Žene u filmu još uvijek igraju u sistemu koji nije stvoren za njih – ali ga mijenjaju, ulogu po ulogu, film po film. To je bila ključna poruka razgovora „Mjesto žena u industriji filma – jednake šanse?“, održanog u okviru programa FUNK Kino Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore. (FOTO)
Publika je slušala iskrene, britke i duboko promišljene poruke četiri istaknute umjetnice: Bojane Maljević, Marije Škaričić, Nade Šargin i &nbsp;Marije Perović, koje su govorile o stvarnom licu rodne ravnopravnosti na filmu – iza kamere, ispred kamere i u učionicama filmskih akademija.
Razgovor je moderirala prof. Marija Perović, rediteljka i profesorka na Fakultetu dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
– O poziciji žene na filmu razmišljam i kroz likove iz filmova koje sam snimila, i one koje pripremam, a samim tim i kroz poziciju glumica. O poziciji rediteljki, kao profesorica, razmišljam i kroz svoje studentkinje, kojih je svake godine više. Na mojim filmovima ne možemo govoriti o kvotama, jer sam, zbog uštede budžeta, često tri posla radila za jedan iznos – kao i većina žena, i to nije dobro. Dok ne izborimo da naše poslove radimo kao žene, sa svim prednostima koje imamo, jednake šanse nećemo imati. Ali umjetnost u tome pomaže, jer žene u njoj sve češće postaju kreatorke, donosioci odluka, važne djelatnice. A zbog toga je svijet – i uticaj koji medij ima na nove generacije – humaniji, topliji i, nadam se, bolji – kazala je Perović.
Događaj je bio pohvala ženskoj upornosti, inteligenciji i kreativnosti u filmskom poslu koji i dalje nosi muške obrasce, prožet insertima iz filmova i serija u kojima su učesnice panela ostavile svoj pečat: „Dug moru“, „Kalup“, „Majka asfalta“, „Grudi“, „Mare“, „Vratiće se rode“, „Sutra ujutro“, „Nije kraj“ — koji su ilustrovali teme razgovora.
– Iako žene u filmskoj industriji danas imaju vidljivije uloge nego ikada, još uvijek funkcionišemo unutar sistema koji je suštinski muški, smatra Bojana Maljević, glumica, producentkinja i profesorica na FEFA fakultetu u Beogradu.
Naše mogućnosti i dalje u velikoj mjeri zavise od odluka, ukusa i moći muškaraca koji upravljaju procesima i budžetima. Kao glumica i producentkinja, svjesna sam da svaka ženska pozicija proističe ne samo iz talenta, već i iz istrajnosti u prostoru koji nije stvoren za nas. Jednake šanse neće postojati dok žene ne postanu ravnopravni donosioci odluka. Film, kao i život, mijenja se tek kada se promijeni ugao gledanja – a mi želimo ugao sa mnogo znanja, dobrog ukusa i ozbiljnom vizijom o značaju filma, umjetnosti, kulture i medija u našem društvu – poručila je ona.&nbsp;
O odnosu prema glumica u svijetu i kod nas govorila je i Nada Šargin, glumica i prvakinja drame Narodnog pozorišta u Beogradu.
– Slušam priče kako su ozbiljne i uistinu velike dramske glumice u Francuskoj obožavane, njegovane od strane filmske industrije. Za njih se pišu scenariji, gotovo svaka od njih ima i svoj pjevački album. Kako kaže Marion Kotilard: “Moj prijatelj muzičar znao je da mi je potrebno da se izrazim i kroz pjevanje i muziku, pa me je pozvao da nastupam na njegovim koncertima.” Voljene su i obožavane kao boginje. Kod nas imamo velikog Đorđa Karanovića koji je snimao filmove o ženama – Petrijin venac, Virdžina – i u drugim filmovima, poput Samo jednom se ljubi, imao jake ženske likove najrazličitijih karaktera, pokazujući koliko ga duboko zanima ženska priroda i snaga. Ali žene i dalje nijesu ravnopravno zastupljene u filmskoj industriji, a često su i manje plaćene – o čemu je još davno govorila najveća diva Milena Dravić – istakla je glumica Šargin.
– Sve sam sretnija i ponosnija što sam žena – valjda zato što tek sa zrelošću počinjem istinski osjećati što to znači i što sve možemo. Kroz stoljeća su se naše prethodnice borile i izborile za prava koja im nisu bila data. Danas je bolje nego nekad, ali smo daleko od kraja priče. Za jednake šanse potrebno je još truda i borbe – no promjene se vide i čuju, i mi ih živimo – zaključila je Marija Škaričić, glumica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Žene u filmu - ulogu po ulogu, mijenjaju pravila igre

U nedjelju je počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja i scenariste Mladena Vujačića i producenta Nemanje Popovića, u produkciji kompanije FAR Produkcija, na lokacijama u Podgorici, Nikšiću i Cetinju, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore koji je i podržao snimanje ovog filma.
- Film prati priču o Jovanu, usamljeniku u ranim tridesetim, koji živi na rubu društva, trošeći na pijanke zaradu od povremenih poslova. Nakon što potroši posljednju paru u kafani, u istom kraju, uz prugu, „pokupi“ ga kamionom Zoki Sampras. Pridružuje im se, kasnije, i Miško, propali beskućnik i alkoholičar. Zajedno rade za Samprasa, sakupljajući stare željezničke pragove duž zapuštene pruge- navodi se u saopštenju kratak sinopsis filma.
Radnja filma, dodaju, prikazuje kako su u svijetu tranzicije i izgubljenosti, dva alkoholičara uhvaćena u vrtlogu svakodnevnog teškog posla i zavisnosti od alkohola. No, Jovan polako počinje da shvata da se njihova „poslovna“ odiseja bliži kraju, Miško je nepovratno zarobljen u svojoj zavisnosti, a on otkriva da ima izbor: može izabrati drugačiji životni put i preći nepoznate životne pragove koji su pred njim.
Uloge u filmu tumače: Momčilo Otašević, Srđan Grahovac, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Nada Vukčević i drugi.
Direktor fotografije je Aleksandar Jakonić, scenograf je Ognjen Smolović, kostimografkinja Nena Todorović, snimatelj zvuka Bojan Radojević, a šminker Petar Raičević.
Projekat je podržan na konkursima Filmskog centra Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada Podgorica, Sekretarijata za kulturu Prijestonice Cetinje, a finansijski i logistički je podržan i od brojnih partnera i prijatelja: Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Montekargo, Tehnopolis, Cerovo, Martex.

