U Crnoj Gori se ove godine dogodilo 27 ubistava, saopštio je funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić, navodeći da je, od sticanja crnogorske nezavisnosti, ovo najtragičnija godina po broju ubistava.
- Ove godine desilo se 27 ubistava u Crnoj Gori, imajući u vidu javno dostupne podatke, a bojim se da možda ima i više. Tu govorim ne samo o obračunima kriminalnih struktura, nego o svim ubistvima koja su se desila u Crnoj Gori- rekao je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je 1993. ili 1994. godine bilo od 40 do 50 ubistava, a da od tog perioda do danas godišnje nije bilo zabilježeno ovoliko najtežih krivičnih djela.
&nbsp;- Kada je obračun kriminalnih struktura u pitanju, ove godine je stradalo devet državljana Crne Gore, sedam na teritoriji naše države, što je takođe ogromna brojka koja upozorava i govori da je situacija izmakla kontroli i da su, bez obzira na to koliko se napora ulagalo, brojke katastrofalne- naveo je Adžić.
&nbsp;On je kazao da je prošle godine bilo sedam likvidacija u obračunima kriminalnih struktura, ali da je 90 odsto njih bilo rasvijetljeno.
&nbsp;- Kada je u pitanju ova godina, imamo oko 60 odsto nerasvijetljenih krivičnih djela. U ovih sedam obračuna imamo četiri stradala, za koja još ne znamo ko su počinioci tih krivičnih djela- rekao je Adžić.
&nbsp;On je upozorio da je to veoma loša statistika.
&nbsp;- Iako ne volim i mnogo mi je teško da govorim o procentima, kada su u pitanju ljudski životi, ali to je alarm koji mora sve dobro da nas trgne- dodao je Adžić.
&nbsp;On je istakao da Crna Gora ne zaslužuje da bude najgore rangirana u Evropi po ovom pitanju, i da svi ljudi koji se bave bezbjednošću treba da daju doprinos i pomognu jer, kako je ocijenio, ukupna situacija ne ide u dobrom smjeru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Adžić: Ovo je najtragičnija godina od sticanja nezavisnosti, u Crnoj Gori počinjeno 27 ubistava

Ne postoji objašnjenje zašto vladajuća većina ne usvaja 'antimafija' zakon osim ako ne žele da kriminalcima daju dodatno vrijeme da novac stečen kriminalnom djelatnošću sakriju i učine ga nedostižnim nadležnim organima, ocijenio je član Predsjedništva Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić.&nbsp;
- Od promjena koje su se desile 2020. godine ovo je prvi put da će budžet Crne Gore biti manji u odnosu na prethodnu godinu, bez obzira na enormna zaduženja Vlade Crne Gore, što jasno pokazuje da je 'antimafija' zakon osim za obračun sa kriminalnim strukturama nasušno potreban i za punjenje budžeta - saopštio je Adžić.&nbsp;
Adžić je istakao da je URA u saradnji sa eminentnim pravnicima koji se bave ovom problematikom dodatno unaprijedila zakonsko rješenje koje su predložili prije par mjeseci. Dodajući da URA u zadnjih pet godina predlaže i insistira na usvajanju zakona, za šta do sada u svim ostalim parlamentarnim partijama nije bilo volje.
- Novim predlogom URA želi osnažiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i da pomognemo punjenju budžeta koji je u ozbiljnom problemu. Naš predlog podrazumijeva prebacivanje tereta dokazivanja sa institucija na kriminalne strukture što omogućava uštedu državnih resursa i povećava efikasnost. Kontrola stečene imovine sprovodila bi se u parničnom postupku nezavisno od krivičnog, što znači da ukoliko neko bude oslobođen za krivično djelo koje mu se stavlja na teret, ali ne može da dokaže porijeklo imovine, ona će svakako biti oduzeta - objašnjava Adžić.
Kako kaže, antimafija zakon je jedini način da se stane na put organizovanom kriminalu.
- Dok god on ne bude usvojen nećemo vjerovati u istinsku želju vladajuće većine da se obračuna sa kriminalom i korupcijom - zaključio je Adžić.

