Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj.
Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.
Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023.
<h2>Ćutanje zvaničnika o državljanstvu Andrejevoj</h2>
Iako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes.
Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao.
Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova.
Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša.
Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste - poručila je Pevčih na mreži X.
Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022.
<h2>Uz Putina</h2>
FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti.
Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera', ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu.
- Nikada nijesam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku - &nbsp;citirano je u analizi.
Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine.
Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora.
Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a.
Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš.
Posjeduje i državljanstvo Hondurasa.
U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije.
U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja...
<h2>Suprug - šef predstavništva RS u Moskvi</h2>
FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura.
Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu.
Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima.
- Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom.
Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
- Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom - navode oni.
Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera.
Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Navaljnijev FBK od Crne Gore traži oduzimanje državljanstva ruskoj novinarki Ekaterini Andrejevoj

Od invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine ruskim državljanima otežano je da putuju u zemlje Evropske unije i nekolicinu drugih država jer je pooštren vizni režim. Ipak, moćni Rusi koji su povezani sa obavještajnim strukturama, profiteri rata u Ukrajini i oligarsi, našli su način da zaobiđu vize tako što su obezbijedili pasoše drugih zemalja iz kojih se može slobodno putovati u Evropsku uniju (EU) - a mnogima od njih primamljiv je bio upravo pasoš Srbije.
Za ove uticajne Ruse uopšte nije bilo teško doći do njega. Iako nijesu ispunjavali kriterijume da postanu srpski državljani, Vlada Srbije koju je prvo predvodila Ana Brnabić, a zatim Miloš Vučević, dodjeljivala im je državljanstvo mimo procedure koja važi za strance, pravdajući to srpskim nacionalnim interesom.
Jedan od njih je Ivan Sibirev, ratni profiter čija kompanija „R-stroj“ je razvijala poslove u ratom uništenim ukrajinskim gradovima. Dok je prošle godine Evropska unija njegovu kompaniju sankcionisala zbog bogaćenja zahvaljujući ratu, premijerka Brnabić mu je, preskačući standardne procedure, dodijelila srpsko državljanstvo. Da bi se ovo dogodilo, pošto Sibirev nije ispunjavao uslove, Vlada Srbije iskoristila je član Zakona o državljanstvu koji omogućava da se strancima pokloni državljanstvo ukoliko je to bitno za „nacionalni interes” Srbije.
Brnabić je isto tako smatrala da je bitno za Srbiju da se državljanstvo dodijeli i Viktoru Šendriku, bivšem specijalacu Ruske službe bezbjednosti (FSB) i šefu obezbjeđenja ruskih oligarha Arkadija i Borisa Rotenberga.&nbsp;
Šendrik je i sponzor neonacističke divizije navijača Espanjola koja se bori protiv Ukrajine.
Po specijalnoj proceduri državljanstvo je dobio i Dimitrij Sergejev – blizak prijatelj sina čuvenog FSB generala Nikolaja Patruševa koji blisko sarađuje sa Aleksandarom Vulinom na prisluškivanju ruske opozicije u Beogradu.&nbsp;
Patrušev je sa Vulinom formirao i „radnu grupu za borbu protiv ‘obojenih revolucija’“ sa zadatkom da sprječava proteste i organizuje praćenje aktivista, novinara i branitelja ljudskih prava, kako je pisao Danas.
Oni nijesu jedini ruski državljani koji su zahvaljujući posebnim odlukama srpske Vlade uspjeli da dođu do srpskog pasoša, pokazuje istraživanje novinara ruskog sajta „Važne priče“ i portala KRIK.
Novinari su pregledali sve odluke o dodjeljivanju državljanstava od početka 2022. do aprila 2025. godine i tu pronašli čak 204 ruska državljanina koja su dobila srpski pasoš mimo uobičajne procedure jer je to, navodno, „u interesu Srbije“.
Od njih se nije tražilo da ispune standardne uslove poput toga da žive u Srbiji prije ili poslije dobijanja pasoša, niti da se odreknu drugih državljanstava.
Kako je pokazalo istraživanje „Važnih priča“ i KRIK-a, među onima koji su na ovaj način dobili državljanstvo je više Rusa povezanih sa političkom elitom iz Kremlja, ruskom službom bezbjednosti (FSB), vojnom industrijom, oni koji su se obogatili u ratu u Ukrajini i drugi poslovni giganti. Nije jasno koji su to nacionalni interesi Srbije zadovoljeni ovim odlukama.