Počelo snimanje kratkometražnog igranog filma „Pragovi“ reditelja Mladena Vujačića

Projekciju su prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, a to me nimalo ne iznenađuje - poručio je reditelj filma Roda Isa Ćosja u izjavi za kosovske medije nakon što je grupa mladića na Džada film festu prekinula njegovo emitovanje.
To, cijeni on, govori da oni nemaju tolerancije ni prema jeziku drugog naroda, a kamoli prema narodu, prostorima ili kulturi.
Kako piše <a href="https://www.koha.net/en/kulture/nacionalizimi-serb-ne-mal-te-zi-con-krye-perballe-filmit-shqip">Koha</a>, Ćosja ističe da mu je žao zbog crnogorske javnosti koja je taj film doživjela sa divljenjem.
- Mnogi filmofili, sineaste i intelektualci iz Crne Gore su me kontaktirali. Žao im je zbog toga što se dogodilo, ali su oduševljeni filmom. On je već imao premijeru u Podgorici i dočekan je uz ovacije - naglasio je Ćosja, koji smatra kako je prekid orkestrirala Srbija.
Film Roda biće prikazan večeras u Crnogorskoj kinoteci, tokom zatvaranja Džada film festa. Događaj će početi u 20 sati.

Ćosja: Projekciju mog filma u Podgorici prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, nijesam iznenađen

U Tivtu je juče započeo drugi dio škART REZIDENT programa posvećenog kvir i feminističkom filmu i aktivizmu.
Kako su saopštili organizatori, tokom sedmodnevnog intenzivnog programa, mladi umjetnici i umjetnice imaće priliku da kroz filmske i video forme istraže slobodu, identitet i aktivizam, uz mentorsku podršku priznatih crnogorskih stručnjaka iz oblasti filma.
- Učesnici/e programa kreiraće svoje filmove uz produkcijsku podršku NVU ŠkArt i mentorski rad sa Jelenom Mišeljić, teoretičarkom filma i predavačicom na FDU UCG, i Dušanom Vulekovićem, rediteljem i predavačem na FDU UCG. Program uključuje teorijska predavanja, diskusije, radionice kao i praktičan rad na projektu - istakli su oni.
Rezidencijalni program NVU ŠkArt pruža prostor za eksperimentisanje, i razvoj novih autorskih pristupa koji kombinuju umjetnost i aktivizam, a filmovi nastali tokom ovog programa biće prikazani na Reviji kvir i feminističkog filma koja je planirana za 6. i 7. septembar u Centru za kulturu Tivat - DTV Partizan.
Projekat je podržan preko konkursa Filmskog Centra Crne Gore za sufinansiranje komplementarnih djelatnosti.

Tivat: Započeo drugi dio škART REZIDENT posvećen kvir i feminističkom filmu i aktivizmu

Dokumentarni film „Čovjek lavina“, posvećen legendarnom bubnjaru Dragoljubu Đuričiću, biće premijerno prikazan na Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro Film Festival, u utorak, 26. avgusta u 21 čas, u okviru specijalne revijalne selekcije, na lokaciji festivala Forte Mare, saopštili su organizatori manifestacije.
 
- U režiji Slobodanke Radun, a u produkciji Jasmine Karajlović i Karla Kalezića, dokumentarni film „Čovjek lavina“ donosi snažan, emotivan i dinamičan portret muzičara koji je obilježio epohu ne samo kao umjetnik, već i kao simbol otpora, energije i autentičnog izraza- stoji u najavi premijere.
Kako su iz organizacije festivala poručili, publika će moći da kroz arhivske snimke, lične priče i muzičke segmente, prati Đuričićev životni i umjetnički put od djetinjstva u Cucama, preko mladalačkih dana u Herceg Novom, uspona kroz najpoznatije bendove bivše Jugoslavije (Leb i sol, Riblja čorba, YU grupa), pa sve do njegovog učešća u građanskim protestima 90-ih i stvaranja Balkanske lavine, prve regionalne perkusionističke grupe.&nbsp;
- Đuričić je bio više od muzičara – bio je pokret, ideja, lavina. Film otvara prostor za prisećanje, ali i ponovno prepoznavanje njegovog značaja za muzičku i društvenu scenu regiona.“Ovo nije samo film o muzici. Ovo je film o čoveku koji je svojim ritmom budio ljude- poručuje rediteljka Slobodanka Radun.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fq2nZKH4SI-k&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako su kazali organizatori, „Čovjek lavina“ je sniman na lokacijama koje su obilježile Đuričićev život i karijeru, a kroz razgovore sa njegovim prijateljima, kolegama i članovima porodice, pruža gledaocima priliku da upoznaju čovjeka iza bubnjeva emotivnog, strastvenog, često neshvaćenog umjetnika čija je harizma i danas inspiracija mnogima.
Autorsku ekipu filma čine rediteljka Slobodanka Radun, direktor fotografije Đorđe Družetić, montažer Uroš Timotijević, dizajn zvuka Slobodan Mihajlović. Koordinator produkcije i PR filma je Sonja Todorović-Šegrt.
U filmu govore Anton Krstović i Zoro Martineti (Egzodus), Vlatko Stefanovski, Lav Bratuša, Zdravko Čolić, Kiki Lesandrić, Žika Jelić, Lav Bratuša i mnoge druge javne ličnosti i prijatelji, kao i sinovi Đuričića.
Film je produciran od strane Montenegro Max Film-a iz Podgorice, Eklips 92 Skoplje, podržan od strane Filmskog Centra Crne Gore, Radio-televizije Crna Gora, Sekretarijata za kulturu glavnog grada Podgorice, Opštine Herceg Novi i Opštine Cetinje.
Premijera filma „Čovjek lavina“, ističu organizatori, biće jedan od centralnih događaja revijalnog programa i važan trenutak za sve ljubitelje dokumentarnog filma, muzike i ličnih, duboko ljudskih priča.
Nakon premijere organizovan je koktel u restoranu Jadran od 23 časa.

