Crna Gora se suočava sa sistemskom blokadom u popunjavanju ključnih institucionalnih pozicija, što Evropska komisija u najnovijem izvještaju iz novembra 2025. prepoznaje kao jedno od centralnih pitanja vladavine prava. Kriza u Ustavnom sudu, izazvana penzionisanjem jedne sutkinje, kako tvrdi opozicija, a Venecijanska komisija na neki način potvrđuje, mimo ustavne procedure, otvorila je duboku raspravu o poštovanju nezavisnosti sudstva i granica političkog uticaja. Istovremeno, proces izbora novog sudije traje, uz jasnu preporuku Brisela da se donese poseban zakon koji bi definisao radnopravni status sudija, uključujući kriterijume za razrješenja i penzionisanje. U javnosti se sve češće govori o partijskoj trgovini prilikom imenovanja u institucijama, a građani sve otvorenije ukazuju da se mjesta namijenjena stručnjacima dijele po političkom ključu. Svjedočili smo tome i juče prilikom izbora petog senatora Državne revizorske institucije, kada je, makar po tvrdnjama opozicije, politička računica ponovo prevagnula nad profesionalnim kriterijumima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408110428_6d19de9397ecc0d80f8f2d33d6fe59476fb499484e21e9ac680807fdc3ea48b4" data-rendition-name="original" width="1051" height="595" loading="lazy" alt="Nevenka Vuksanović"><figcaption>Nevenka Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović kaže da izvještaj Evropske komisije potvrđuje da je Crna Gora ponovo prepoznata kao najnaprednija zemlja kandidat u regionu, što je važna poruka o kredibilitetu našeg evropskog puta. – Taj napredak treba pozdraviti, jer pokazuje da postoje institucionalni kapacitet i znanje da se sprovedu reforme. Ipak, izvještaj jasno upozorava da bez hitnog popunjavanja ključnih institucija taj napredak ostaje ranjiv. Kadrovske blokade u sudstvu i drugim institucijama nisu samo "lokalni problem", već se radi o simptomu šireg sistema – rekla je Vuksanović za "Dan". Ona smatra da često izostaje spremnost da se nezavisne institucije stave iznad partijskih interesa. – Vjerujem da je članstvo u EU dostižno u bliskoj budućnosti, ali samo ako pokažemo da su vladavina prava i depolitizacija institucija naša stvarna opredjeljenja. Sudski savjet, koji i dalje radi u krnjem sastavu, ostaje simbol strukturne slabosti sistema. Evropska komisija insistira da se kroz ustavne izmjene smanji politički uticaj, posebno ulogom ministra pravde kao ex officio člana, te da se poveća broj članova biranih iz redova samih sudija. Odsustvo jednog člana i kašnjenja u izborima dodatno su istakli problem nedostatka kapaciteta i političke volje da se osigura stabilnost u sudskoj vlasti. Komisija upozorava da transparentnost u odlučivanju i objavljivanju obrazloženja o izborima i unapređenjima mora postati obavezna praksa – ističe Vuksanović. <h2>Blokade Skupštine podrivaju evropski put</h2> U opštoj ocjeni, Evropska komisija poručuje da Crna Gora mora osigurati pravovremeno, transparentno i na zaslugama bazirano popunjavanje svih ključnih pozicija u pravosuđu, tužilaštvu i regulatornim tijelima. Naglašavaju da blokade u Skupštini ne smiju postati trajni obrazac političkog ponašanja, jer direktno podrivaju kredibilitet institucija i evropski put države. U trenutku kada Brisel Crnu Goru vidi kao najdalje odmaklog