Adžić: Antimafija zakon koji je predložila URA se ne usvaja da bi kriminalci sakrili novac

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnju zastupnicu Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Katarinu Peković i umjesto nje postavila Mirka Đukovića.
Pored toga, i Ana Srdanović je postavljena za zamjenicu zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Poslanik Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić razriješen je sa pozicije člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, a imenovan poslanik Socijaldemokrata (SD) i jednan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-izabran-za-zamjenika-predsjednika-odbora-za-bezbjednost-i-odbranu-i-clana-vijeca-za-nacionalnu-bezbjednost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istim rješenjem je za člana Vijeća ponovo imenovan direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović.
Samir Orahovac je, odlukom Vlade, određen za vršioca dužnosti direktora Agencije za sajber bezbjednost.
Osim toga, Vlada je donijela postavila Biljanu Petrović Nedović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za normativne poslove i praćenje primjene propisa iz oblasti zdravstvene zaštite u Ministarstvu zdravlja, te donijela rješenje o prestanku mandata sekretara Ministarstva evropskih poslova Miodraga Rašovića. On je potom određen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.&nbsp;
Vlada je donijela i rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Zavoda za školstvo - rukovoditeljke Sektora za unapređivanje obrazovanja Nataše Gazivode.
Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja predloženo je da za članove Odbora direktora, predstavnike državnog kapitala, izabere: Marka Gačevića, Ljupka Klačara, i Vladimira Stojkanovića, a Vlada je odredila Maju Ivanović za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Castello Montenegro“ AD Pljevlja, zakazanoj za 17. decembar 2025. godine.
Svetlana Rajković je razriješena sa mjesta sekretarke Savjeta za vladavinu prava, a na tu poziciju imenovan Denis Vukotić.
Vlada je Jasminu Lukačeviću produžila v.d. mandat na poziciji sekretara Ministarstva dijaspore.
- Vlada je donijela Rješenje o razrješenju dužnosti članice Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje Marije Raičević, te donijela rješenje o imenovanju Jelene Đukić za članicu Komisije za provjeru ponuda po Javnom pozivu za izbor lica koje vrši markiranje - naveli su u Vladi.
Mandat je produžen i &nbsp;v. d. generalne direktorice Direktorata za inovacije i pametnu specijalizaciju u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Ivani Janković Mijanović, kao i v. d. generalnog direktora Direktorata za obrazovanje i vaspitanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete Draganu Mijuškoviću.

Vlada razriješila Katarinu Peković, Mirko Đuković novi zastupnik Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava

Nedavni događaji i incidenti sa turskim državljanima u Crnoj Gori pokazali su veliku nesposobnost izvršne vlasti, slabost institucija, veliku neinformisanost, neodgovornost, neozbiljnost i amaterizam, smatra potpredsjednik Građanskog pokreta URA Filip Adžić.
- Izvršna vlast je pokazala sve ono što ne bi trebalo da se u vanrednim okolnostima pokaže. Umjesto da smire tenzije koje su očigledno nastale u društvu, uzela se pravda u svoje ruke i uz zdušnu podršku pojedinaca iz vlasti organizovan je lov na strane državljane, prvenstveno Turke po ulicama - rekao je Adžić u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji.
Adžić tvrdi da je državni aparat iskorišćen tako što su se slušali zahtjevi mase i ljudi koji su šetajući ulicama rušili multietnički sklad i kršili zakon.
- Pojedinci su osjetili da fašizam i ksenofobiju plasiraju u javni diskurs. Još jednom kažem da mi je žao što je došlo do ove situacije. Žao mi je zbog događaja koji su se desili, a mladiću iz Podgorice koji je ranjen želim brz oporavak. To ne bi smjelo da se dešava. Međutim, s druge strane ne možemo donositi odluke s vrlo malo informacija i na potpuno pogrešan način rješavati ovakvu situaciju - naglasio je Adžić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je država koja živi od turizma i u Crnu Goru treba da svako bude dobrodošao.
- Moramo da vodimo računa kako se ophodimo prema strancima i prema turistima - dodao je Adžić.
Adžić je kazao da je nedopustivo zbog ponašanja pojedinaca žigosati cijele nacionalne grupe.
- To je opasno. Onako postrojavati ljude uz zid kao za vrijeme rata i loviti ih po ulicama je skandal kakva Crna Gora skoro nije vidjela. Ovo ćemo prije ili kasnije platiti i ovo će se sigurno na nešto odraziti, a dominantno mislim da će se odraziti na ekonomiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Postrojavati turske državljane uz zid kao za vrijeme rata je skandal kakav Crna Gora skoro nije imala

Tragični događaji na našim ulicama kojima gotovo na nedjeljnom nivou svjedočimo ukazuju na to da je mafija trenutno nadjačala državu i da je krajnje vrijeme za usvajanje konkretnih i efikasnih mjera u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine, to jest, “antimafija” zakon ključna je alatka u toj borbi, kazao je Filip Adžić, visoki funkcioner Građanskog pokreta URA.
Adžić dodaje da je cilj organizovanih kriminalnih grupa profit i da nema sumnje da je najefikasniji način borbe protiv njih oduzimanje nelegalno stečene imovine.
- Zakonsko rješenje koje predlažemo već pet godina, a koje je modifikovano na predlog najuticajnijih NVO i međunardnog eksperata iz ove oblasti, najsličnije je onom što je u javnosti prepoznato kao "italijanski model" - kazao je Adžić.
On je dodao da ovim prijedlogom URA želi osnažiti borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, prije svega prebacujući teret sa institucija na kriminalne strukture, što, naveo je Adžić, umnogome štedi državne resurse i povećava efikasnost.
- Zakonsko rješenje koje smo kreirali, između ostalog, podrazumijeva da nema nikakvog vremenskog ograničenja za ispitivanje porijekla imovine, i što je najvažnije, predviđeno je da se kontrola stečene imovine sprovodi u građanskom(parničnom) postupku, potpuno odvojeno od krivičnog, i da teret dokazivanja bude na osumnjičenom - istakao je Adžić.
On je naglasio da je izuzetno važno što sa ovim zakonskim rješenjem neće biti izuzeti nosioci najvećih državnih funkcija bez obzira na imunitet koji posjeduju.
- Da je naše zakonsko rješenje ranije prihvaćeno, država bi već zadala ogroman udarac organizovanim kriminalnim grupama i prihodovala minimum 35 miliona eura, koji su mogli biti upotrijebljeni za modernizaciju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Državnog tužilaštva i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija - zaključio je Adžić.

Adžić: Imamo spreman “antimafija” zakon, država da udari gdje kriminalce najviše boli

Još jednom je državni aparat iskorišćen tačnije zloupotrijebljen za borbu protiv neistomišljenika. Ono što bi trebalo svakoga da zanima je da će nečije neznanje ili smišljenu lošu namjeru na kraju krajeva platiti građani Crne Gore kroz sudske troškove - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije nakon što je njihov predsjednik Igor Rmandić juče, poslije skoro dvije godine, oslobođen optužbi da je vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frmandic-poslije-skoro-dvije-godine-osloboden-optuzbi-da-je-vrijedao-adzica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. U tom kontekstu, u Nezavisnom sindikatu su danas poručili da neće kao ni mnogo puta do sada - biti individualne odgovornosti - već da će se pisci ovog lošeg scenarija i njihovi izvršioci radova hrabro i junački sakriti iza države.
- Od samog početka iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od strane pojedinaca iz MUP-a i Uprave policije bila je zamišljena kao batina usmjerena na gušenje sindikalnog aktivizma, slobode govora i borbe za osnovna ljudska prava. Bila je ovo prilika koju su neki ljudi vidjeli kao šansu da uguše Nezavisni sindikat policije Crne Gore i našu borbu za bolji položaj svih zaposlenih u MUP-u - ocijenili su oni.
Pitaju kako drugačije tumačiti uporno istrajavanje Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na skoro dvogodišnjem vođenju postupka kada je potpuno jasno da dokaza nema nego kao iscrpljivanje i držanje u neizvjesnosti održavanjem priče o tome kako su NSPCG i njegov predsjednik možda za nešto krivi jer „još uvijek im se sudi“.
- Kako drugačije tumačiti istrajavanje na vođenju postupka čak i onda kada se navodno oštećeni (bivši ministar Adžić) pismom obrati sudu i kaže da on postupak nije ni pokrenuo, da ga njegovo vođenje ne interesuje te da zbog drugih obaveza nema vremena da se pojavi pred sudom kao svjedok? Dakle, oštećeni iz optužnice jasno kaže da nije oštećen, svi drugi vide da dokaza nema ali OB Podgorica i njega i nas i cijelu crnogorsku javnost ubjeđuje da je naša moć percepcije i rasuđivanja vrlo tanka i da on jeste oštećeni jer oni tako kažu. A ko smo mi da im ne vjerujemo? - naglasili su u Nezavisnom sindikatu.
Pored kompletne javnosti nije im, kako su kazali, povjerovao ni onaj ko je najmjerodavniji i ko ima konačnu riječ - sud.
- Pravilno cijeneći dokaze provedene u postupku, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice vezane za sam događaj i praksu Evropskog suda za ljudska prava sud je donio ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku a to je da prekršaj nije ni počinjen - naveli su oni.
Suđenja za neka, čak i teška, krivična djela traju, kako su ukazali, značajno kraće nego što je trajalo suđenje za navodni prekršaj iz oblasti javnog reda i mira predsjedniku Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igoru Rmandiću.
- Ipak, nakon skoro dvije godine suđenja istina i pravda su pobijedile i predsjednik NSPCG je odlukom Suda za prekršaje u Podgorici oslobođen optužbi da se na protestu sindikata održanom 20. septembra 2023 god. ispred zgrade MUP-a drsko ponašao i vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića - naglasili su oni.
Kao što su, kažu, znali tog 20. septembra 2023. godine - tako znaju i danas da nijesu i neće uspjeti da ih pokolebaju.
- Nijesu i neće uspjeti da nas slome. Nijesu i neće uspjeti da nas ućutkaju. Naša borba i dalje traje zahvaljujući hrabrim kolegama koji podržavaju iskrenu ideju pravog, čistog i beskomromisnog sindikalizma u kome je radnik na prvom mjestu. Dostojanstvo nema cijenu i nema alternativu - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Koliko god neko bio jak i spreman da se nosi sa problemima uvijek je. cijene oni, dobro ako ima pomoć u toj borbi.
- Mi smo je u ovom slučaju imali od gospođe Tee Gorjanc Prelević i Akcije za ljudska prava (HRA) koji su nam od samog početka obezbijedili besplatnu pravnu pomoć koja nam je u ovoj situaciji bila od nemjerljivog značaja i na kojoj smo iskreno i vrlo zahvalni. Zahvalnost dugujemo i advokatu Daliboru Tomoviću koji je uprkos birokratskim zamkama i opstrukciji procesa istrajao do samog kraja jasno zastupajući našu argumentaciju - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Kazali su da se i dalje boriti za dobro svakog kolege - pa, kako su dodali, čak i onih koji skriveno ili otvoreno rade protiv njih.
- Borićemo se i nadati da će oni jednog dana shvatiti da je obraz važniji od bilo koje funkcije, da je ljudskost važnija od nečijeg tapšanja po ramenu a da kolegijalnost i solidarnost nemaju cijenu. Nezavisni sindikat policije Crne Gore je danas hrabriji i jači nego juče a manje nego što će to biti sjutra - zaključili su u saopštenju.

Nezavisni sindikat nakon što je Rmandić oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića: Pobjedile istina i pravda, neki su ovo vidjeli kao šansu da uguše našu borbu

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić danas je, poslije skoro dvije godine, pred podgoričkim Sudom za prekršaje oslobođen od optužbi da je na protestu ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) vrijeđao tadašnjeg ministra Filipa Adžića.
To je saopšteno iz Nezavisnog sindikata policije u objavi na Fejsbuku.
- Velika pobjeda istine, pravde i NSPCG - dodali su oni u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F172TwVkejy%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni.&nbsp;
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, naveo je da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - pisalo je u prijavi.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.

Rmandić poslije skoro dvije godine oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića

Danima slušamo pohvale na račun vatrogasaca-spasilaca koji ulažu nadljudsku napore kako bi sačuvali ljudske živote, državnu i privatnu imovinu, kao i prirodu Crne Gore i siguran sam da svi pošteni građani od nadležnih očekuju da oni budu adekvatno nagrađeni, istakao je funkcioner Građanskog pokreta URA Filip Adžić.
Dodaje da je neprihvatljivo da veliki broj vatrogasaca-spasilaca bude zaboravljeno sa prvom kišom, dok nadležni samo za dio onih koji su učestvovali u borbi sa vatrenim stihijama najavljuju nagrade.&nbsp;
- To što gradonačelnici i predsjednici opština nijesu iz vladajuće većine na državnom nivou ne znači da treba da trpe oni koji su rizikujući sopstveni život, odgovorno i profesionalno, do krajnjih granica izdržljivosti, radili svoj posao - zaključio je Adžić.

