Evropska unija (EU) i njeni partneri obećali su 5,8 milijardi eura za pomoć novim sirijskim vlastima koje se suočavaju s humanitarnim i bezbjednosnim izazovima nakon pada Bašara al-Asada.
Obećanja data sinoć na donatorskoj konferenciji u Briselu su manja od prošlogodišnjih 7,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i pozajmica, pri čemu su zvaničnici EU naveli smanjenje američke pomoći kao glavni faktor, prenosi Hina.
EU organizuje godišnju konferenciju od 2017. godine, ali se održavala bez učešća predstavnika Asadovog režima koji je bio izolovan zbog represije koju je sprovodio.
Prvi put je na konferenciji ovaj put bio visoki zvaničnik iz Damaska - sirijski ministar vanjskih poslova Asad Hasan al-Šibani, zajedno s evropskim i arapskim ministrima, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima EU, humanitarna pomoć potrebna je za oko 16,5 miliona ljudi u Siriji, a za 12,9 miliona ljudi potrebna je pomoć u hrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku je najavila povećanje obaveza EU prema Sirijcima u zemlji i regiji na gotovo 2,5 milijardi eura za ovu i narednu godinu, što uključuje povećanje od oko 160 miliona eura u odnosu na prethodno obećanje za ovu godinu.
Hajat Tahrir al-Šam, grupu koja je svrgnula Asada, Ujedinjene nacije (UN) su proglasile terorističkom organizacijom, ali EU želi da sarađuje sa novim vlastima sve dok se drže obećanja da će tranzicija biti inkluzivna i mirna.
Prema UN-u, Sirija je zbog rata izgubila 40 godina razvoja i biće joj potrebna najmanje decenija da se vrati u stanje prije sukoba, a zbog ekonomske krize gotovo cijela populacija živi ispod granice siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU i partneri obećali 5,8 milijardi eura za oporavak Sirije

Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Evropska unija (EU) je danas izdvojila još jednu finansijsku pomoć od 250 miliona eura za podršku Moldaviji 2025. godine, suočenoj sa "energetskom ucjenom" iz Moskve poslije prestanka isporuka ruskog gasa separatističkom regionu Pridnjestrovlja.
- Danas preduzimamo suštinski korak da pomognemo Moldaviji da povrati kontrolu nad svojom energetskom sudbinom - napisala je na platformi Iks (X) evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Kišinjevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je „energetsku ucjenu“ Moskve, obećavši da će toj bivšoj sovjetskoj republici ponuditi „punu integraciju u energetsko tržište EU, odvajanjem od Rusije“.&nbsp;
Od početka rata u susjednoj Ukrajini, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, u pregovorima o pridruživanju EU, osudila je „hibridni rat“ koji je orkestrirao Kremlj, među kojima su energetska kriza, dezinformacije i miješanje u izbore.
Isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, koja je snabdijevala Moldaviju, a samim tim i Pridnjestrovlje, prestale su 1. januara zbog isteka ugovora između Kijeva i Moskve.
Gasprom je, međutim, odbio da isporučuje gas Kišinjevu drugim mogućim rutama, zbog finansijskog spora oko iznosa duga koji Kišinjev treba da izmiri.
U međuvremenu, separatističke vlasti su uvele svakodnevna isključenja struje i zatvorile mnoge fabričke pogone kako bi smanjile opterećenje električne mreže.

Finansijska pomoć EU Moldaviji za rješavanje energetske krize

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Njemačka će ove zime Ukrajini pružiti dodatnih 100 miliona eura pomoći, najavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok tokom posjete Moldaviji.
- Rusija ponovo planira „zimski rat“ kako bi život Ukrajinaca učinila što nepodnošljivijim - rekla je Berbok pred ministarski sastanak u Kišinjevu 17. septembra.
Rusija je pokrenula seriju napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je izazvalo duge nestanke struje u nekim djelovima zemlje.
Kijev je u junu istakao potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se obezbijedio oporavak energetske infrastrukture i njen rad tokom zime, kada je potražnja najveća zbog niskih temperatura.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal prošle sedmice je predstavio planove za popravku i zaštitu elektroenergetskog sistema u zemlji uoči zime, uključujući jačanje sposobnosti protiv napada bespilotnim letilicama i šrapnela raketa.
Šmigal je rekao da su sve bolnice i više od 80 odsto škola širom zemlje opremljene generatorima, ali i dalje postoji „hitna potreba za još 1.800 generatora visokog kapaciteta“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u junu da su ruski napadi na energetske objekte Ukrajine uništili polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju električne energije od prošle zime.
Početkom septembra, EU je najavila 40 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini za popravke, struju, grejanje i stanovanje uoči predstojeće zime.

Njemačka će Ukrajini dodijeliti dodatnih 100 miliona eura pomoći

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: finansijska-pomoc