Dodjeljivanje državljanstava na ovaj način obično je rezervisano za istaknute ljude iz oblasti nauke, sporta ili umjetnosti.
<h2>POTREBA ZBOG PROTESTA</h2>
Istraživač korupcije iz nevladine organizacije „Arktida“ Ilja Šumanov smatra da bi ovakva masovna podjela pasoša mogla da bude dio političkog dogovora između dvije vlade. Kaže da u ovom scenariju Srbija rizikuje da izgubi šanse za evropske integracije, ali vlast u zemlji može dobiti od Moskve instrumente autoritarne kontrole koji joj trebaju sada, u vrijeme masovnih protesta.
- Mislim da je takođe u pitanju neformalna finansijska podrška, obezbjeđivanje zajmova i kredita koji će biti upotrebljeni za održavanje režima - kaže Šumanov.
U Srbiji je, kako je konstatovao, turbulentno.
- I Rusija može pomoći režimu tako što sa njima može da podijeli sve autoritarne prakse. Počev od sistema praćenja, kontrole društvenih mreža, pa do političkih tehnologija - naprimjer farmi botova i slično - dodao je on.
Novinari „Važnih priča“ kontaktirali su sve osobe pomenute u tekstu koje su dobile srpsko državljanstvo, ali od njih nijesu dobili odgovore.
KRIK je poslao pitanja Vladi Srbije za objašnjenje ovakvih odluka, ali iz službe za medije na njih nijesu odgovorili.

Kontroverzni Rusi dobijaju pasoše Srbije uz obrazloženje da je to „nacionalni interes“

Ruska federalna služba bezbjednosti (FSB) zaključila je da na protestu u Beogradu nije korišćeno nedozvoljeno oružje "zvučni top", izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 16. aprila.
Izveštaj FSB-a, na kojeg se pozvao Vučić, uslijedio je nakon istrage sprovedene na poziv vlasti u Srbiji.
- Na osnovu dobijenih rezultata, može se donijeti kategorički zaključak da zvučni uređaji koje posjeduju policijski organi Srbije nisu primijenjeni tokom protesta (15. marta) - naveo je predsjednik Srbije, čitajući zaključke izvještaja ruskih bezbjednjaka.
Nakon optužbi da je na masovnom protestu 15. marta u Beogradu protiv mirnih demonstranata upotrijebljeno nedozvoljeno zvučno oružje, srpske vlasti su tražile da ruski istražitelji sprovedu "nezavisnu istragu".
Izveštaj FSB-a je objavila Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA), a Vučić je u obraćanju novinarima prenio da su ruski istražitelji svoju istragu vršili u tri pravca.
Pored ispitivanja karakteristika zvučnih uređaja koje posjeduju srpski policijski organi, FSB je, kaže Vučić, analizirao i video materijal sa protesta.
Takođe, kako navodi, tokom istrage su korišćene i operativne mjere Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, koja je ispitivala policijske i službenike BIA, kao i medicinske ekipe koje su prisustvovale protestu.
Vučić je rekao i da je FSB na poligonu BIA vršio eksperiment sa zvučnim uređajima koje posjeduje srpska policija.
Vučić navodi, pozivajući se na izvještaj, da su za eksperiment FSB-a korišćeni psi, te da nikakvih posljedica po njih nije bilo.
Vučić je demonstrante, koji proteklih mjeseci na ulicama traže odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u nesreći u Novom Sadu, još jednom optužio za "pokušaj rušenja države" i "obojenu revoluciju".
Dok vlast u Srbiji odbacuje optužbe da je na protestu 15. marta koristila "zvučni top", takve optužbe su iznijeli predstavnici više opozicionih stranaka.
Istragu od pravosudnih organa u Srbiji zatražili su studenti u blokadi državnih fakulteta koji predvode masovne proteste, kao i desetine nevladinih organizacija.
Kako je ranije objavio Vučić, pripadnici ruskog FSB-a stigli su u Beograd 28. marta.
Studenti u blokadi su istragu incidenta na protestu uvrstili na listu svojih zvaničnih zahtjeva 4. aprila.
