FUNK govornica „Osnaživanje nastavnika kroz mikrokredencijale“, održana u subotu, otvorila je prostor za ozbiljnu raspravu o tome kako modularni i fleksibilni modeli obrazovanja mogu podržati profesionalni razvoj nastavnika i unaprijediti kvalitet nastave.&nbsp; Prof. dr Biljana Maslovarić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore objasnila je da su mikrokredencijali male, fokusirane jedinice učenja koje potvrđuju konkretna znanja i vještine iz određene oblasti. - Za razliku od klasičnih diploma, kraćeg su trajanja i mogu se sticati kroz online i kombinovane obuke. Njihova prednost je fleksibilnost – omogućavaju nastavnicima i drugim profesionalcima da uče u skladu sa sopstvenim tempom i potrebama, a stečeno znanje postaje vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi - kazala je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091032_f82ec14d72db303076ab891ae4f028bdc4d74936cecbad4e192c4ed075775a9e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020091032_f82ec14d72db303076ab891ae4f028bdc4d74936cecbad4e192c4ed075775a9e" data-rendition-name="original" width="1479" height="1000" loading="lazy" alt="Sa FUNK govornice"> <figcaption>FUNK govornica(Photo: UCG)</figcaption> </figure>  Maslovarić je predstavila primjere iz projekta Cred4Teach, koji razvija 11 pilot mikrokredencijala u Crnoj Gori, Albaniji i Ukrajini. - Ciljna grupa polaznika obuka u ovom projektu su saradnici u nastavi i doktorandi. Cilj je da se unaprijede njihova metodičko-didaktička znanja, kao i da se razviju vještine kreiranja digitalnih sadržaja koji se odnose na mikrokredencijale - dodala je.&nbsp; O detaljima obuke govorile su doc. dr Milica Jelić i mr Milica Drašković, sa Filozofskog fakulteta UCG. - Institicionalni kurs Univerziteta Crne Gore "Kritičko mišljenje u nastavi" MOOC program čijim pohađanjem polaznici stiču dublje razumijevanje osnovnih koncepata kritičkog mišljenja, ali i razvijaju konkretne vještine koje im pomažu da te principe primjenjuju u praksi. Kurs je osmišljen sa ciljem da podstakne nastavnike da preuzmu aktivnu ulogu u razvoju kompetencija koje su ključne za 21.vijek - analitičko misljenje, kreatvnost, rješavanje problema i samostalnost u učenju - kazala je mr Drašković. Govoreći o sistemskom okviru, prof. dr Maja Delibašić sa Univerziteta Mediteran skrenula je pažnju da uvođenje mikrokredencijala zahtijeva promišljene institucionalne politike i jasne pravne okvire koji će prepoznati vrijednost svakog stečenog ishoda učenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020091032_8674c533bed0c6b98839ebe4f55c73a40a617288a40416f7595fe621e8b05d4f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020091032_8674c533bed0c6b98839ebe4f55c73a40a617288a40416f7595fe621e8b05d4f" data-rendition-name="original" width="1569" height="1000" loading="lazy" alt="Sa FUNK govornice"> <figcaption>FUNK govornica(Photo: UCG)</figcaption> </figure>  - Crna Gora je već napravila važan korak kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju, kojima se otvara prostor za priznavanje mikro-kvalifikacija. Mikrokredencijali nisu samo promjena formata učenja, već promjena paradigme – prelazak sa jednokratnog na kontinuirano, personalizovano učenje“, istakla je Delibašić.&nbsp; Dodala je da MOOC i kombinovano učenje čine znanje dostupnim svima, bez obzira na mjesto, vrijeme ili resurse. - Kada nastavnicima damo alate da uče na način koji je prilagođen njima, mi zapravo ulažemo u kvalitet obrazovanja učenika. Nastavnik 21. vijeka nije samo prenosilac znanja, već kreator iskustava učenja – mikrokredencijali mu daju prostor da tu ulogu razvije u punom kapacitetu - naglasila je ona. Samostalna savjetnica za obezbjeđenje kvaliteta iz Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (AKOKVO) Jelena Đukanović istakla je da mikrokredencijali donose fleksibilnost koja prati dinamiku tržišta rada.&nbsp; - Svaka stečena vještina postaje gradivni blok cjeloživotnog učenja - navela je Đukanović, dodajući da obrazovni sistemi koji prepoznaju mikrokredencijale postaju sistemi koji vrednuju svaki napor i svako znanje, bez obzira kako i gdje je stečeno. Prema njenim riječima, digitalna transformacija obrazovanja ne znači samo prelazak na online platforme, već „priliku da svako učenje postane vidljivo, priznato i primjenjivo u praksi“. - Znanje nije statično – mikrokredencijali omogućavaju da se učenje oblikuje u skladu sa brzim promjenama u društvu i tehnologiji. Oni nisu samo dokument, već dokaz da obrazovanje može biti pravedno, inkluzivno i usmjereno na pojedinca - zaključila je Đukanović. Sagovornice su se saglasile da mikrokredencijali predstavljaju most između formalnog obrazovanja i potreba savremenog društva i tržišta rada, te da doprinose stvaranju sistema koji vrednuje svako znanje – gdje god i kako god ono bilo stečeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