Premijera filma o Dragoljubu Đuričiću sjutra na Filmskom festivalu u Herceg Novom

Publika Filmskog festivala u Herceg Novom imaće eksluzivnu priliku da, od 23. do 29. avgusta, „zaviri“ u ono što nas očekuje u novim sezonama najpopularnijih regionalnih TV serija i razgovara sa članovima autorskih ekipa, rediteljima i glumcima.
U okviru vantakmičarskog programa TV niša na 38. Filmskom festivalu Herceg Novi - Montenegro film festivalu biće predstavljeni projekti „Ljuljaj me nežno“, „Otmica“, „Senke nad Balkanom“, „12 reči“, „Sram“, „Volja sinovljeva“ i „Zvaćeš se Varvara“.
Predsjednica Savjeta FFHN-MFF, Aleksandra Božović, kazala je da će prvi put biti predstavljeni i projekti Telekoma, a da će publika imati priliku da pogleda po jednu epizodu serije „Otmica“, čiji je scenarista jedan od najistaknutijih crnogorskih dramskih pisaca i scenarista, Stefan Bošković, a emitovanje na RTCG-u planirano je od septembra.
„Pored „Otmice“, biće prikazana i po jedna epizoda serija „12 riječi“ i „Zvaćeš se Varvara“, takođe u produkciji Telekoma. Serija „Ljuljaj me nežno“, koja će od početka septembra biti snimana u Herceg-Novom biće ekskluzivno najavljena na festivalu“, rekla je Božović.&nbsp;
Kazala je da će uz prikazivanje po jedne epizode svake serije, publika imati priliku da se susretne sa članovima autorske ekipe, rediteljima i glumcima, koji će svojim prisustvom dodatno uveličati predstavljanje, kao i čitav festivalski program.
- Posebna atrakcija biće ekskluzivna projekcija jedne epizode nove sezone izuzetno uspješne serije „Senke nad Balkanom“. Gost festivala biće istaknuti reditelj, glumac i producent Dragan Bjelogrlić - rekla je Božović.&nbsp;
Istakla je zadovoljstvo što će &nbsp;prvi put u Crnoj Gori, tokom trajanja festivala, ugostiti autore serije „Sram“, koja privlači ogroman broj gledalaca i pratilaca na društvenim mrežama.&nbsp;
- Trenutno se emituje druga sezona ove serije na HRT-u u Hrvatskoj, a autori će uz projekciju jedne epizode predstaviti i način na koji su došli do toga da imaju toliki uspjeh - kazala je Božović, ističući da je soundtrack iz serije najslušaniji ovog ljeta u Hrvatskoj, kao i da je riječ o teenage seriji koja je postala regionalni fenomen.
- Ove godine prvi put uvodimo serijski program i nadamo se da će naši gledaoci i posjetioci hercegnovskog Filmskog festivala uživati u onome što smo im pripremilia - zaključila je Božović.
Serije će biti predstavljene u dvorani „Park“, a prve na programu su 24. avgusta - „Ljuljaj me nežno“ reditelja Miloša Avramovića u 16 časvova, te „Otmica“ reditelja Miroslava Lekića u 19 časova.&nbsp;
Dan kasnije, 25. avgusta biće predstavljena treća sezona serije „Senke nad Balkanom“ reditelja Dragana Bjelogrlića.
U utorak, 26. avgusta od 19 časova na programu je predstavljanje treće sezone serije „12 reči“ rediteljke Jelene Stolice, a u srijedu, 27. avgusta od 19 časova serija „Sram“ rediteljke Jelene Gavrilović.
Posljednjeg dana programa TV niša, 28. avgusta u fokusu će biti TV serije “Volja sinovljeva” Nemanje Ćeranića, čije predstavljanje je zakazano za 10 časova, i “Zvaćeš se Varvara” reditelja Dejana Zečevića, od 19 časova.&nbsp;
U okviru programa TV Niša, a u saradnji sa RTCG i Filmskim centrom, biće organizovan i „pitch day“ na kojem će crnogorski autori u svojevrsnoj kompeticiji eksplicirati svoje projekte u nastajanju, a sve u cilju podsticaja produkciji igranih serijskih programa u Crnoj Gori.