kandidata, unutrašnja institucionalna nepopunjenost postaje njena najveća slabost. Slična situacija bilježi se i u Tužilačkom savjetu, gdje dva mjesta još nijesu popunjena. Evropska komisija traži trajno ustavno rješenje kojim bi se spriječile blokade i jasno uredio način izbora članova Savjeta. Iako je broj tužilaca povećan, mreža tužilaštva i dalje nije u potpunosti funkcionalna. Problem imenovanja i dalje je politički osjetljiv, a Komisija ga označava kao jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti. Agencija za sprečavanje korupcije, suočena s istekom mandata rukovodstvu i višemjesečnim vakuumom, ilustruje šire institucionalno zagušenje. Komisija bilježi da kašnjenje u imenovanju novog rukovodstva ozbiljno utiče na efikasnost borbe protiv korupcije i traži dosljedno sprovođenje preporuka GRECO-a kroz novi zakon.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250415100428_7b046610a23057e58387e7162e305f5beb53f65ee2d1e8620bcea6eac0decde6" data-rendition-name="original" width="738" height="551" loading="lazy" alt="Andrea Popović"></figure>  Ni medijski sektor nije izuzet. Evropska komisija konstatuje kašnjenja u imenovanju članova Savjeta RTCG i Savjeta Agencije za audio-vizuelne medijske usluge, što direktno usporava primjenu novog medijskog zakonodavstva. Ukazuju na potrebu depolitizacije i transparentnog izbora članova, kao uslova za profesionalno funkcionisanje Javnog servisa i regulatora. Popović: Koče nas problemi koje samo mi možemo riješiti Ovogodišnji izvještaj Evropske komisije pokazuje da Crna Gora ponovo hvata korak na evropskom putu, ali i da nas najviše koče problemi koje samo mi možemo riješiti, kazala je za "Dan" Andrea Popović, izvršna direktorica Mreže za evropske politike (MASTER). – Ključne institucije moraju biti funkcionalne, ne zbog Brisela, već zbog građana koji zaslužuju pravdu koja ne čeka i sistem koji radi za njih. Ustavni sud, Tužilački savjet i nezavisna tijela nisu tehničko pitanje, već pitanje povjerenja u državu. Evropske reforme nijesu tu da zadovoljimo formu, već da promijenimo suštinu – da Crna Gora postane društvo u kojem institucije štite građane, a ne interese partija i moćnika – istakla je Popović. Posebno mjesto u izvještaju zauzima pojam merit system, na kojem Evropska komisija snažno insistira. Taj sistem, kako se naglašavaju, podrazumijeva da napredovanje, imenovanja i unapređenja u pravosuđu, tužilaštvu i upravnim strukturama moraju biti zasnovani isključivo na stručnim kompetencijama, profesionalnom učinku i integritetu kandidata, a ne na političkoj pripadnosti ili ličnim vezama. Merit system predstavlja ključnu garanciju institucionalne nezavisnosti, jer eliminiše mogućnost da kadrovska rješenja zavise od trenutne političke većine. Evropska komisija u tom kontekstu upozorava da postojeća praksa imenovanja često nije praćena jasnim obrazloženjima, javnim konkursima ili transparentnim kriterijumima, što dovodi u pitanje legitimitet odluka. Uspostavljanje potpuno funkcionalnog merit system-a, kako se ističu, odrediće ne samo kredibilitet pravosudnih institucija, već i ukupni tempo pregovora sa Evropskom unijom u poglavljima 23 i 24.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trgovina foteljama pretvara institucije u partijske tabore

