Upravni odbor Univerziteta Crne Gore usvojio je elaborate o opravdanosti osnivanja studijskog programa Specijalna edukacija i rehabilitacija na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, i to kao osnovnog akademskog studijskog programa, u trajanju od tri godine (180 ECTS kredita), i master akademskog studijskog programa, u trajanju od dvije godine (120 ECTS kredita).
- Elaboratima su definisani ciljevi studijskog programa na oba nivoa studija, koji su usmjereni na unapređivanje opštih i sticanje specijalističkih znanja iz oblasti defektologije, logopedije i socijalne pedagogije, kao i na razvoj sposobnosti i vještina za samostalan stručni i istraživački rad. Program omogućava razvoj profesionalnog identiteta i kompetencija za rad u oblastima dijagnostike i tretmana poremećaja u razvoju, govoru, jeziku, komunikaciji, učenju i ponašanju, kao i pružanje psihosocijalne podrške osobama sa smetnjama i poremećajima i članovima njihovih porodica, uz stvaranje uslova za nastavak školovanja na doktorskim studijama nakon završenih master studija - navodi se u saopštenju UCG.
Strateški ciljevi studijskog programa ostvaruju se, kako navode, kroz obrazovanje visokoosposobljenih stručnjaka, unapređenje kvaliteta stručnog i naučnog rada, afirmaciju mladih kadrova, primjenu stečenih znanja u praksi, kao i kroz istraživanje i primjenu rezultata istraživanja u cilju unapređenja sistema zaštite osoba sa smetnjama i teškoćama u razvoju.
U elaboratima je, ističu, konstatovano da je studijski program koncipiran u skladu sa potrebama tržišta rada, sa ciljem jačanja sistema obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.
- Elaborati obuhvataju sve neophodne elemente, uključujući strukturu studijskog programa, sadržaj nastavnih planova i programa (ECTS kataloga), module i ishode učenja, metode realizacije nastave i uporedne prakse, te su sadržinski i formalno usklađeni sa standardima akreditacije. Usvojeni su uz prethodno pribavljena pozitivna mišljenja Senata Univerziteta Crne Gore i Centra za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore - dodali su u saopštenju.
U skladu sa donesenom odlukom, Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore, kako zaključuju, sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa potrebnom dokumentacijom, u formi i sadržini propisanoj Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UCG uvodi osnovne i master studije Specijalne edukacije i rehabilitacije na Filozofskom fakultetu

Rok koji su studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu i policiji je istekao u 22 sata, a prije toga dekan je rekao da mu taj zahtjev zvuči kao ultimatum. Neko iz mase je preko megafona poručio policajcima ispred ulaza da imaju rok od 10 minuta da se sklone. Prije isteka roka došlo je do sukoba.
Došlo je do prskanja biber sprejom i guranja sa policijom na ulazu na fakultet.
Neko je viknuo "čuvajte leđa", policija prolazi dok građani drže ruke u vazduhu. Došli su i pripadnici Žandarmerije prema kojima lete predmeti.
Opkolili su građane sa svih strana, krenuo je stampedo.
Građanima se govori da se skolone sa Filozofskog, novinari se propuštaju, javlja reporter N1.
Jedan od veterana ima ranu na nosu, kazao je za N1 da je udaren policijskim štitom.
Kako je javio reporter N1, dekan je ponovio da se ne osjeća bezbjedno da je ugrožen, i to je zvaničan odgovor studentima.
Okupljeni uzvikuju "uprava napolje", a ispred ulaza je kordon policije sa šljemovina i štitovima.
Naspram su vojni veterani, a iza studenti i građani.
Kako javlja reporter N1, sve je napetije, ispred policije se nalaze pretežno mladi, sa kacigama na glavi. Policija je podigla štitove, a građani su uzvikivali "pustite studente i spustite štitove".

500x500

1250x600

1084x550

Novi Sad: Sukob studenata i policije, žandarmerija krenula da raščišćava

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu održali su danas plenum tokom protesta ispred zgrade fakulteta, nakon čega su saopštili da su dekanu Milivoju Alanoviću dali rok do 22 časa da povuče policiju iz zgrade i omogući ulazak studentima.
- Ukoliko ne bude ispoštovan zahtjev, bojimo se ozbiljnog narušavanja mogućnosti dijaloga- poručili su studenti nakon plenuma.
Protestno okupljanje organizovano je danas ispred Filozofskog falulteta, dan nakon što je dekan te obrazovne institucije Milivoj Alanović prekinuo studentsku blokadu koja traje mjesecima.
Ispred ulaza u zgradu, kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa, nalazi se i policija u opremi za razbijanje demonstacija, dok okupljeni uzvikuju "Uprava napolje".
- Mi smo ovdje dok nas ne puste u zgradu a moraće da nas puste- poručio je jedan od studenata sa megafona.
Protesti ispred Filozofskog dolaze nakon što su studenti 26. avgusta objavili da je dekan Alanović ujutru tog dana "uletio na fakultet sa par profesora i zamijenio bravu" a da je studentima u blokadi prijetio disciplinskim mjerama.
Zbog njegovih poteza ispred fakulteta su se u utorak tokom cijelog dana okupljali studenti, profesori i građani a tokom večeri je došlo do incidenta kada su, na poziv dekana, do fakulteta došli policija i Žandarmerija.