Dok je više stotina hiljada građana u tišini odavalo počast žrtvama novosadske nesreće, okupljeni koji su se nalazili u Ulici kralja Milana naglo su se razbježali sa kolovoza - pred naletom, kako opisuju, jakih i neobičnih zvukova i vibracija.
Brojna su svjedočenja i o zdravstvenim tegobama u danima nakon protesta – poput vrtoglavice, nesvjestice, mučnine, povišenog pritiska, problema sa sluhom.
Za sada nema zvaničnih informacija šta je izazvalo strah i paniku među demonstrantima, a vlasti su odbacile optužbu da su bezbjednosne službe, poput vojske i policije, koristile "zvučni top".
Za nekoliko dana prešli su put od toga da policija nema "zvučni top", preko prijetnji da će biti gonjeni svi koji šire "takve obmane" i "uznemiravaju javnost", pa do priznanja da policija ipak ima sonične uređaje, ali da ih "nikada nije upotrijebila".
"Zvučni top" spada u grupu nesmrtonosnog oružja koje se može koristiti u policijske i vojne svrhe – za kontrolu nereda, odbijanje napada ili komunikaciju na velikim udaljenostima.
Na zahtjev više nevladinih organizacija iz Srbije, istragu incidentu na protestu vodi i Evropski sud za ljudska prava, pravosudna institucija pod okriljem Savjeta Evrope.
Pored ruskog FSB-a, vlasti Srbije su pozvale i američki Federalni istražni biro (FBI) da sprovede nezavisnu istragu.
Nema informacija, međutim, kako je FBI odgovorio vlastima Srbije.
Peticiju da međunarodnu istragu o upotrebi "zvučnog topa" sprovedu i Ujedinjene nacije, uputio je opozicioni pokret Kreni-promijeni.
Oni su Kancelariji Ujedinjenih nacija (UN) u Beogradu dostavili peticiju sa skoro 600.000 potpisa građana Srbije, saopšteno je 8. aprila.
<h2>Šta su zahtjevi studenata u blokadi?</h2>
Studenti koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji i predvode masovne proteste, traže odgovornost za pad nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu i smrt 16 ljudi.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.
Još dva zahtjeva studenata adresirana su na pravosudne organe: sankcionisanje napadača na učesnike protesta u više desetina incidenata, kao i obustava krivičnih postupaka protiv demonstranata koje je policija hapsila.
Tražili su i da izdvajanje iz državnog budžeta za visoko obrazovanje bude uvećano za 20 odsto.
Vlast tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni, pozivajući ih da otvore fakultete, dok akademci saopštavaju da nisu i da nastavljaju blokade.

Vučić: Ruski FSB zaključio da na protestu nije korišćen "zvučni top"

,,Vezano za Vaše pitanje, obavještavamo Vas da kod ovog tužilaštva nije formiran predmet povodom navedenog događaja”. Tom rečenicom je Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odgovorilo na pitanja Portala ETV i Televizije E - da li ODT Kotor vodi istragu povodom, kako su to neki crnogorski mediji objavili, ,,pronalaska tijela” ruskog državljanina Dmitrija Senina, bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti kojeg potražuje Rusija a koji je 2023. godine dobio azil u Crnoj Gori. &nbsp;,,Uprava policije nema saznanja da je ruski državljanin tog identiteta nastradao u Crnoj Gori”. Jedina raspoloživa policijska informacija, od 21. novembra, ukazuje da je tijelo četrdesetogodišnjeg ruskog državljanina nađeno na starom putu ka Rijeci Crnojevića, ali da nema naznake da se iza inicijala A.L. krije identitet bivšeg pukovnika FSB-a. Za razliku od crnogorskih institucija, ruski mediji nijesu imali dilemu. Prvo je portal ,,Moskovski komsomolec” objavio vijest da je Dmitrij Senin ubijen 6. novembra u Crnoj Gori, a potom su istu objavu prenijeli brojni drugi mediji bliski Kremlju. Prema tim informacijama, Senin je ubijen na Crnogorskom primorju, ali se ne navodi tačna lokacija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241207141220_d85c87f79ecf915dad011a8446f0c7ad8ce05b8de15a8534e5fbd3cecb9c70aa" data-rendition-name="original" width="1316" height="780" loading="lazy" alt="Moskovski