Već sedam dana Crna Gora gori. Gori šuma, zemlja, duša svakog iskrenog patriote dok gleda kako plamen proždire brda i doline. Dok se dim nadvija nad kućama, a strah ulazi u domove građana, jedini pravi oslonac ostaju vatrogasci. Izmučeni, neispavani, iscrpljeni do granice ljudske izdržljivosti, danonoćno vode bitku sa vatrenom stihijom – bez adekvatne opreme, zakonske zaštite i, što je najporaznije, bez osjećaja da država stoji uz njih. Načelnik Službe zaštite i spašavanja Podgorica, Nikola Bojanović, u izjavi za Portal ETV kazao je da je dinamika izbijanja požara na različitim mjestima u najmanju ruku čudna, te da se nerijetko gasi i po nekoliko puta u toku dana na istom lokalitetu, iako se požar prethodno nije ponovo rasplamsao. Zatim se neobjašnjivo javljaju novi požari na potpuno suprotnim stranama u nevjerovatno malim vremenskim razmacima. Takve okolnosti, kazao je, uzrokuju dodatni psihički pritisak na vatrogasce, te ostavljaju teže posljedice od fizičke iscrpljenosti. Ti ljudi – koje zovemo herojima, a koje sistem tretira kao potrošnu robu – ne spavaju po 36 sati. Mnogi od njih su morali da prime infuziju, pa da se odmah vrate na teren. Njihova borba danas nije samo borba protiv požara, već i protiv neodgovornih pojedinaca ili piromana koji namjerno izazivaju nove vatrene stihije. Ali, to nije jedini neprijatelj. <h3>Bijele košulje i crni dim</h3> Dok su građani suočeni sa stihijom, predstavnici Vlade u bijelim košuljama obilaze kancelarije Direktorata za zaštitu i spašavanje. Samoproglašeni zamjenik premijera Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović posjetili su tu instituciju, iz koje je potom poslato saopštenje puno samohvale: podsjetili su javnost da je sistem „značajno unaprijeđen“, da je „operativno sposoban“ i da se „cijela Evropa suočava sa požarima“. Kontrast između stvarnosti i propagande je bolan: dok vatrogasci mole za osnovnu zakonsku zaštitu, pojedinci u institucijama bave se očigledno jedinim što umiju – populizmom. Dok se heroji na terenu guše u dimu i pepelu, politički činovnici prebacuju odgovornost na „globalne okolnosti“. <h3>Vapaj sa terena: "Znamo da se izborimo za svoja prava"</h3> Podsjetimo, juče su vatrogasci Crne Gore uputili otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direkcije zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova, u kojem su jasno rekli – bićemo spremni da se borimo i za svoja prava. Njihove riječi odjekuju kao opomena: <ul> <li>&nbsp;Za izgaranje na požarištima i rizikovanje vlastitih života nemamo plaćen prekovremeni rad, jer nam to zakon ne dozvoljava;</li> <li>&nbsp;Šest godina helikopter od 50.000 eura stoji neupotrebljiv, avioni za gašenje požara nisu registrovani, a vi ste nastavili po starom;</li> <li>&nbsp;Od preko 200 zaposlenih u Direkciji samo 10–15 je operativaca. Ostalo su službenici u kancelarijama koji nikada neće kročiti na požarište.</li> </ul> Pismo ne ostavlja prostor za uljepšavanje – vatrogasci jasno poručuju da oni koji danas kroje zakone o njihovim pravima ne znaju ni kako izgleda zgarište, niti što znači držati crijevo pod plamenom na +40 stepeni. Njihova startna plata iznosi 678 eura. Sa tim iznosom spašavaju ljudske živote i imovinu, dok istovremeno izdržavaju porodice, žive pod stalnim stresom, a &nbsp;nemaju ni pravo na plaćen prekovremeni rad. <h3>Sistem bez odgovornosti</h3> Posebno su prozvali direktora Bešovića, pitajući ga osjeća li bar trunku odgovornosti za stanje u kojem se nalazi sistem zaštite i spašavanja. Podsjetili su da Uprava već godinama “tumara i nazaduje”, dok oni koji bi morali da rješavaju probleme putuju po svjetskim destinacijama, a vatrogasci spavaju na zgarištima. - Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar Šaranović pomisliti da snesete odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom - poručili su ironično. Uputili su i molbu svim poslaničkim klubovima da se hitno izmijeni Zakon o zaštiti i spašavanju i vatrogascima konačno prizna status koji zaslužuju – status koji imaju njihove kolege širom svijeta. <h3>Heroji koji ne smiju biti zaboravljeni</h3> “Biti vatrogasac je čast”, navode u pismu. Ali, to je čast koja se danas plaća iscrpljenošću, nesanicom, životom na ivici. To su ljudi koji nikada ne mogu planirati odmor sa porodicom, koji žive u stalnoj pripravnosti i čiji telefon može zazvoniti u bilo kojem trenutku – iako znaju da ih čeka novi pakao. Crna Gora je za dvije godine izgubila 23 nevine osobe u dva masakra na Cetinju. Sada i jednog pripadnika Vojske, koji je poginuo boreći se s vatrom, na lošim putevima i sa zastarjelom opremom. Previše za malu zemlju kakva je naša.&nbsp; Koliko još ovakvih i sličnih tragedija mora da zadesi Crnu Goru da bi neodgovorni pojedinci u institucijama preuzeli krivicu i da bi se konačno odlijepili od fotelja sa kojima su očigledno srasli?&nbsp; <h3>Spržena država, spržena nada</h3> Heroji u uniformama pokazuju koliko Crna Gora vrijedi. A oni u foteljama – koliko je ne cijene. Crna Gora je spržena više od nesposobnosti i bešćutnosti rukovodioca u institucijama nego od plamena koji guta sve pred sobom. U samo sedam dana nestale su ogromne površine šuma i prirodnih ljepota. Ipak, ono što je uništila vatra u prirodi, još je i manje od onoga što uništava vatra neodgovornih funkcionera.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816200856_79f7dca728402170df3a38085ce458d3923b2b3cc8d4b4a258af2c3ff235ef0b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816200856_79f7dca728402170df3a38085ce458d3923b2b3cc8d4b4a258af2c3ff235ef0b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="piperi požar"> <figcaption>Foto: Portal AnalitikaPA</figcaption> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Heroji u zastarjeloj opremi pokazuju koliko Crna Gora vrijedi, oni u foteljama – koliko je ne cijene