Nove sezone najpopularnijih regionalnih TV serija na FFHN

Izuzetna hrabrost i istupanje jedne mlade žene u javnost sa pričom koja otvara srca, osvješćuje i što je najvažnije - dotiče ljude.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDNYUVM4I0pj%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Veoma važna tema, ali i jedno ogoljeno ljudsko iskustvo. Mateja Raičković je podijelila svoju priču, ali i njen koncept i nastanak. 🎥📽️🎞️

Izuzetna hrabrost i istupanje Mateje Raičković

Filmski centar, u skladu sa novim Sporazumom o saradnji u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske, nastavlja da širi svoje djelovanje u cilju realizacije prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije, a izuzetno veliki odziv autora na konkurse potvrđuje da su prepoznali novu institucionalnu podršku i &nbsp;mogućnosti za djelovanje i razvoj. To je istakla direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović.
Ona je podsjetila ta institucija posljednjih godina intenzivno razvija međunarodne saradnje, među kojima se &nbsp;posebno izdvaja partnerstvo sa Francuskim fondom za kinematografiju – jednim od najznačajnijih i najuticajnijih filmskih fondova u Evropi.
Božović je je da je saradnja sa Francuskom rezultat višegodišnjeg rada i strateškog planiranja koje je kulminiralo potpisivanjem bilateralnog koprodukcionog sporazuma između Crne Gore i Francuske.
- Komunikacija sa Francuskim fondom za kinematografiju započela je prije nekoliko godina, ali se značajno intenzivirala u posljednje tri. Prošle godine, na Kanskom filmskom festivalu, potpisali smo Sporazum o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Francuskog filmskog fonda, što je kruna našeg zajedničkog rada. Ove godine, zahvaljujući zalaganju Ministarstva kulture i medija i ministarke dr Tamare Vujović, potpisan je i prvi bilateralni koprodukcioni Sporazum u oblasti kinematografije između Crne Gore i Francuske - kazala je Božović u intervjuu za PR Centar.
Prema njenim riječima, ovo je jedan od najvećih uspjeha Filmskog centra od njegovog osnivanja 2018. godine, jer otvara nova vrata crnogorskim i francuskim autorima za saradnju, razmjenu ideja i zajedničko stvaranje.
- Već tokom prethodne godine, u okviru Hercegnovskog filmskog festivala, pokrenuli smo Crnogorske industrijske dane – Montenegro Film Rendezvous. Tada su predstavnici Francuskog filmskog fonda predstavili načine na koje naši producenti mogu učestvovati u njihovim programima. Dva crnogorska projekta izabrana su da se u novembru 2024. predstave francuskim producentima u Parizu, što je važan korak ka novim koprodukcijama - navela je Božović.
Kazala je da Filmski centar nastavlja da širi oblasti djelovanja u skladu sa novim sporazumom, a cilj je stvaranje prve bilateralne crnogorsko-francuske koprodukcije.
- Važno je da crnogorski filmski sektor dobije jasnu poruku da postoji institucionalna podrška. Već smo podržali jedan projekat koji, iako crnogorski, ima potencijal za koprodukciju sa Francuskom. Trenutno smo u toku još jednog konkursa koji je izazvao veliki odziv, što pokazuje da su naši autori prepoznali prostor za djelovanje i razvoj - smatra Božović.
Istakla je da je postojanje Filmskog centra od ključnog značaja za savremenu crnogorsku kinematografiju, jer stvara stabilan okvir za razvoj i međunarodnu prezentaciju domaćih filmova.
- Od osnivanja smo najmlađi Filmski centar u regionu, ali rezultati koje smo postigli zajedno sa crnogorskim autorima i producentima su značajni. Na svim velikim festivalima ove godine: od Trsta, preko Bijarica i Roterdama, pa sve do Berlina, imali smo svoje predstavnike i projekte. Na Berlinskom festivalu potpisali smo i Memorandum o saradnji sa Moldavskim filmskim centrom, a u Kanu je krunisan višegodišnji trud - rekla je Božović.
Kao dodatni pokazatelj rasta i stabilnosti sektora, Božović je ukazala na &nbsp;statistiku koja pokazuje da je broj prijava na konkurse Filmskog centra porastao za čak 60 odsto od 2017. godine.
- Producenti i autori sada mogu da planiraju svoje projekte dugoročno: od pisanja scenarija, preko razvoja, do same produkcije. Nije lako snimiti film u uslovima inflacije i povećanih troškova, ali kontinuirana institucionalna podrška omogućava sigurnost i stabilnost - istakla je Božović.
Kazala je da je film složen i skup proces koji zahtijeva timski rad i međunarodnu saradnju.
- Naš najveći uspjeh kao javne ustanove jeste to što smo uspjeli da izgradimo sistem u kojem se autori osjećaju sigurno i podržano - istakla je Božović.
Producent Miljan Vučelić ocijenio je da je Sporazum o filmskoj koprodukciji između Crne Gore i Francuske predstavlja izuzetno važan korak za razvoj crnogorske kinematografije.
- Riječ je o dogovoru sa Francuskom, najvećom filmskom silom Evrope i jednom od najznačajnijih u svijetu, pravom "zemljom filma".Ovaj sporazum otvara novi prostor za saradnju i koprodukcije. Do sada je postojala samo jedna koprodukcija između dvije zemlje, a nadam se da će se taj broj u narednom periodu značajno povećati - istakao je Vučelić.
Istakao je da nove mogućnosti, koje se otvaraju autorima, donose veću vidljivost njihovih projekata, kao i finansijsku i logističku podršku.
- Bez saradnje sa Francuskom teško je očekivati vrhunske rezultate na evropskoj sceni. - smatra Vučelić.
Podsjetio je da je pošle godine učestvovao sa jednim projektom na programu koji je organizovao Francuski fond za kinematografiju u okviru inicijative saradnje između Francuske i Balkana.
- Tom prilikom sam imao priliku da upoznam brojne francuske producente i upoznam se sa potencijalima koje Francuska nudi u ovoj oblasti. Iako je ovaj Sporazum važan, naši projekti moraju biti znatno konkurentniji – kako po pitanju budžeta, tako i u svim ostalim segmentima. Prostor za saradnju jeste proširen, ali je neophodan posvećen rad na razvoju projekata, jačanje institucionalne podrške, obrazovanje kadrova, te kontinuirana međunarodna prezentacija i promocija - rekao je Vučelić.
Kazao je i da Filmski centar Crne Gore već upućuje autore na relevantne adrese, organizuje brojne vidove saradnje, uključujući i one na domaćem terenu.
- Potrebno je to pratiti i koristiti, jer je to, po mom mišljenju, ključ za napredak - naveo je Vučelić.
Kazao je da u narednom periodu očekujem porast broja saradnji i koprodukcija.
- Vjerujem da će u narednom periodu biti i više događaja koji će dodatno promovisati saradnju između dvije zemlje. Našim autorima otvoriće se prostor ne samo za koprodukcije, već i za edukaciju i druge oblike međunarodnog povezivanja. Ovo je dobar početak. Naši autori treba samo da nastave da rade na svojim projektima &nbsp;i do saradnje će doći - &nbsp;zaključio je Vučelić.