komsomolec"> <figcaption>PRVA OBJAVA O LIKVIDACIJI SENINA: Moskovski komsomolec(Photo: Screenshot naslovnice portala MKRU)</figcaption> </figure>  Slična saznanja o ,,likvidaciji korumpiranog oficira Federalne službe bezbjednosti u Crnoj Gori, u Budvi” objavio je Danil Bezsonov, vojni ekspert lojalan vlasti Vladimira Putina, bivši ministar informisanja takozvane Donjecke Narodne Republike. Zanimljivo, vijest o smrti Dmitrija Senina prenijele su i zapadne agencije. ,,Preko Telegram kanala bliskih Kremlju danas se proširila vijest da je u Crnoj Gori ubijen, hicima iz pištolja, Dimitri Senin, bivši pukovnik FSB-a”, objavila je italijanska agencija ANSA, a potom i neki italijanski mediji 10. novembra. Vijest o ubistvu bivšeg ruskog obavještajca bila je interesantan i u Njemačkoj… BIZNIS U CRNOJ GORI, INTERESOVANJE ZAPADA&nbsp; Upravo tih dana neka dešavanja u Crnoj Gori su navodila na zaključak da se nešto vanredno događa, vezano za strana lica koja ovđe borave.&nbsp; Desetak pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja ušli su bez najave u prostorije jedne inostrane banke u Podgorici i počeli da ,,češljaju” račune brojnih inostranih klijenata. Prema informacijama Portala ETV, provjeravane su transakcije oko 60 nerezidenata koji na računima imaju oko 40 miliona eura. Uprkos više upita Portala ETV, nije bilo zvanične potvrde da je akcija SPO bila direktno povezana sa informacijama o smrti Dmitrija Senina, koji je u Crnoj Gori razvio biznis, a prema nekim podacima raspolagao je sa puno novca iz poslova sa svojim pašenogom u Rusiji, zbog čega su ga, ako je uopšte vjerovati ruskim medijima, tamošnje vlasti ispitivale tokom 2016. i 2017. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241207141224_5e49a2b007160d66fdd07d4b6562398f9469bac2aa62e7a0d69a0168bcef11d3" data-rendition-name="original" width="1670" height="858" loading="lazy" alt="Onlymonte"> <figcaption>POSLOVANJE STACIONIRANO U BUDVI: Podaci o Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte"(Photo: Screen shot Poslovna mreža)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, Dmitrij Senin je osnivač kompanije ,,Onlymonte” sa sjedištem u Budvi, a njegova supruga Olga Senin vlasnica je druge polovine i izvršna direktorica firme koja ima sjedište u zgradi ,,Harmonija” na Zavali.&nbsp; Javno dostupni podaci ne ukazuju da je kompanija bivšeg pukovnika FSB-a bila uspješna u ,,pravnim poslovima”, što je osnovna djelatnost te firme. ,,Kompanija ima veoma loš poslovni rezultata na osnovu izvještaja iz prošle godine”, ocjena je konsultantske kuće koja prati rejting i poslovne rezultate kompanija u Crnoj Gori. Da li je ta firma bila samo pokriće za neke veće transakcije – nije poznato.&nbsp; Izvjesno je da je Seninova sudbina interesovala i naše zapadne partnere.&nbsp; Tako je Skot Brej, pomoćnik generalnog sekretara NATO za obavještajne i bezbjednosne poslove, tokom razgovora sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Borisom Milićem, da, ,,u okviru šire bezbjednosne politike i zaštite zapadnih interesa”, NATO posebno prati informacije o likvidacijama ruskih prebjega koji se najčešće kriju na teritoriji država Evropske unije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241207141228_b06a4e480349e66c9c54559ca6ef3611a0512314cb01ff69b677b4efe1124287" data-rendition-name="original" width="900" height="675" loading="lazy" alt="Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić"> <figcaption>INTERESOVANJE ZAPADA: Pomoćnik generalnog sekretara NATO Brej i direktor ANB-a Milić tokom susreta u Briselu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  BIJEG IZ RUSIJE I DOLAZAK U BUDVU Visoki oficir vojne obavještajne službe Rusiju je napustio febrauara 2017. godine. Ruski mediji bliski vlasti su tvrdili da je pobjegao iz zemlje jer je navodno strahovao da bi mogao biti uhapšen u okviru krivične istrage protiv njegovog prijatelja pukovnika Ministarstva unutrašnjih poslova Dmitrija Zaharčenka.