U Madridu je najavljeno da se očekuje da će 28 španskih aktivista, pritvorenih u Izraelu zbog učešća u flotili koja je prevozila pomoć za Gazu, presretnutoj prošle nedjelje jer je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu, biti danas pušteno i vratiti se u Španiju.
- Danas će grupa od 28 španskih članova flotile koji su i dalje pritvoreni u Izraelu napustiti tu zemlje. Radimo na tome da svi što prije stignu u Španiju - rekao je ministar spoljnih poslova Španije Hoze Manuel Albarez o toj drugoj i posljednjoj grupi Španaca u pritvoru u Izraelu, odakle se u nedjelju 21 aktivista vratio kući.
Većina, ako ne i svi, biće prevezeni u Grčku, odakle će avionima u svoje zemlje, najavljeno je u nedjelju.
Do nedjelje 21 od ukupno 49 španskih aktivista iz flotile koje je pritvorio Izrael se vratio u Španiju, gdje su neki odmah po dolasku prijavili "fizičko i psihološko zlostavljanje".
Desetine drugih učesnika flotile, uključujući švedsku aktivistkinju Gretu Tunberg, takođe bi danas trebalo da otputuje iz Izraela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Flotila za Gazu: Posljednjih 28 španskih aktivista danas ide kući iz pritvora u Izraelu

Izrael je deportovao još 29 aktivista koje je mornarica pritvorila prošle sedmice zbog učešća u flotili koja je pokušala dostaviti pomoć blokiranoj Gazi, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u nedjelju.
Flotila, koja je isplovila krajem avgusta, predstavlja najnoviji pokušaj aktivista da ospore izraelsku pomorsku blokadu teritorije na kojoj Izrael vodi ofanzivu nakon napada Hamasa u oktobru 2023.
Izrael tvrdi da je blokada legalna i naziva flotilu provokacijom.
Do sada je Izrael deportovao najmanje 170 od više od 450 pritvorenih aktivista.
Vlada se suočava s optužbama za zlostavljanje, uključujući tvrdnje da nekim aktivistima nije bio omogućen pristup advokatima – tvrdnje koje izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova demantuje, javio je Rojters.
<h2>Pravni centar: Neki aktivisti tvrde da su zlostavljani</h2>
Ministarstvo spoljnih poslova je u nedjelju izjavilo da su prava aktivista "u potpunosti poštovana" i da su neki od njih odlučili da ne potpišu naloge za deportaciju kojima bi se odrekli prava na 72-satno odgađanje, što bi omogućilo njihovu raniju deportaciju.
Adalah, pravni centar u Izraelu koji zastupa aktiviste, naveo je da su neki od pritvorenih tvrdili da su bili zlostavljani i fizički napadani dok su bili u izraelskom pritvoru.
Druge optužbe uključuju uskraćivanje medicinske pomoći i ljekova, a u jednom slučaju se navodi da je jedna od aktivistkinja islamske vjeroispovijesti bila prisiljena skinuti hidžab te joj je bila ponuđena majica kao zamjena.
Na pitanje o ovim navodima, portparol izraelskog Ministarstva optužio je Adalah da "ponavlja otvorene laži".
- Sva prava pritvorenika su u potpunosti poštovana, svi su imali pristup vodi, hrani i toaletima. Niko nije bio spriječen da se konsultuje sa svojim advokatom, i naravno, nije upotrijebljena fizička sila protiv njih - rekao je portparol.
<h2>Izraelski zvaničnici više puta osudili flotilu</h2>
Grčko Ministarstvo spoljnih poslova saopštlo je da je njihov ambasador posjetio 27 pritvorenih grčkih državljana i da su svi "dobrog zdravlja". To ministarstvo je dodalo da se njihova deportacija očekuje u ponedjeljak.
Vlada Južnoafričke Republike takođe je izjavila da je njihova delegacija posjetila pritvorene državljane, koji su, kako se navodi, "dobrog zdravlja i visokog morala".
Izraelski zvaničnici su više puta osudili flotilu kao propagandni trik.
Kako se flotila približavala, Izrael je ponudio da u koordinaciji s jednom stranom vladom prebaci pomoć koju je flotila prevozila za Gazu. Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je flotila prevozila "malu količinu" pomoći.
Organizatori flotile tvrde da su navodi da je flotila nosila "malo ili nimalo humanitarne pomoći" – netačni.
Nova flotila, koja se sastoji od 11 brodova, pokušava stići do Gaze, uključujući plovilo na kojem se nalaze medicinari i novinari, podsjeća Rojters.

Izrael deportovao još 29 aktivista sa flotile pomoći za Gazu

Još 137 aktivista Global "Sumud" flotile koja je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu Pojasa Gaze deportovano je u Tursku, saopštilo je danas izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kako se navodi, među deportovanim aktivistima su državljani Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Jordana, Kuvajta, Libije, Alžira, Mauritanije, Malezije, Bahreina, Maroka, Švajcarske, Tunisa i Turske.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova usaopštenju je ponovilo tvrdnju da je njihov pravi cilj bila "provokacija u službi Hamasa, a ne humanitarna pomoć".
Ministarstvo je navelo da Izrael želi da ubrza deportaciju "svih provokatora", ali da neki od njih "namjerno ometaju pravni proces deportacije i više vole da ostanu u Izraelu".
Globalna "Sumud" flotila od 47 brodova prevozila je više od 500 aktivista, prema riječima organizatora.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u srijedu da se mornarica ukrcala na nekoliko brodova flotile i privela aktiviste, među kojima je i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, a privedeno je ukupno oko 470 aktivista.

Izrael saopštio da je deportovano još 137 aktivista Sumud flotile

Izraelska policija saopštila je da je 470 aktivista, koje je mornarica privela dok su pokušavali da probiju pomorsku blokadu Pojasa Gaze, prošlo kroz zvanične procedure i da će biti deportovani.
Prema navodima policije, u operaciji je učestvovalo više od 600 policajaca, zajedno sa zatvorskim službenicima i predstavnicima imigracionih vlasti, raspoređenih u luci Ašdod kako bi preuzeli pritvorene aktiviste, prenio je danas Tajms of Izrael.
Uhapšeni, koji su stigli na 41 čamcu, prošli su "temeljnu inspekciju" prije nego što su predati Upravi za stanovništvo i imigraciju i izraelskoj zatvorskoj službi na dalju obradu.
Policija je dodala da se jedan brod iz flotile "Global Sumud" i dalje kreće ka Gazi i da se očekuje da će ga mornarica presresti ukoliko nastavi da se približava obali.

1250x600

1084x550

Izraelska policija predala uhapšene sa flotile za Gazu zatvorskoj službi, biće deportovani

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: flotila-sumud