Božović: Filmski stvaraoci prepoznaju novu institucionalnu podršku i mogućnosti za razvoj

Na filmu je 95 posto tima činio domaći kadar, a to je ono na čemu treba insistirati i investirati u domaći kadar. Kvalitet regiona treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte - kazao je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, reditelj Senad Šahmanović.
Svečana premijera filma Pontonovo srce, reditelja Seada Šahmanovića, zakazana je za utorak, 26. novembra u Podgorici.
Da bi se razbila sumorna stvarnost, i odmakli se od tema koje opterećuju, kaže Šahmanović, potrebno je posvetiti se malim momentima i uživati, kako kaže, u svakodnevnim rutinama.
,, Pontonovo srce je romantična komedija, ima elemente drame, kao i svakodnevni život, znači neki usponi i padovi, što mi proživljavamo kroz svakodnevnu komunikaciju i svakodnevne naše želje, šta želimo da promijenimo, da učinimo nešto lijepo za nekoga, da život krene pravim tokom. Što bi rekao jedan od najvećih reditelja u istoriji &nbsp;Hičkok, to je zapravo život iz koga su isječeni dosadni dijelovi” - rekao je Šahmanović.
Izazov je preći sa ozbiljnih tema na romantičnu komediju, prisjeća se Šahmanović, jer je to želja svih koji rade kao glumci, reditelji, i mnogi drugi kreativni pozivi, kako navodi,koji su vezani za stvaranje filma, da se, kako kaže, oprobaju u različitim žanrovima.&nbsp;
,, Svako želi da se potvrdi i da se iskaže u različitim žanrovima. Meni je bilo ovo jedno lijepo iskustvo! Svakako, bilo je izazova dosta i sve te stvari, mi vrlo često na setu kažemo, dobre stvari pamtimo a loše zaboravljamo i dobre stvari i ostaju iza nas. To je bio izazov, ali bilo je i uživanje, nekako ste rastećeni, samo ste posvećeni kreaciji, nemate taj grču grdima, kao što je bio prethodni moj film, kada kontrolišete te duboke emocije, esenciju i suštinu fima i sa manje riječi pričati o velikim temama nije jednostavno, onda to, i tokom montaže i svega, malo vas troši. Ovo nije bilo lišeno emocija, ali &nbsp;na neki drugi način” - istakao je Šahmanović.
Teško je zadovoljiti sve ukuse i kriterijume publike, cijeni Šahmanović, jer je publika sa ovih prostora, kako kaže, malo zahtjevnija, ali kad je nešto dobro onda se, ističe on, izmame i osmjesi i ljudi se opuste.
,, Politika je tu, u svim našim porama, jednostavno ne možemo pobjeći od nje. To je, kako se probudimo, uglavnom, na stanicama su vijesti šta se događa, hoće li biti ovoga, neće li biti onoga, hoće li se usvojiti ovo ili ono…To je kao da živimo paralelnu realnost. Jednostavno, ne možete se probuditi a da ne otvorite novine, društvene mreže, šta god, upalite televiziju, i nekako je vrlo tih malih stvari, takozvanih, koje čine život. Mi stalno govorimo o kulturi, o sportu, o svim stvarima koje čine život ljepšim, &nbsp;i ljudi koji se bave tim poslovima, koji &nbsp;dobar dio sebe posvećuju i za opšte dobro, i za svoje dobro, da prezentuju i grad, i zemlju u svijetu. Posvećuje se pažnja tome, ali to je sve instant “ naglasio je Šahmanović.
Inostrana koprodukcija je važna, poručuje Šahmanović, jer je to zajedničko tržište bivše zemlje, ali i pored tih gostujućih, ističe on, afirmisanih ljudi, na filmu Pontonovo srce je bilo mnogo, kako kaže naših ljudi, koji krče svoj put ka karijeri filmskoj.
,, Ono na šta sam posebno ponosan, imali smo jednog, ili eventualno dvojicu, gostujućih glumaca, a da je bilo preko trideset, što mladih i što iskusnih, i da je 95 posto kreativnog tima, i uopšte tima koji je realizovao ovaj projekat, domaći kadar. I to je nešto što je mnogo važno i nešto što treba svi da insistiramo, &nbsp;da investiramo u domaće kadrove. Da mi pravimo naše, jer tu postoji dosta kvaliteta. Treba stvarno biti uvijek objektivan, nije to taj kvalitet regiona, treba da se postigne, ali on se postiže kroz rad, kroz praktične i vježbe, i na kraju malo veće projekte. Ljudi stiču iskustvo, i znanje, i samopouzdanje, jer ako toga nema, ako nije dobio priliku, znate i u sportu, i u fudbalu, onaj igrač koji ne igra, koji se pojavi 5 minuta, je izgubio samopouzdanje…Treba dati ljudima priliku i da pogriješe, i da ne budu možda najbolji na tom svijetu, ali će tokom rada, tokom procesa, tokom stvaranja, razviti i samopouzdanje, &nbsp;i iskustvo, &nbsp;i čuti neke lijepe riječi od starijih kolega” - zaključio je Šahmanović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsNVh0fIQfV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šahmanović: Život iz koga su isječeni dosadni dijelovi