Haos koji crnogorski sektor bezbjednosti preživljava posljednje četiri godine, a na koji Demokratska partija socijalista (DPS) u kontinuitetu upozorava, ovih dana kulminira haosom koji vlada na crnogorskim ulicama - poručili su u toj partiji.
Njihova poruka dolazi nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom, a između ostalog i činjenice da policija od 25. oktobra bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
U DPS-u poručuju da su godinama upozoravali da će „ispunjavanje dječačkih snova i zakopčavanje sakoa ispred postrojenih vodova na promotivnim spotovima“ imati dalekosežne posljedice i da građani s pravom treba da budu zabriniti za sopstvenu bezbjednost.
- Dešavanja posljednjih godinu dana, a pogotovo nedavni događaji, potvrdili su ispravnost takvih stavova. Sve je počelo još u novembru prošle godine kada je zoljom pogođeno blindirano auto na Cetinju, da bi se nastavilo likvidacijom na Meterizama a kulminiralo postavljanjem eksplozivne naprave na drvetu u maju ove godine. Dodatno, nakon ubistva iz snajpera i brutalne likvidacije u sred saobraćajnog špica na najprometnijoj raskrsnici u Crnoj Gori jasno je da ova Vlada nema kapacitet da se obračuna sa organizovanim kriminalnim grupama. Kada se tome doda činjenica da kompletan sastav Uprave policije i Vojske Crne Gore nijesu u stanju da liše slobode čovjeka od 70 godina koji se sam skriva u šumi, onda svaki građanin s pravom treba da bude zabrinut za sopstvenu bezbjednost - istakli su u DPS-u.
I to, naglašavaju, ne smije da začudi nikoga.
- Treba li podsjećati da je direktor Uprave policije čovjek koji je dva puta nezakonito smjenjivan, da je aktuelni ministar unutrašnjih poslova optuživao premijera da je zloupotrijebio službeni položaj imenovanje direktora UP, a da Agenciju za nacionalnu bezbjednost vodi Bato Milić čiji izvještaj nije usvojio Odbor za bezbjednost - naveli su oni.
Smatraju da je sve što se dešava isključivo krivica političke elite koja već četiri godine vodi državu.
- A nikako sudova koji su preopterećeni u radu a kojima politički subjekti sa vlasti nastoje da kroje presude i da sude umjesto njih - sada dodatno i kroz novi zahtjev da pritvor traje pet godina kako bi se zapravo presuđivalo prije sudske odluke - podvukli su u DPS-u.
I zbog toga je, poručuju, vrijeme za političku odgovornost.&nbsp;
- Sektor bezbjednosti i ljudski životi suviše su ozbiljna tema za politička nadgornjavanja i razmišljanje o političkim poenima i interesima. Makar jednom preuzmite odgovornost i podnesite ostavku kako bi pokazali da vam fotelja nije i ispred života naših građana - zaključili su u saopštenju.
Podsjećamo, poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč na jučerašnjoj sjednici Skupštine, na kojoj su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić odgovarali na pitanja poslanika, saopštila da će ta partija inicirati njihovo kontrolno saslušanje.&nbsp;
Bečić i Šaranović su se u parlamentu branili tvrdnjama da organizovane kriminalne grupe žele da stvore atmosferu haosa kako bi se osujetio sektor bezbjednosti, na čije čelo su, kako cijene, „konačno došli ljudi koji funkcije ne doživljavaju kao političke“.&nbsp;
Usputno su se pozivali i na period vladavine DPS-a i iznosili ocjene što je sve bilo sporno u periodu te vlasti. O sopstvenoj odgovornosti nijesu govorili.

Ljudski životi su suviše ozbiljna tema za politička nadgornjavanja, neophodno je preuzeti odgovornost

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: fotelje

Trgovina foteljama pretvara institucije u partijske tabore

Heroji u zastarjeloj opremi pokazuju koliko Crna Gora vrijedi, oni u foteljama – koliko je ne cijene

Ljudski životi su suviše ozbiljna tema za politička nadgornjavanja, neophodno je preuzeti odgovornost

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska ukida dio vanrednih mjera za Ukrajince: "Situacija je stabilnija"

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO