Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), u skladu sa godišnjim planom provjere za 2025, sprovodi sveobuhvatnu provjeru imovine i prihoda 488 funkcionera i drugih zakonskih obveznika.
Kako je saopšteno iz ASK, do danas je okončano 198 cjelovitih provjera tačnosti i potpunosti, sprovedeno 96 dodatnih kontrola, a radi utvrđenih neslaganja i nedostajuće dokumentacije upućena su 34 zahtjeva za dopunu izvještaja za iznose ispod 1.000 eura. Paralelno, pokrenuta su 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka.
- Ovakav tempo kontrole znači manje prostora za zloupotrebe, zaštitu javnog interesa, transparentnost i veće povjerenje u institucije. ASK šalje jasnu poruku: pravila važe za sve i ne postoje zaštićene zone - navedeno je u saopštenju ASK-a.
U Agenciji napominju da svaki funkcioner ima pravo na fer postupak provjere, ali i obavezu tačnog i potpunog prijavljivanja. 
- Nema odlaganja i nema izuzetaka. ASK će do kraja sprovesti plan i blagovremeno obavještavati javnost o svim mjerljivim rezultatima - poručeno je iz ASK-a.
ASK je pozvao građane da prijave sumnju o neslaganjima u prijavljenoj imovini i prihodima javnih funkcionera.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: Kontrola 488 funkcionera, pokrenuta 72 prekršajna i 60 upravnih postupaka

Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputio je danas Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija inicijativu za uvođenje obaveznog javnog objavljivanja podataka o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi/ce Vlade i poslanici/ce Skupštine Crne Gore stekli diplome.
- Prepoznajući i cijeneći angažman ministarke Anđele Jakšić-Stojanović u adresiranju fenomena lažnih i kupljenih diploma, koji ozbiljno narušava integritet obrazovnog sistema i podriva povjerenje u institucije, CGO vjeruje da bi primjenom ove inicijative bili bliži potrebnom jačanju integriteta, odgovornosti i transparentnosti, kao i pozicioniranju obrazovanja na nivo koji mora mu pripada u demokratskim društvima - poručila je koordinatorka njihovog programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa.
CGO, kako je kazala, predlaže Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija inicira dopunu Poslovnika Vlade Crne Gore, kojom bi se propisala obaveza objavljivanja informacija o visokoškolskim ustanovama na kojima su članovi i članice Vlade stekli svoja akademska zvanja, uključujući i period studiranja i datum sticanja diplome.
- Takođe, CGO predlaže da ova inicijativa bude dodatno podržana kroz komunikaciju Ministarstva sa poslaničkim klubovima, kako bi se ista obaveza uvrstila i u Poslovnik Skupštine Crne Gore za poslanike i poslanice - dodala je Čabarkapa. 
Ona podsjeća da za sve zapošljene u javnom sektoru informacije o završenim visokoškolskim institucijama predstavljaju standardni dio radne dokumentacije, te da bi ista praksa morala važiti i za one koji obavljaju najodgovornije funkcije u državi.
- Građani i građanke imaju pravo da znaju gdje su i koje diplome stekli ministri i ministarke Vlade, kao i poslanici i poslanice. Na sajtu Vlade te informacije ne mogu naći za 44 odsto članova i članica Vlade, a uvid u sajt Skupštine Crne Gore nema informacija za 24 odsto poslanika i poslanica - ukazala je Čabarkapa. 
Borbu protiv lažnih diploma moraju, kako je dodala, predvoditi upravo oni koji su na čelu institucija.
- Dosljednim pristupom moguće je izgraditi povjerenje javnosti i stvoriti zdrave temelje za profesionalnu i odgovornu javnu upravu. Trenutno, imamo paradoks - više obaveza prema građanstvu imaju službenici nego oni koji institucijama rukovode, što može imati negativne posljedice, posebno u oblastima gdje znanje i stručnost direktno utiču na kvalitet javnih politika i života građana i građanki - navela je ona.
CGO apeluje na Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da prepozna značaj ove inicijative, kojom bi se unaprijedili transparentnost, povjerenje u institucije, kao i ukupni kvalitet i efikasnost javne uprave. Takođe, očekujemo da se o ovom pozitivno odrede i Vlada i Skupština, čime bi dodatno ojačali napore resorne ministarke i poslali važnu poruku javnosti.