FUNK govornica otvorila važno pitanje profesionalnog razvoja

U vremenu kada vještačka inteligencija sve snažnije ulazi u učionice, laboratorije i svakodnevni život, jedno pitanje postaje ključno – da li tehnologija služi čovjeku ili čovjek polako postaje njen dodatak? Na to i srodna pitanja pokušali su da odgovore učesnici FUNK govornice na temu „Vještačka inteligencija – podrška ili prijetnja obrazovanju?“, saglasni da AI nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti.&nbsp;
- Univerzitet 2050. neće biti samo zgrada, već spoj stvarnog, virtuelnog i personalizovanog svijeta učenja. AI mentori biće dio svakog studenta, ali uloga profesora biće važnija nego ikad – da uče mlade kako da misle i osjećaju, a ne samo kako da koriste alat - istakao je dr Ljubiša Bojić sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.
On smatra da cilj nije da AI zamijeni razmišljanje, kreativnost i empatiju, već da nas oslobodi administrativnih ograničenja.
- Najveća opasnost nije u tome da AI misli umjesto nas, nego da prestanemo da mislimo sami. Ako ne uskladimo AI sa ljudskim vrijednostima, rizikujemo obrazovni sistem u kojem će efikasnost nadvladati empatiju. Učimo AI da prepozna naše vrijednosti, jer od toga zavisi da li će obrazovanje ostati ljudsko - poručio je Bojić.
Prof. dr Vuk Vuković istakao je da je „pitanje razvoja vještačke inteligencije trenutno i tehničko i sociološko pitanje – jer se društvo još uvijek privikava na njenu sveopštu prisutnost“.
- Vrlo brzo će vještačka inteligencija postati univerzalno etičko pitanje, odnosno pitanje moralnog rezonovanja – ne na nivou normativne etike, već na nivou moralnog razvoja pojedinaca - kazao je Vuković.
On je upozorio da „posebna opasnost nekritičke primjene i tehničke upotrebe vještačke inteligencije proizlazi iz činjenice da se, kao društvo, još uvijek borimo sa korišćenjem medija prethodne generacije – društvenih mreža i svih fenomena koje su one donijele, poput informacijskih poremećaja i govora mržnje“.
- Svako od nas ko predaje, piše, uči, stvara ili istražuje već osjeća da se pred njegovim ekranom mijenja ne samo alat, već i način mišljenja. AI više nije novotarija s margine, već zajednički prostor u kojem se prepliću tehnologija, etika i pedagogija – često bez jasnih granica. Posebno pitanje, u tom kontekstu, biće i ono koje se tiče stvaralačke i umjetničke produkcije - zaključio je Vuković.
Prof. dr Dijana Vučković istakla je da „vještačka inteligencija u obrazovanju nije čarobni štapić, već lupa koja ima potencijal da uveća i dobre i loše prakse“.
- Ako ne promijenimo način na koji učimo i poučavamo, algoritmi bi mogli ubrzati stare greške. Ali ako se usmjerimo na razvoj kritičkog mišljenja, mogu se otvoriti potpuno novi putevi razumijevanja - kazala je ona.
Vučković je dodala da vještačka inteligencija može pomoći učenicima da uče brže, ali ih ne smije lišiti pitanja o svrsi učenja.
&nbsp;- Nije problem što vještačka inteligencija ulazi u učionice – naprotiv, ona može biti ‘čarobni pomoćnik’. Problem nastaje ako iz učionica izbacimo radoznalost i ako ne podučavamo moralno rezonovanje. Tehnologija može biti moćan saveznik obrazovanja, ali samo ako ostane u službi čovjeka, a ne obrnuto - zaključila je Vučković.
Debata je otvorila i brojna pitanja publike o ulozi i granicama tehnologije u obrazovanju, potvrdivši da je ključna odgovornost i dalje na čovjeku – kako će koristiti alate koje je sam stvorio.