&nbsp; Da li zaista postoje neke tajne veze Zaharčenka i Senina, do danas nije istraženo, ali su kasnije ruski mediji, pozivajući se na istragu, objavili da je grupa u kojoj su bili njih dvojica, pronevjerila milione eura.&nbsp; Senin je u odsustvu osuđen na devet godina robije. Proglašen je krivim ,,za posredovanje u davanju posebno velikog mita i neovlašćeno napuštanje radnog mjesta”. Vojni sud mu je oduzeo čin rezervnog pukovnika i zabranio mu da obavlja funkcije u državnim organima tri godine nakon odsluženja kazne. Ruski istražni organi detaljno su analizirali maršrutu bijega: tvrdili su da je Senin rusko-gruzijsku granicu prešao 23. februara 2017. godine pod imenom Timur Kudasov. Navodno su tek decembra 2020. operativci FSB-a saznali da pukovnik Senin ima pasoš na drugo ime, a juna 2021. godine stavljen je na međunarodnu potjernicu. Četrnaest mjeseci kasnije, septembra 2022. godine, Senin je uhapšen u Crnoj Gori, a dva dana kasnije Viši sud u Podgorici odredio mu je ekstradicioni pritvor. Rusko tužilaštvo je brže-bolje podnijelo zahtjev za ekstradiciju, ali je Crna Gora to odbila jer je bivši pukovnik FSB-a dobio politički azil jer proganjan u Rusiji iz političkih razloga. Osim toga, utvrđeno je da ima ukrajinske korijene i da mu je - zbog toga što javno osuđuje specijalnu vojnu operaciju – život u opasnosti.&nbsp; Zato je Senin od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio međunarodnu zaštitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241207141232_003b0ebfbc94b9db49dc6ec998dd4f7825b0c466870cfbd16ddfb6f7966240a2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Budva "> <figcaption>Seninovo pribježište: Budva(Photo: TO Budva )</figcaption> </figure>  &nbsp;,,NIŠTA NIJE ISTINA”: TRILER BEZ &nbsp;EPILOGA O aktivnostima Dimirija Senina od tada nije bilo medijskih objava, sve do prije tridesetak dana kada je i objavljena u Rusiji vijest o njegovoj smrti. Tačnije: informacija o likvidaciji bivšeg pukovnika Federalne službe bezbjednosti Ruske federeacije, koji je osuđen u odsustvu.&nbsp; No, potvrde likvidaciji Dmitrija Senina u Crnoj Gori nema. Redakcija Portala ETV poššala je da sazna istinu o tome gdje se nalazi bivši pukovnik FSB-a posredstvom ljudi koji rade u Seninovoj kompaniji ,,Onlymonte”.&nbsp; -Ništa od toga nije istina. Nije istina da je Dmitrij mrtav, ali ne mogu ništa više reći, jer sam samo računovođa u kompaniji. Raspitivali su se neki novinari strani o svemu i njima sam rekla isto. To je sve što mogu da kažem – kazala je ljubazno, ali uzdržano, osoba koja govori sa jakim ruskim akcentom. Kontakt smo uspostavili pozivajući broj &nbsp;službenog telefona kompanije ,,Onlymonte” koji je dostupan samo preko Vajbera.&nbsp; Tako priča o Dmitriju Seninu dobija novi zaplet. I sve se češće provlačio drugačiji scenario od onoga o likvidaciiji: da je priča o ubistvu bivšeg pukovnika FSB-a svjesno plasirana, kako bi se ruske službe uvjerile da više ne moraju da prate I pokušavaju da uhvate ruskog prebjega.&nbsp; Prema tom scenariju, Dmitrij Senin je, koristeći falsifikovani pasoš na drugo ime, napustio teritoriju Crne Gore i danas je stacioniran u jednoj državi Evropske unije, ne toliko udaljenoj od Crne Gore.&nbsp; Misterija o sudbini Dmitrija Senina se nastavlja i mnogo toga je ostalo nerazjašnjeno. Da li je to slučajnost ili, možda, neko u Crnoj Gori ne želi da priča dobija epilog? &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

MISTERIJA: Da li je bivši pukovnik FSB Dmitrij Senin likvidiran u Budvi ili je napustio Crnu Goru?

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: fsb