CGO uputio MPNI inicijativu za uvođenje obaveznog objavljivanja podataka o diplomama članova Vlade i Skupštine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić posjetio je 1. marta predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, prvostepeno osuđenog na Sudu Bosne i Hercegovine, kako bi mu pružio podršku.
Posjeta je izazvala dilemu da li je Mandić u Banja Luci predstavljao instituciju ili svoju političku partiju.
Njegovi koalicioni partneri, stranka premijera Milojka Spajića i Bošnjačka stranka šefa diplomatije Ervina Ibrahimovića, ogradili su se ističući da Mandićev gest ne odražava zvanične stavove Vlade Crne Gore.
Da u javnom djelovanju državnih funkcionera često ima preplitanja državnih i partijskih stavova za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđuje Mirsad Nurković potpredsjednik crnogorskog parlamenta.
U Mandićevom slučaju je jasno da plasira lične i partijske stavove kaže Nurković zbog čega Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova imaju obavezu da se ograde.
- Politički stavovi Mandića ne korespondiraju sa stavovima Vlade, državnom spoljnom politikom, niti politikom parlamentarne većine a još manje sa stavovima svih građana Crne Gore - rekao je Nurković.
I bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak kaže za RSE da odgovorna državnička funkcija podrazumijeva državničko ponašanje i poštovanje strateških opredjeljenja države.
- Posebno je to važno kada nastupate van zemlje, jer vi ste tamo predstavnik svoje države Crne Gore i svih njenih građana, a ne predsjednik partije ili predstavnik određenog naroda - kaže Bošnjak.
Iz Mandićevog kabineta RSE nije dobio komentar na pitanje o miješanju partijskih i državnih stavova.
<h2>Mandićeva promocija partijskih stavova</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je lider Nove srpske demokratije, članice nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta. Politički je blizak sa Miloradom Dodikom i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Izražavajući političku podršku Dodiku i Vučiću, više puta je izazvao negativne reakcije.
Tako je u januaru čestitao Dan Republike Srpske, iako je taj praznik Ustavni sud u BiH proglasio neustavnim. Ministar Ibrahimović je taj potez ocijenio narušavanjem dobrosusjedskih odnosa.
Prethodno je BiH uputila protestnu notu Crnoj Gori jer je Mandić na Svesrpskom saboru 8. juna u Beogradu, entitet RS nazvao državom. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je taj stav ocijenio pokušajem "udara na ustavno uređenje BiH".
To je bila druga protestna nota BiH zbog Mandićevih poteza.
Prvu su uputili nakon Dodikove posjete Mandiću u Skupštini Crne Gore februara prošle godine, kada je u kabinetu Mandić umjesto zastave BiH istakao zastavu RS.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Spajić su tada saopštili da nisu imali "zvaničnih informacija o posjeti Dodika".
Oštre kritike izazvalo je Mandićevo prisustvo pres konferenciji u izbornom štabu Aleksandra Vučića, dok je ovaj proglašavao izbornu pobjedu u Srbiji decembra 2023. Osim partija kritikovao ga je i predsjednik Milatović rekavši da mu tamo nije bilo mjesto.
No, nisu sve Mandićeve inicijative koje se odnose na susjede naišle na kritike.
Inicijativu da se usvoji Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, parlamentarna većina, izuzev partija manjinskih naroda, prihvatila je i izglasala u Skupštini.
Zbog toga je Mandića Hrvatska proglasila za personu non grata.
Rezolucija je rezultirala blokadom zatvaranja poglavlja 31 sa Evropskom unijom, od strane Hrvatske.
<h2>Nurković: Skupština bez zakona, poslanici bez ograničenja</h2>
Potpredsjednik Skupštine Nurković kaže da ne postoje ograničenja da li će poslanici nastupiti u ime institucije ili partije, jer ne postoji Zakon o Skupštini.
Konstatuje da je to surova realnost navodeći da Vlada priprema platformu za nastup ministara, dok u Skupštini nema te prakse.
- Obrazloženje je da su poslanici birani od strane građana kao zastupnici naroda i svojih politika, pa se nastupi poslanika ne ograničavaju - kaže Nurković.
On kaže da ni poslovnikom Skupštine nije definisano kako i u kom svojstvu "predstavnici naroda" ispoljavaju političke stavove.
- Bilo bi neophodno i državnički odgovorno da ne odstupaju u stavovima od utvrđene državne i spoljne politike u međunarodnim kontaktima. Na žalost to za sada nije tako - zaključuje Nurković.
<h2>Bošnjak: Važno je ponašati se državnički u regionu</h2>
A da je ranije bila praksa da se 'prema spolja' promovišu državni interesi potvrđuje bivša potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak.
- I sama sam poštovala tu dobru praksu. Nažalost danas, koliko vidim, mnogo je toga urušeno i obesmišljeno i svako 'vuče' na svoju stranu. Nepodnošljiva je doza neozbiljnosti i diletantizma u ponašanju na najvažnijim državnim adresama - kaže Bošnjak.
Ukazuje da je posebno važno državnički se ponašati u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana koji je, kako kaže, uvijek bio potencijalno "bure baruta".
- Mora se biti vrlo senzibilan. Ako nema jedinstvenog utvrđenog stava vladajuće većine, kao što ga nažalost nema u ovoj neprirodnoj većini, predstavljamo se kao neozbiljni i nedorasli. Jednom riječju, brukamo se, pa počinjem da sumnjam da je to nekome cilj - navela je Bošnjak.
Ona ističe da se ranije poštovao poslovnik Skupštine po pitanju sastava parlamentarnih delegacija u kojima su uvijek bili i predstavnici opozicije, što sada nije slučaj.
- Vidim da su sada neke međunarodne aktivnosti jednopartijske pa čak i nedopustivo privatizovane - kaže Bošnjak.
<h2>Prozivke na račun premijera Spajića</h2>
Najjača opoziciona stranka Demokratska partija socijalista je posljednju Mandićevu posjetu Dodiku ocijenila kao novi šamar evropskoj integraciji Crne Gore, ali i premijeru Milojku Spajiću.
A da će od premijera Spajića tražiti da se odredi prema potezima Mandića najavile su stranke nacionalnih manjina koje su u Vladi.
Kako su objavile Vijesti pozivajući se na izvore iz manjinskih stranaka, one planiraju izradu zajedničke platforme kojom će od premijera tražiti određenje o potezima predsjednika Skupštine za koje smatraju da izazivaju podjele i narušavaju odnose Crne Gore sa susjedima.
Parlamentarnu većinu koja je formirala Vladu Crne Gore od juna prošle godine čine Pokret Evropa sad premijera Spajića, Demokrate, stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta i partije manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.