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Nekada najbolji odbrambeni igrač svijeta je kao selektor oborio sve negativne rekorde crnogorske rukometne reprezentacije - "lavovi" su pod vođstvom Didijea Dinara bili akteri utakmice sa najviše golova u istoriji evropskih prvenstava (izgubili 41:40), a grupu D su završili sa 121 primljenim pogotkom na tri utakmice.
- Mislim da smo u prvoj utakmici dali mnogo, baš mnogo. Doživjeli smo veliko razočaranje protiv Farskih Ostrva, a na trećoj utakmici nam je takođe trebalo mnogo motivacije. Ovo je bio težak meč za igranje. Treća utakmica je nešto drugo, jer smo bili razočarani što se nijesmo kvalifikovali. 
Zbog toga smo doživjeli tri poraza, ali uz dobru prvu utakmicu. Zaslužili smo nešto drugačije. Znamo da bi, da smo odigrali neriješeno na prvoj utakmici, takmičenje izgledalo drugačije. Ali, znamo i da uz psihološko stanje ponekad stvari budu drugačije. Doživjeli smo tri poraza i svi smo, naravno, nezadovoljni- poručio je Dinar <a href="https://rtcg.me/sport/rukomet/802542/dinar-naravno-da-zelim-da-ostanem-selektor.html">za RTCG.</a>
Komentarisao je i ogroman broj primljenih golova i lošu odbranu.
- Da, da, da. Ja sam bio kralj odbrane. Ali, problem je biti kralj tokom igračke karijere i imati način da se odbrana organizuje. Potrebne su nam i rotacije. (1:16) Kada želimo da promijenimo pozicije tri i četiri, nemamo zamjene da bismo uvijek mogli to da uradimo. Imamo pivota koji brani na trojci, a zamjene koje ulaze igraju dvojku. Uvijek moramo da pravimo gimnastiku da bismo mijenjali stvari, a potrebne su nam stalne rotacije. Iz grešaka se uvijek uči i mora se nastaviti sa napretkom. Vidjeli smo i Bakića, mladog igrača, kojem je potrebno više prostora da bi igrao i učio. I potrebno je da se neke stvari obnove i da se izvuku pouke iz onoga što se desilo kako bismo se popravili. Danas, naravno, nije dobro, ali sada imamo kvalifikacije protiv Finske, s kojom smo već igrali. Imamo i želju da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo, jer ovo nije posljednja prilika- kazao je selektor.
Govorio je i tome da li su on i igrači razočarani, kao i o očekivanjima za dalje.
- Ne, ne, ne bi trebalo biti razočaran. Mi smo tim. U timu se uvijek pobjeđuje zajedno, gubi zajedno i uči zajedno. Sada ne bi trebalo tražiti krivca, jer kada su stvari vruće svi smo ljuti. Trebalo bi tražiti rješenja i razmišljati hladne glave. Dakle, razočarani jesmo zbog poraza, ali moramo da učimo- poručio je Dinar.

Dinar: Mi smo tim, pobjeđujemo i gubimo zajedno, želim da ostanem selektor

Prioritet Vlade u prva dva kvartala ove godine biće obaveze koje se odnose na zatvaranje preostalih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopšteno danas na prezentaciji Nacrta programa pristupanja Crne Gore EU 2026 – 2027.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), u konsultacijama o tom dokumentu učestvovali su predstavnici Odbora za evropske integracije Skupštine, članovi pregovaračke strukture i nevladinih organizacija.
&nbsp;Državna sekretarka u MEP-u Biljana Papović je pojasnila da Program pristupanja predstavlja najvažniji strateški dokument u pregovaračkom procesu i da obuhvata obaveze za ovu i narednu godinu.
&nbsp;- Pred Crnom Gorom je, shodno dosadašnjoj praksi, veliki broj obaveza u okviru samog dokumenta, ali da je neophodno napraviti jasnu razliku između onih koje proizilaze iz završnih mjerila, odnosno zatvaranja pregovaračkih poglavlja- navela je Papović.
&nbsp;Ona je istakla da su upravo te obaveze prioritet Vlade i pregovaračke strukture u prva dva kvartala 2026. godine, kada je predviđen rok za njihovu realizaciju, a sve u cilju zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine.
&nbsp;Kako je kazala Papović, od ukupno 564 akta, od čega je 490 planirano za 2026. godinu, 122 obaveze direktno su vezane za ispunjenje mjerila i zatvaranje poglavlja, i to 22 strateška akta, 48 zakona i 52 podzakonska akta.
&nbsp;Ona je naglasila da je izuzetno važno da Crna Gora do kraja naredne godine završi pregovarački proces, navodeći da su rokovi kratki.
&nbsp;Papović je, imajući u vidu značaj uloge i djelovanja civilnog društva u procesu pristupanja države EU, pozvala predstavnike nevladinih organizacija da se uključe i doprinesu kako bi se kvalitetno i na vrijeme završio posao.
&nbsp;Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore EU i pravnu tekovinu EU Denis Vukotić je kazao da Program pristupanja predstavlja ključni strateški dokument evropske integracije.
&nbsp;Njime se, kako je pojasnio, definišu obim i dinamika reformi neophodnih za usklađivanje sa pravnom tekovinom Unije i koji se, uslijed kontinuiranog razvoja pravne tekovine EU, ažurira na godišnjem nivou kako bi odražavao najnovije izmjene i osigurao usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima.
&nbsp;On je pojasnio da je izrada tog dokumenta započeta tokom četvrtog kvartala prošle godine, sa ciljem da se dokument uskladi sa novom pravnom tekovinom EU iz perioda od 1. oktobra 2024. do 31. oktobra 2025, kao i sa dinamikom donošenja nacionalnih zakonodavnih i strateških dokumenata neophodnih za finalizaciju pristupnih pregovora do kraja 2026. godine.
&nbsp;- Priprema Programa pristupanja Crne Gore EU za period 2026–2027 podrazumijevala je detaljnu analizu 2.625 akata Unije, pri čemu su relevantni propisi koji se prenose u nacionalni pravni poredak pretočeni u planske obaveze sadržane u Programu- naveo je Vukotić.
&nbsp;Kako je pojasnio, Program je koncipiran tako da jasno razdvaja aktivnosti koje predstavljaju neposredan preduslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se sprovode u okviru redovnog procesa daljeg usklađivanja sa pravnom tekovinom EU.
&nbsp;- Aktivnosti od ključnog značaja za zatvaranje poglavlja planirane su u prva dva kvartala godine, u skladu sa praksom Evropske komisije prema kojoj sve obaveze moraju biti realizovane najmanje četiri mjeseca prije planiranog zatvaranja pregovaračkih poglavlja- kazao je Vukotić.
&nbsp;Šefica Odsjeka za poljoprivredu i ribarstvo u Ministarstvu evropskih poslova Granica Kovačević Petrić predstavila je statistički aspekt dokumenta, ukazavši na obim obaveza u okviru strateškog i zakonodavnog okvira po godinama, sa posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja i institucije sa najvećim brojem planiranih obaveza.
&nbsp;Ona je istakla da je Nacrtom Programa pristupanja najveći broj obaveza planiran u šest pregovaračkih poglavlja: 14 – Saobraćajna politika (81 obaveza); 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi (80 obaveza); 1 – Sloboda kretanja robe i Poglavlje 13 sa istim brojem obaveza (55 obaveza); 27 – Životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza) i 23 – Pravosuđe i temeljna prava (28 obaveza).
&nbsp;Kovačević Petrić je istakla da su najviše obaveza planirali Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede (94), Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove (80), Ministarstvo finansija (62), Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (41), Ministarstvo ekonomskog razvoja (38) i Ministarstvo saobraćaja (36).