Studenti Filozofskog fakulteta u Novom Sadu dali dekanu rok za povlačenje policije do 22 sata

Studenti u blokadi Filozofskog fakulteta u Novom Sadu pozvali su hitno sve da im pomognu jer, kako su napisali na zvaničnom profilu na mreži Iks, dekan želi da ih izbaci iz zgrade.
Prema njihovim riječima, dekan Milivoje Alanović je zamijenio bravu na vratima i prijeti im disciplinskim postupcima, piše Nova.rs.
Studentkinja Maša sa Filozofskog fakulteta kaže da je dekan došao malo prije šest ujutro i otvorio sporedna vrata. Zajedno sa desetak profesora je promijenio brave i rekao studentima da moraju napolje jer fakultet nema para da održava ispitni rok na drugim mjestima. Sa sobom je kaže ponio i ranac te saopštio da ne izlazi napolje dok se ispitni rok ne održi.
– Mene je prvu zatekao ja sam bila na drugim vratima. Rekao je da ustanem i da sednemo za sto da razgovaramo. Okupilo se nas šestoro, ali to nisu bili svi koji su se u tom momentu nalazili na fakultetu. Dekan je po običaju držao monolog – rekla je ona.
Kako dodaje, rekao je da ima razumijevanja ali da ova borba mora da dobije drugi oblik.
Kazao je i da, pošto se prijemni održao u školama koje sada počinju sa radom, ispiti nemaju gdje drugo da se održe sem u zgradi fakulteta, koji nema para da iznajmljuje prostore.
– Kazao je i da postoji spisak od nas tridesetak najaktivnijih protiv kojih će pokrenuti disciplinski postupak, ali da to može zaustaviti ukoliko svako potpise da više neće uzurpirati rad fakulteta. Rekao je da je razmišljao da pozove policiju ali da ipak nije i da studenti mogi da pokupe svoje stvari. On se zaključao i planira da unutra ostane dok se ne održe ispiti nakon čega ćemo razgovarati o blokadi i funkcionisanju fakulteta, odnosno institucionalnosti našeg plenuma – dodala je studentkinja.
Studenti su kaže nakon sastanka sa dekanom koji je trajao više od sat odlučili da je najpametnije da izađu mirno i da ne daju povoda za dalju eskalaciju situacije.
Za sada je dogovor studenata da se okupljaju ispred fakuleteta.
Podsjećamo, dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu je profesor Milivoje Alanović koji nije podržao svoje studente kada su najavili blokadu fakulteta.
Zbog toga je troje prodekana ovog fakulteta dalo ostavke.

Studenti Filozofskog u Novom Sadu pozivaju u pomoć: Dekan je uletio na fakultet, zamijenio bravu i prijeti

Adaptacija objekata, kojom Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, počela je danas, a radovi su vrijedni 2,21 milion eura - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore (UCG). 
 
Navodi se da je to jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata. 
 
Kako se dodaje, ta investicija ima za cilj prilagođavanje prostora savremenim standardima nastave, rada i energetske efikasnosti, čime se stvaraju optimalni uslovi za studente i zaposlene. 
 
Rektor UCG Vladimir Božović kazao je da je adaptacija objekta Filozofskog i Filološkog fakulteta konkretan nastavak šireg plana modernizacije univerzitetske infrastrukture. 
 
On je rekao da su nažalost, brojni univerzitetski objekti godinama bili zapušteni zbog nedostatka ulaganja. 
 
- Zato smo aktivnosti usmjerili ka tri pravca - analizi stvarnih potreba, saradnji sa Vladom, posebno kroz Ministarstvo javnih radova (MJR) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI), te jačanju partnerstava sa donatorima i privredom - dodao je Božović. 
 
Prema njegovim riječima, zahvaljujući tom pristupu, danas realizuju projekte koji značajno poboljšavaju uslove studiranja i rada. 
 
- Time gradimo savremeni i konkurentan Univerzitet, uporediv sa institucijama iz regiona i Evropske unije - kazao je Božović. 
 
U saopštenju se navodi da će adaptacijom biti riješeni dugogodišnji problemi grijanja, hlađenja i izolacije, čime se obezbjeđuju stabilni uslovi za nesmetano odvijanje nastave tokom cijele godine. 
 
- Ugradnjom savremenog VRF sistema obezbijediće se efikasna kontrola temperature u svim prostorijama, dok nova termoizolaciona fasada i aluminijumska stolarija sa troslojnim staklom donose značajne uštede energije i unapređuju svakodnevni komfor - navodi se u saopštenju. 
 
Poseban značaj, kako se dodaje, ima i vizuelno i funkcionalno unapređenje učionica, amfiteatara i kabineta, koji će sada u potpunosti odgovarati savremenim obrazovnim standardima. 
 
- Pored poboljšanja ambijenta, projektom se produžava vijek trajanja objekta, smanjuju troškovi održavanja i podiže ukupni kvalitet boravka i rada studenata i zaposlenih - ističe se u saopštenju. 
 
Dekanka Filozofskog fakulteta Tatjana Novović kazala je da je ovo dugo očekivan trenutak za fakultet kojim rukovodi. 
 
- Godinama smo radili u uslovima koji nisu pratili potrebe savremenog obrazovnog procesa. Sada konačno možemo govoriti o prostoru i ambijentu koji će biti funkcionalni, energetski efikasni i dostojni institucije kakva je UCG - rekla je Novović. 
 
Projekat je podržalo i MPNI, čiji je predstavnik, državni sekretar Dragan Marković, prisustvovao uvodnom sastanku. 
 
- Zadovoljstvo nam je što možemo podržati realizaciju ovako važnog projekta koji unapređuje visoko obrazovanje u Crnoj Gori. Vjerujemo da će studenti i nastavnici u novom ambijentu imati daleko bolje uslove za rad i učenje - kazao je Marković. 
 
Državni sekretar u MJR Rusmir Džudžević kazao je da taj resor nastoji da kroz strateške infrastrukturne projekte doprinese unapređenju uslova rada i učenja u svim djelovima javnog sistema, a ulaganje u obrazovne ustanove ima posebno mjesto. 
 
- Saradnja sa UCG, kao najznačajnijom visokoškolskom institucijom u zemlji, primjer je odgovornog i planskog pristupa - projekti poput ovog u Nikšiću nijesu samo građevinski zahvati, već ulaganja u znanje, ljude i budućnost države - naveo je Džudžović. 
 
Navodi se da će se radovi biti izvođeni pod stručnim nadzorom, u skladu sa projektnom dokumentacijom i definisanom dinamikom, a završetak se očekuje u roku od šest mjeseci. 
 
Dodaje se da realizacijom ovog projekta, Filozofski i Filološki fakultet dobijaju savremene uslove rada i nastave, usklađene sa evropskim standardima. 
 
- Ulaganje u infrastrukturu potvrđuje opredjeljenje UCG da sistemski unapređuje akademski ambijent i gradi održivu budućnost za studente i zaposlene - istakli su u saopštenju.

Za adaptaciju Filozofskog i Filološkog fakulteta preko 2,2 miliona eura

Komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića, istaknutog profesora i matematičara, biće održana sjutra, u 12 sati, na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Na komemoraciji će govoriti istaknuti univerzitetski profesori i poznavaoci njegovog rada i ličnosti. Pozvani su studenti, profesori, porodica i prijatelji da prisustvuju ovom događaju.
Prof. dr Đoko G. Marković rođen je 25. decembra 1950. godine u Beogradu, opština Savski venac.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vrbasu. Višu pedagošku školu, grupa matematika, završio je u Subotici, dok je Prirodno-matematički fakultet, grupa matematika, završio u Novom Sadu.
Specijalističke postdiplomske studije upisao je i završio na PMF-u u Podgorici. Magistarske studije je završio na PMF-u u Novom Sadu, gdje je odbranio i doktorsku disertaciju pod nazivom: "Novi pogledi na metodičku nastavu matematike u svijetu didaktičkog principa poliformnosti".
Dugi niz decenija radio je kao srednjoškolski i gimnazijski profesor matematike u Vrbasu, Novom Sadu i Nikšiću.
Kao docent, držao je predavanja na: Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Nikšiću, Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici.
Na kasnijim pozicijama pokrivao je širok spektar matematičkih predmeta na Univerzitetu u Novom Pazaru.
Kao vanredni profesor, iz penzije, predavao je i na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici.
U svojoj profesionalnoj karijeri objavio je veliki broj stručnih radova, monografija i univerzitetskih udžbenika i priručnika.
Pored akademskog rada, bio je i istaknuti umjetnik, sa 16 samostalnih i više kolektivnih izložbi slika. Njegove slike bile su izložene u: Galeriji muzeja "Nikola I", Nikšić, Galeriji JU Muzeji i galerije Podgorice "Kuslevova kuća", Podgorica, Galeriji kulturnog centra IUNP, Novi Pazar i Galeriji "Most", Podgorica
Objavio je zbirku pjesama "Sjenima prosočenih mučenika" 2001. godine u Nikšiću, dok je njegova nova zbirka "Prečicom preko blata" trenutno u pripremi za štampu.
Komemoracija predstavlja priliku da se oda počast njegovom bogatom akademskom, umjetničkom i pedagoškom nasljeđu.

Na Filozofskom fakultetu komemoracija u čast prof. dr Đoka Markovića

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: filozofski-fakultet