Promocija partijskih stavova sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore

Političari i državni funkcioneri čestitali su danas Dan oslobođenja Podgorice bivšoj predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović, iako ona skoro mjesec više ne obavlja tu funkciju.
Njoj su čestitke uputili predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, te poslanik Demokrata Boris Bogdanović.
Bogdanović je, očigleno uočivši propust, naknadno medijima poslao korigovanu verziju čestitke u kojoj više nije bilo imena Borovinić Bojović.
Podsjećamo, vlast u Podgorici još nije formirana, ali je započeta konstitutivna sjednica na kojoj je konstatovan novi saziv.

1250x600

1084x550

Funkcioneri čestitaju Borovinić Bojović iako više nije na funkciji

Kada budemo ušli u sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unaprjeđenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo -kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode (CEGAS).
Zarade poslanika i ministara će u januaru biti povećane, u prosjeku za 600 eura, prema novim odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čiji je nacrt u javnoj raspravi, a ovim povećanjem crnogorski poslanici biće nosioci najvećih plata na Zapadnom Balkanu.
Nije urađena detaljna analiza i nije iskomunicirano sa javnošću, podsjeća Kalezić, na koji način bi trebalo da dođe do povećanja tih zarada.
- Naravno da smatram da tolika povećanja, koja se sada predviđaju, su apsolutno problematična. Problematična su, svakako, kada govorimo o poslanicima, problematična su na način da mi prije toga nijesmo uradili analizu detaljnu svega onoga što proizvodi trošak same poslaničke funkcije. Ovdje ne mislim samo na njihove osnovne zarade, već i sve ono što ide uz te zarade. Da ne govorim o raznim špekulacijama kako i na koji način se obračunavaju dnevnice, putni troškovi, kako se koriste službena vozila, koliko često je dolazilo do zloupotrebe tih službenih vozila, i niz drugih stvari za razne potrebe u toku obavljanja posla, a bojim se i van toga posla, i to jeste nešto što je krajnje problematično. Mi nijesmo dobili detaljnu analizu vezano za sami trošak, i da vidimo koliko će suštinski to nas i da košta. Ja ovdje, naravno, moram da istaknem da mi se sve ovo čini kao još jedan u nizu populističkih poteza, i naravno, negdje sa sigurnošću da kažem da postoje određene deficitarne struke, postoje određene struke koje bi svakako trebalo da se razmotre u vidu povećanja zarada, ali ne nikako ono što je vezano za same poslanike. Mi imamo, i znate i sami da smo u ranijem periodu imali, određene najave i sudija u vidu nekog bunta, na visinu njihovih primanja, da razmislimo o tome kolike su plate tužiocima, sudijama, onim koji bi trebalo da brane profesiju, kako na taj način ojačati instituciju, da ne bi, eventualno, dolazilo do bilo kakvih neželjenih efekata kroz njihov rad i posao - rekla je Kalezić.
Od kolega iz Instituta alternativa saznaje kako i na koji način se troši novac građana, objašnjava Kalezić, jer se oni temeljno bave tim pitanjem, a plate javnih funkcionera, ističe ona, u najvećem dijelu opterećuju budžet.
- Vrlo često iz poslaničkih klupa čujemo da određena povećanja treba da uslijede zbog visoke odgovornosti, odgovornosti prema poslu koji obavljaju, odgovornosti prema građanima i građankama. Ja mislim da nijesmo u stanju, u posljednje vrijeme, a čini mi se i značajno ranije, vidjeti tu količinu odgovornosti, jer da ta količina odgovornosti postoji, onda bi u svakom slučaju podatke o njihovom troškovniku trebali čuti od njih samih, i da nas ubijede, sa sigurnošću da ne dolazi do zloupotrebe određenih troškova, kada je njihov poziv u pitanju. Jer, mi ovdje moramo da znamo da bez adekvatne kontrole i bez određenog suzbijanja tih prevelikih, da kažem, režijskih troškova, koji nastaju tokom njihovog rada, ne možemo govoriti o bilo kakvoj vrsti povećanja, pogotovu ako uzmemo u obzir kolike su ostale naknade koje poslanici imaju mogućnosti primati, pored osnovnih primanja koja imaju, mi prvo sa sigurnošću moramo da znamo tu cifru, da bismo baratali sa tim koliko neko ima određenu nadoknadu. E, kada budemo ušli u taj sistem kontrole, gdje sa sigurnošću možemo reći koliko određeni poslanik prima na mjesečnom nivou i koliki je taj trošak za građane, tada ćemo moći govoriti o bilo kojem vidu unapređenja u tom dijelu i na taj način. Da ne govorim o ekonomskoj krizi koja je evidentna, i prevelikom zaduženju koje bi dodatno opteretilo i državu i društvo - zaključila je Kalezić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgAuZHqSdJBo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Određenim deficitarnim strukama bi trebalo povećati zarade, a svakako ne i poslanicima

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: funkcioneri