u saopštenju OTP group Budućnost.
Dodaju da je produžetak saradnje sa Marsenić još &nbsp;jedna potvrda jasnog opredjeljenja podgoričkog kluba da zadrži fokus na mladim igračicama, koje predstavljaju temelj daljeg razvoja i kontinuiteta na domaćoj i evropskoj sceni.

Marsenić produžila ugovor sa OTP Group Budućnost

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Američki predsjednik Donald Tramp posjetiće Svjetski ekonomski forum (WEF) u Davosu, u Švajcarskoj, u srijedu i četvrtak, usred rastućih tenzija s evropskim partnerima oko Grenlanda, rekao je ministar finansija SAD-a Skot Besent.
- Bila je ovo naporna godina, a predsjednik će biti ovdje u srijedu i četvrtak kako bi sumirao godinu i govorio o svojim razmišljanjima za budućnost - rekao je Besent novinarima na marginama godišnjeg okupljanja u švajcarskom alpskom odmaralištu.
Naglasio je da će Tramp poslati poruku da „Amerika na prvom mjestu“ ne znači samo Amerika, navodeći da će američki predsjednik pokazati „kako izgleda američko liderstvo u svijetu“.
Besent je odbacio sugestije da je Trampov pritisak na Grenland motivisan njegovom javnom težnjom za Nobelovom nagradom za mir, nazvavši to „potpunom patkom“. Kazao je da predsjednik Grenland smatra „strateškom imovinom“ za Ameriku i da neće „prepustiti… bezbjednost hemisfere nikome drugom“.
U pismu objavljenom u ponedjeljak, Tramp je norveškom premijeru Jonasu Garu Storeu rekao da se više ne osjeća obaveznim da se isključivo fokusira na mir nakon što je „vaša zemlja odlučila da mi ne dodijeli Nobelovu nagradu za mir“, te je ponovio zahtjeve za američku kontrolu nad Grenlandom.
Samoupravna danska teritorija privukla je Trampovo interesovanje zbog strateškog položaja, ogromnih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog ruskih i kineskih aktivnosti.
Govoreći o potencijalnoj evropskoj odmazdi na Trampovu subotnju najavu uvođenja carina od 10 odsto na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Holandije i Finske, počevši od 1. februara, koje bi se povećale na 25 odsto u junu, Besent je rekao da bi takav potez bio „veoma nerazuman“.
- Mislim da bi svi trebalo da vjeruju predsjedniku na riječ - dodao je.
Davos je neformalni naziv za godišnji sastanak WEF-a koji se održava u Švajcarskoj, a riječ je o velikom globalnom skupu na kojem politički lideri, čelnici globalnih kompanija, akademici i javne ličnosti raspravljaju o ekonomskim, geopolitičkim i društvenim pitanjima.

Tramp dolazi u Davos usred tenzija s Evropom oko Grenlanda

Predsjednik Francuske Emanuel Makron je odbio poziv predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bude dio Odbora za mir, nadnacionalnog tijela koje bi, prema ideji Vašingtona, trebalo rješavati sukobe širom svijeta.
Tramp je pozivnice poslao širom svijeta, uključujući i predsjednika Rusije Vladimira Putina, a većina lidera još nije poslala odgovor.
Ipak, francuski predsjednik je odlučio odgovoriti te je odbio Trampov poziv da učestvuje u ovom odboru.
Makronova odluka je, najvjerovatnije, donesena između ostalog i zbog sukoba evropskih zemalja i Trampa u vezi s Grenlandom, kojeg američki predsjednik želi pripojiti SAD-u.
Podsjetimo, Tramp je Odbor za mir zamislio kao svojevrsnu zamjenu za Ujedinjene nacije, odnosno kao nadnacionalno tijelo koje bi posredovalo u konfliktima širom svijeta.
Pozivnice su, zasad, dobili lideri Poljske, Rusije, Slovenije, Izraela i Francuske, ali je Makron jedini odgovorio do sada.
Nije poznato kako bi Odbor za mir tačno djelovao i na koji način bi provodio svoje odluke. Ove detalje Bijela kuća tek treba da objavi.

Tag: generalna-debata