Vještačka inteligencija nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti

Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je u okviru svojih zakonskih nadležnosti da prati da li u izjavama i radnjama bilo kojeg lica postoje elementi krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva tokom jučerašnjeg skupa organizovanog povodom Bogojavljenja.
Iz VDT-a su naveli da će, ukoliko ocijene da postoji osnov za formiranje predmeta povodom bilo kojeg slučaja, javnost o tome biti blagovremeno obaviještena, navodi <a href="https://www.cdm.me/hronika/vise-drzavno-tuzilastvo-pratimo-desavanja-povodom-bogojavljanja-u-podgorici/">Cdm</a>.
Juče je u Podgorici organizovano plivanje za Časni krst, a na snimcima koji su se pojavili, tokom okupljanja su pjevane pjesme koje veličaju četnički pokret i njegove vođe, među kojima su Draža Mihailović, Nikola Kalabić i Pavle Đurišić.
Na skupu su se, takođe, čuli povici „Kosovo“ i skandiranje „Crna Gora i Srbija, to je jedna familija“, što je izazvalo reakcije dijela javnosti i otvorilo pitanje eventualne povrede zakona.
Iz Višeg državnog tužilaštva poručuju u izjavi za CdM da će, u skladu sa zakonom, reagovati ukoliko se utvrdi postojanje elemenata krivične odgovornosti.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti ovog tužilaštva, tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz podgoričkog VDT-a CdM-u.
Događaju je prisustvovao i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije. Za sada se tim povodom nijesu oglašavali organizatori skupa, niti predstavnici Srpske pravoslavne crkve.

Više državno tužilaštvo: Pratimo dešavanja povodom Bogojavljanja u Podgorici

Zamjenik izvršnog direktora Aerodroma Petar Radulović nije falsifikovao ispravu koju je priložio kada je konkurisao za tu funkciju prije četiri godine, piše <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/presuda-osnovnog-suda-radulovic-nije-falsifikovao-ispravu-5333755">Dan</a>.&nbsp;
Tako je presudio sudija Osnovnog suda Borko Lončar, rješavajući po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Radulović je, zajedno sa izvršnim direktorom firme Vir metaloprerada Darkom Đondovićem, bio optužen za krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
– Na osnovu člana 373, stav 1, tačka 2 Zakonika o krivičnom postupku, oslobađaju se optužbe da su neutvrđenog datuma u junu 2021. godine, u Podgorici, okrivljeni Darko Đondović, kao odgovorno lice – direktor u privrednom društvu VIR metaloprerada d.o.o. iz Podgorice, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, svojim potpisom i službenim pečatom ovjerio službenu ispravu sa neistinitim sadržajem, na način što je potpisao potvrdu koju je izdalo to privredno društvo na osnovu zahtjeva okrivljenog Petra Radulovića, bez oznake i bez datuma, a u kojoj je navedeno da je okrivljeni Petar Radulović bio angažovan kao rukovodilac Sektora za proces prerade hardoks metala i glavni koordinator za analizu tržišta u periodu od 1. marta 2014. godine do 31. decembra 2017. godine, iako je znao da on nije bio zaposlen u tom privrednom društvu, niti takav sektor postoji u tom privrednom društvu, a koju potvrdu je okrivljeni Petar Radulović, svjestan svog djela, čije je izvršenje htio i znajući da je njegovo djelo zabranjeno, u junu 2021. godine u Podgorici, upotrijebio kao pravu tako što ju je priložio uz dokumentaciju za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora Aerodromi Crne Gore a.d. Podgorica, a koje je objavljeno javnim konkursom od 31. maja 2021. godine, iako je znao da su u tu potvrdu unijeti neistiniti podaci, u cilju dokazivanja postojanja uslova za to radno mjesto, pa je nakon sprovedenog postupka izabran na to radno mjesto i sa njim je zaključen ugovor o radu broj 03/1-3422 od 15. juna 2021. godine – piše u presudi sudije Lončara, u koju je "Dan" imao uvid.
Sud je utvrdio da Đondović nije učinio krivično djelo falsifikovanje službene isprave iz člana 414, stav 3, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, a okrivljeni Petar Radulović krivično djelo falsifikovanje isprave iz člana 412, stav 2, u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
ODT je optužni predlog pokrenulo po prijavi Biljane Knežević, nekadašnje savjetnice izvršnog direktora, a sadašnje predsjednice Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore. Nakon što je Radulović izabran za zamjenika izvršnog direktora, ona je pokrenula spor kojim je tražila da se njegovo imenovanje poništi jer, kako tvrdi, on ne ispunjava uslove konkursa.
Knežević tvrdi da Radulović nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama. Spor oko poništenja odluke o izboru Radulovića stopiran je zbog postupka u kom se utvrđivalo da li je isprava falsifikovana ili ne.
Radulović je radio u firmi čije je sjedište u Nikšiću od 2014. do 2017. godine, ali bez ikakvog ugovora. Nije imao ni ugovor o radu, niti ugovor o volontiranju. Ostale dvije godine na rukovodećim funkcijama pravdao je pozicijom zamjenika direktora Pokreta za promjene, partije u kojoj je njegov otac Branko Radulović bio visoko pozicioniran.
U postupku pred Osnovnim sudom, kako piše u presudi, nije utvrđeno da je Đondović ovjerio neistinitu službenu ispravu, niti je Radulović, kao pravu, upotrijebio ispravu sa neistinitim navodima. Nije dokazano ni da su Đondović i Radulović kritične prilike postupali sa umišljajem, pa ih je sud oslobodio optužbe za krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Presuda Osnovnog suda: Radulović nije falsifikovao ispravu

Predstava „Gidionov čvor“, u režiji Ivana Vanje Alača, prema tekstu Džone Adams, biće izvedena večeras, u utorak 20. januara, u 20 sati na Sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Za izvođenje su rasprodate sve ulaznice.
Riječ je o duodrami u kojoj uloge tumače Dubravka Drakić i Kristina Obradović, a predstava se bavi savremenim i osjetljivim temama poput funkcionisanja školskog sistema, slobode izražavanja, vršnjačkog nasilja i uloge pojedinca unutar društvenih i institucionalnih okvira. Glas iz off-a tumači Petar Jovović.
Prevod i adaptaciju teksta potpisuju Mila Jakšić Šajtinac i Uglješa Šajtinac, dramaturg je Stefan Bošković, scenografiju je uradila Ivanka Vana Prelević, dok je za kostime zadužena Gordana Bulatović. Izbor muzike potpisuje reditelj Ivan Vanja Alač, dizajn tona Mladen Nikčević, a izvršna producentkinja je Nela Otašević.
Više informacija o repertoaru i aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta u 72. sezoni dostupno je na zvaničnom sajtu cnp.me, kao i putem biletarnice, društvenih mreža Facebook i Instagram, te Viber kanala CNP-a.
Ponosni prijatelj Crnogorskog narodnog pozorišta u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio

Povodom protesta Udruženja prevoznika zemalja Zapadnog Balkana zbog sistema ulaska i izlaska u zemlje Šengena, najavljenog za 26. januar, Evropska komisija je saopštila da “pažljivo prati situaciju i da je kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana”, prenosi Klix.
Portparol Evropske komisije Markus Lammert izjavio je da su pravila boravka unutar Šengena “jasna i poznata od ranije”, kao i da postoji određena fleksibilnost u njihovoj primjeni.
- Prekogranični radnici koji često prelaze iste granične prelaze i radnici sa lokalnim dozvolima kontrolišu se nasumično i nemaju obavezu registracije u ulazno-izlaznom sistemu - rekao je Lammert, prenosi RTRS.
Portparol Evropske komisije je naglasio da je odluku o tome hoće li se vršiti nasumične granične kontrole ili ne donose države članice na vanjskim granicama, a ne Evropskoj komisiji.
Prevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u Evropsku uniju.

Tag: funk-govornica

FUNK govornica otvorila važno pitanje profesionalnog razvoja

Vještačka inteligencija nije ni spas ni prijetnja već ogledalo ljudske svijesti i vrijednosti

Više državno tužilaštvo: Pratimo dešavanja povodom Bogojavljanja u Podgorici

Presuda Osnovnog suda: Radulović nije falsifikovao ispravu

CNP: „Gidionov čvor“ večeras na Sceni Studio

EK o problemu prevoznika Zapadnog Balkana: Odluka je na članicama EU

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO