Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obavještena je juče, oko 11 časova, da je na pomoćnom stadionu FK „Budućnost“ u Podgorici, na utakmici Druge omladinske lige između FK „Stari Aerodrom“ i FK „Berane“ došlo do narušavanja javnog reda i mira, fizičkim napadom u kojem je jedno lice zadobilo lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije,
Policija je izašla na lice mjesta, te po nalogu dežurnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, prikupila obavještenja od oštećenog lica i svjedoka događaja.
- Nakon preduzimanja kriminalističkih mjera i radnji, policijski službenici su kao osumnjičenog za napad identifikovali igrača FK „Berane“ J.Ć. (18) protiv kojeg je, nakon prikupljenog obavještenja a po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu- kazali su iz policije.
Podsjećamo, fudbalska utakmica Druge omladinske lige Crne Gore između Starog aerodroma i Berana prekinuta je u 71. minutu, kada je na terenu izbio potpuni haos i opšta tuča između dva tima, a jedan igrač Berana koji je ranije bio zamijenjen, presvukao se i otišao na tribine. Međutim, kada je na terenu došlo do koškanja između fudbalera, on je preskočio ogradu i utrčao u teren gdje je udario fudbalera Starog Aerodroma koji je bio na nosilima. To je dodatno zapalilo situaciju i dovelo do masovne tuče, u kojoj su učestvovali i roditelji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7188%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fhaos-na-utakmici-stari-aerodrom-berane-tuca-prekid-10-crvenih-kartona-intervenisala-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja na utakmici Stari aerodrom-Berane

Protiv državljana Srbije M.J. (22) i Francuske L.J. (21) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su 4. avgusta, na bulevaru u Ulcinju, vozilom presreli i fizički napali državljanina Švajcarske. 
Muškarac starosti 40 godina je, usljed napada zadobilo teške tjelesne povrede u vidu frakture vilice, zbog čega je nakon ukazane ljekarske pomoći, prevezen na dalji medicinski tretman u Kliničkom centru u Podgorici.
- Operativnim radom na terenu, te preduzetim drugim kriminalističkim mjerama i radnjama, identifikovano je vozilo i locirana osumnjičena lica, M.J. državljanin Republike Srbije i L.J.državljanin Francuske. Nakon prikupljenih obavještenja, po nalogu tužioca je protiv M.J. i L.J. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da su izvršili krivično djelo teška tjelesna povreda - saopšteno je iz 
Uprave policije.

Ulcinj: Dva mladića teško povrijedila državljanina Švajcarske, slomili mu vilicu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.M. zbog sumnje da je udarao i davio suprugu i prijetio da će je zaklati kuhinjskim nožem.
- 31.jula, oko tri ujutru, u svojoj porodičnoj kući lako je tjelesno povrijedio svoju suprugu tako što je istoj zadao više udaraca u predjelu glave i tijela, davio je, a prijetio je i da će je zaklati kuhinjskim nožem - saopšteno je iz podgoričkog ODT-a.
On se sumnjiči za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

Podgoričaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je udarao i davio suprugu prijeteći da će je zaklati nožem

Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima odredilo je zadržavanje do 72 sata D.J. sa Žabljaka zbog sumnje da je prijetio vjerenici, a onda je fizički povrijedio.
- Osumnjičenom D.J. stavlja se na teret da je 30. juna u Žabljaku, vjerenici S.Č. upućivao riječi prijeteće sadržine, nakon čega joj je primjenom fizičkog nasilja nanio tjelesne povrede - saopšteno je iz pljevaljskog ODT-a.
D.J. se sumnjiči za nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Žabljačaninu zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je prijetio, pa fizički povrijedio vjerenicu

Šesnaestogodišnjakinja iz Podgorice uhapšena je fizički napala jednu maloljetnicu koja je zbog povreda zadržana u zdravstvenoj ustanovi.
- Ona je, kako se sumnja, 6. juna u večernjim satima, dok je oštećena sjedjela na jednoj klupi na Bulevaru Save Kovačevića, istoj prišla i fizički je napala, zadajući joj više udaraca u predjelu glave, nakon čega je oštećena zadržana u zdravstvenoj ustanovi radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji.
Osumnjičena maloljetnica će, kako su kazali, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti sprovedena postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
- Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem prioritetnih mjera i radnji na otkrivanju krivičnih djela sa elementima nasilja, njihovom rasvjetljavanju i procesuiranju izvršilaca, kao i zaštite najugroženijih kategorija društva, a sve u cilju unapređenja ukupne bezbjednosti građana - zaključili su u policiji.

Tinejdžerka uhapšena zbog sumnje da je tukla vršnjakinju

Sud za prekršaje u Budvi formirao je predmete protiv lidera koalicije „Za budućnost Budve“ Mladena Mikijelja i gradske menadžerke Marijane Božović, kao i protiv opštinskog obezbjeđenja Gorana Tmušića zbog posljednjih dešavanja u lokalnom parlamentu.
Mikijelj se sumnjiči da je fizički napao Marijanu Božović i Ranka Đurišića, a Božović za verbalni napad na Mikijelja jer mu je kazala: „što me udaraš majmune jedan“.
- Uprava policije - Regionalni centar bezbjednosti "Jug" - Odjeljenje bezbjednosti Budva 14. januara je podnijela je ovom sudu ukupno dva optužna akta protiv tri lica u vezi sa dešavanjima od 10. januara 2025.godine u prostorijama zgrqde Skupštine Opštine Budva, po kojima je sud formirao dva predmeta. Jedan optužni akt je podnijet protiv M.M. (1990) i M.B. (1985), oboje iz Budve zbog osnovane sumnje da su: okrivljeni M.M. na štetu okrivljene M.B i R.Đ izvršio fizički napad, zbog čega mu je stavljeno na teret izvršenje dva prekršajna djela iz Zakona o javnom redu i miru; okrivljena M.B. uputila uvrede okrivljenom M.M, zbog čega joj stavljeno na teret izvršenje prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - navedeno je u saopštenju Suda za prekršaje.
Sa druge strane, Tmušić se tereti da je fizički napao odbornicu „Za budućnost Budve“ Bojanu Pićan. 
- Radi se o predmetima koji su zaprimljeni u redovnoj proceduri, koji tek treba da se dodijele sudijama u rad - kažu iz Suda za prekršaje.
U večeri kada je održana sjednica Skupštine Opštine Budva nepoznata lica su ušla u njihove prostorije, a nosilac liste Budva naš grad Nikola Jovanović je rekao da među njima ima bezbjednosno interesantnih lica. On je zatražio uvođenje vanrednog stanja u Budvi, ali i pozvao čelnike države - tj Milatovića, premijera Milojka Spajića i predsjednika Skupštine Andriju Mandića da se sastanu. On, ali i drugi, su isticali da policija, kojom inače rukovode funkcioneri Demokrata, ne reaguje na pozive. U Upravi policije su na to kazali da su njihovi službenici u Budvi postupili pravovremeno i o svemu obavijestili tužioca u ODT Kotor.
S druge strane, lider liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj je te večeri rekao da su naoružani simpatizeri Jovanovića upali u kabinet predsjednika opštine Budva.
Na prvoj sjednici Skupštine opštine (SO) Budva tog dana potvrđen je mandat novoizabranim odbornicima. Kandidat za predsjednika lokalnog parlamenta je Petar Odžić iz Evropskog saveza. Njega je predložilo 11 odbornika iz grupacije Budva naš grad, te Evropskog saveza i GP URA. 
Predstavnik liste Za budućnost Budve Mladen Mikijelj tokom dana je kazao da će prekinuti sjednicu skupštine ako se bude nastavilo sa, kako je rekao, kršenjem procedure.

1084x550

Sud formirao predmete protiv Mikijelja, Božović i Tmušića

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: fizicki-napad