MEP: Prioritet Vlade zatvaranje preostalih poglavlja, da se uključi i civilni sektor

„On 01 December 2020, user DN3GOV (Petar Lazović) and user 5S7GLO (Ljubo Milović) discussed a potential business related to the smuggling of cocaine from Ecuador to Europe…“. This is only a small part of the extensive information on cocaine smuggling that Europol sent to the Special Police Department and the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro at the end of 2021 and during the first half of 2022, as well as later. On several occasions, at the request of Podgorica, French Europol sent extensive, classified intelligence data to colleagues in Montenegro. Since 29 April 2022, when Predrag Šuković was appointed head of the Special Police Department, he has been the sole address in Montenegro to which confidential material from France is delivered.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260120190152_f4bd9c97afe23dda9bdbc4caa7301cf53fcbfdff66cda9be592dd9b1798fb7af" data-rendition-name="original" width="810" height="540" loading="lazy" alt="CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil"> <figcaption>CENTER FOR SHIPMENTS TO EUROPE: Port of Guayaquil(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>TRUTHS AND LIES ABOUT SMUGGLING FROM ECUADOR</h2> The story of drug smuggling from South America, especially Ecuador and Colombia, is not a new one. According to data from the U.S. Drug Enforcement Administration (DEA), cocaine seizures in Western and Central Europe reached a record 315 tons in 2021, and it is assumed that - despite numerous international police operations - drug trafficking to Europe has not decreased, on the contrary. In the established practice of foreign agencies combating transnational drug trafficking, the Ecuadorian port of Guayaquil has been recognized as one of the key hubs for cocaine smuggling from South America. Reports in Ecuadorian media show that many Europeans found Ecuador extremely interesting. Not only for tourism.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260120190152_44b413b54b38d02f32af2c99e1dab39a04661ba883205d91a8272268b2b4e971" data-rendition-name="original" width="1227" height="950" loading="lazy" alt="PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper"> <figcaption>PRECISE RECORDS: Cover of Primicias newspaper(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Between 2017 and 2021, according to migration reports, 721 Albanians, 1.053 Belarusians, 3.111 Greeks, and 192 Montenegrins entered Ecuador. It is estimated that 30 percent of them came for drug trafficking and settled in restricted zones of the port of Guayaquil - writes the Ecuadorian magazine Primicias. That Ecuador is an important destination for drug trafficking, primarily cocaine, has long been known to numerous European police forces and prosecutors’ offices. However, so far only the Special State Prosecutor’s Office of Montenegro has linked Ecuador with cigarette smuggling - and not on the basis of reports from Western partners, but through indictments drafted with an obvious abuse of Europol reports!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260120190152_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković"> <figcaption>BEHIND THE INDICTMENT: A trio of special prosecutors - Medojević, Vukotić and Janković(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>12 „MOVING“ SENTENCES</h2> The journalistic team of Television E uncovered that in the indictment of the SSPO against Aleksandar Mijajlović and seven other defendants, signed by Special Prosecutor Miroslav Turković, SKY messages provided by Europol in connection with cocaine smuggling are being used to prove cigarette smuggling?! The very same messages are also being used by a trio of prosecutors - Ivan Medojević, Jovan Vukotić and Maja Janković - in indictments for cocaine smuggling from Ecuador. How was this possible? Television E attempted to obtain an answer from the Special State Prosecutor’s Office. - Is the Prosecutor’s Office aware of the fact that the same SKY messages, which Europol delivered to state authorities in connection with cocaine trafficking, were used in investigations related to cigarette smuggling from Ecuador - a Television E journalist asked Special Prosecutor, spokesperson of the Special State Prosecutor’s Office.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241231081244_2651786e076fde0428b6aa9f927476d1a0d1dede20279201a2be776335f53033" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vladimir Novović"> <figcaption>LONG-TERM, PERSISTENT SILENCE: Chief Special Prosecutor Vladimir Novović(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  There was no response from the SSPO, headed by Vladimir Novović. Despite the silence, analysis of the prosecutorial material unequivocally indicates that inserting 12 sentences from one investigation into an entirely different prosecutorial case could not have happened by mistake, nor is it the result of coincidence. <h2>MANIPULATION OF NICKNAMES</h2> However, this is not the only suspicion of abuse of SKY messages. By comparing Europol’s intelligence document and the indictments for cigarette and cocaine smuggling, the Television E investigative team noticed another significant alteration. The SKY code 5OIQOW behind which, according to Europol, is a user of encrypted communication who uses the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“ („Novi Miki“) is suddenly attributed by the Special State Prosecutor’s Office - without any evidence and without reference to Europol’s report - to the Podgorica businessman Aleksandar Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260120190156_74abcc26187f39ace428679165f436f1def88a8d7c6ca896c29ea2546cbb1eb8" data-rendition-name="original" width="2478" height="874" loading="lazy" alt='JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"'> <figcaption>JUSTIFICATION FOR "RIPLI": Excerpt from the indictment that "explains" the origin of the nickname "Aco"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Communication between the SKY ECC account user with code DN3GOV and the account user with code 5OIQOW logically and reasonably leads to the conclusion that the person who used the SKY ECC encrypted communication account with code 5OIQOW had the nickname „Aco“. At the same time, the defendant Aleksandar Mijajlović did not dispute this fact, and when providing personal information stated that „Aco“ is his nickname - reads, among other things, the indictment for cigarette smuggling. The explanation provided by Special Prosecutor Turković in the indictment truly appears to be a crude construct meant to mask manipulation. This is because the Europol document does not mention the nickname Aco anywhere, but only the nicknames „Miki“, „Miki 1“ and „New Miki“! This raises suspicion that someone from the Special Police Department or the Special State Prosecutor’s Office abused SKY messages and altered Europol’s intelligence document.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241002131044_0a7241e2fe33fdc9c90e2a3cd7e3d10f1eeb42064f903989d9d893ef5e01ef44" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Viši sud Apelacioni sud zgrada"> <figcaption>INSTITUTIONAL SILENCE: The building in Podgorica where the High Court and the Supreme Court of Montenegro are housed(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>BLINDNESS OF THE AUTHORITIES</h2> All of this passed unnoticed by judges who, evidently laconically, confirmed the indictments. And all of this is happening after the warning revelations by Croatian attorney Ante Nobilo, who directly accused Special Prosecutor Šoškić of abuse of office in the case of the indictment against Milivoje Katnić, Zoran Lazović and Saša Čađenović. This opens a series of questions. Will the silence of Chief Special Prosecutor Vladimir Novović continue? Will the Prosecutorial Council react? Will the High Court or the Court of Appeal raise the issue of the unconditional confirmation of indictments? Many questions, for now without a single answer. In the coming days, the journalistic team of Television E will continue to expose numerous inconsistencies and manipulations in indictments through its reports. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fenglish%2Fsky-set-up-how-did-the-special-state-prosecutor-s-office-use-the-same-messages-in-investigations-of-cigarette-smuggling-and-cocaine-trafficking-in-the-case-of-aleksandar-mijajlovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

How did „Miki“ and „New Miki“ from Europol become „Aco“ in the SSPO indictments?!

Predsjednik Donald Tramp poslao je pismo norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu u kojem je razočaran što mu njegova zemlja nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, te da stoga mira ne mora da se pridržava, posebno imajući na umu preuzimanje Grenlanda. Ovo je izazvalo oštre kritike i ponovo skrenulo pažnju na 25. amandman i način na koji predsjednik može biti smijenjen bez opoziva (impeachmenta).
Portal Njuzvik razgovarao je sa stručnjacima o amandmanu i vjerovatnoći da bi se mogao iskoristiti za smjenu Donalda Trampa sa funkcije predsjednika.
Zašto je važno

 U pismu Stereu, Tramp je ponovio da SAD trebaju „potpunu i apsolutnu kontrolu nad Grenlandom“ i naveo da „više ne osjeća obavezu da misli isključivo o miru“. Takođe je istakao da mu Norveška nije dodijelila Nobelovu nagradu za mir, odluku koju donosi nezavisni Norveški Nobel komitet, a ne norveška vlada.
Nakon pisma i Stereovog odgovora, neki demokrati su pozvali na primjenu 25. amandmana, koji omogućava članovima predsjedničkog kabineta da zakonito smijene predsjednika ako smatraju da nije sposoban da vodi zemlju.
Od povratka na funkciju prije tačno godinu dana, Tramp je pojačao retoriku o mogućem aneksiranju Grenlanda, autonomnog teritorija u okviru Kraljevine Danske, na kojem se nalazi američka svemirska baza u Pitufiku. Tramp tvrdi da je arktičko ostrvo ključno za bezbjednost SAD, a Bijela kuća nije isključila upotrebu vojske u tom cilju.
Sjedinjene Američke Države i Danska su članice NATO-a, koji ih štiti članom 5 – napad na jednu članicu smatra se napadom na sve. Stručnjaci upozoravaju da bi eventualna vojna akcija SAD protiv druge NATO države dovela do rasula u savezu.
Šta je 25. amandman?

 25. amandman je ratifikovan 1967. godine, nakon atentata na predsjednika Džona F. Kenedija. Njime je predviđeno kako postupati u slučaju medicinskih hitnih situacija ili nesposobnosti predsjednika da obavlja svoje dužnosti.
Amandman ima četiri odjeljka.
 Prvi odjeljak navodi da, ako predsjednik umre, podnese ostavku ili bude smijenjen, potpredsjednik postaje predsjednik.

Tag: film