Adžić: Neprihvatljivo da vatrogasci-spasilaca budu zaboravljeni sa prvom kišom

Nikada neće zacijeliti rane desetina cetinjskih porodica čije najmilije su u smrt odnijela dvojica sumanutih ubica – dvadeset troje mrtvih u dva masovna zločina za nepunih dvije i po godine. Među ubijenima su četvorica dječaka, po dva rođena brata u oba masakra. A teško da će ikada zacijeliti i sramota Države Crne Gore zbog postupanja policije u ova dva slučaja, kao i zbog činjenice da su familije žrtava i preživjeli bukvalno ostavljeni sami i prepušteni svome bolu. Sramota državnih vlasti je i što te porodice preživljavaju i svojevrstan državni zločin upornim odbijanjem institucija da pruže odgovore na brojna pitanja, prije svih o odgovornosti bezbjednosnog sektora, kako institucinalnoj, tako i pojedinačnoj. Velika je bruka vlasti da niko od policijskih zvaničnika nije ni pomislio da preuzme, ako ne objektivnu, makar moralnu odgovornost i činom ostavke pokažu da osjećaju bar nelagodu za dva masovna zločina u crnogorskoj prijestonici – prvi 12. avgusta 2022. i drugi 1. januara ove godine. <h2>UŽAS MEDOVINE</h2> Treća je godišnjica masakra u Medovini. Mještanin Vuk Borilović tog kobnog 12. avgusta počeo je krvavi pir u svojoj kući. Meta mu nije bila njegova porodica, nijesu bili tu, već podstanari Martinovići. Nataša (35) i njena dva sina Mašan (11) i Marko (8). Miloš Martinović koji je toga popodneva poslom bio u Budvi u telefonskim razgovorima sa suprugom svjedočio je tragediji svoje familije, bespomoćan da im pomogne. A onda ga je nazvao i Borilović, kada mu je pobio porodicu. - ...ja sam ga pitao - đe su mi đeca, a on mi kaže: „Nema ni moje ni tvoje đece, sve sam ih pobio“ – isječak je potresnog svjedočenja Miloša Martinovića u istraživačkom dokumentarnom serijalu „Masakr odgovornosti“, novinarki Svetlane Đokić i Milice Babić emitovan na Televiziji E 2023. godine U Cetinje je iz Budve stigao za 13 minuta, ali već je bilo kasno. Ne sluteći da hrli ka smrti u Medovinu je toga popodneva dojurio i Borilovićev ujak Goran Đurišić (54) vjerujući da će uspjeti da urazumi sestrića, ali ga je ovaj hladnokrvno ubio, kao i Milana Mitrovića (37), kuma Martinovića, koji je pohitao da pomogne kumovskoj familiji. Upadao je Borilović u kuće svojih komšija i pucao na svakoga koga je zatekao. Ubio je Dimitrija (78) i Danicu (74) Drecun u njihovom domu, a njihovog sina Rajka (56) na kućnom pragu. Smrtonosne hice ispalio je i u sestre Aleksandru (52) i Milu (51) Radunović u njihovoj kući. Petoro komšija iako ranjeni, preživjeli su - Filip Đurković, Aleksandar Drecun, Slavica Zvicer, Mileva Ramadanović, Darinka Čelebić. Perživio je i policajac Ljubiša Maksimović, koji se među prvima pojavio u Medovini, ne sluteći razmjere tragedije. Supruga i četvoro djece Vuka Borilovića nijesu toga dana bili na Cetinju. Prema nezvaničnim informacijama, nekoliko dana ranije otišli su van grada. Vuk Borilović masakr je počinio svojom lovačkom puškom, za koju je imao dozvolu, iako je godinu ranije uhapšen zbog brutalnog nasilničkog napada na svoga šefa, u dvorištu njegove kuće, zbog čega je i osuđen. Osim što ga je teško povrijedio, demolirao mu je autobil i kamenjem gađao u prozore kuće. Policiji, nažalost, to nije bio alarm da mu oduzme oružje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070840_bc3345cc819703dfc074b04bf80d420843f292e4ba6674e977ba16e54068654d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250812070840_bc3345cc819703dfc074b04bf80d420843f292e4ba6674e977ba16e54068654d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Paljenje svijeća "> <figcaption>VUK BORILOVIĆ POBIO 10 OSOBA: Paljenje svijeća Cetinje 2022. godine (Photo: Pobjeda/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  <h2>KRIVIČNE PRIJAVE</h2> - Pokrenuli smo krivične postupke protiv šefova cetinjske i podgoričke policije, a u međuvremenu je Osnovno državno tužilaštvo pokrenulo krivični postupak protiv funkcionerke MUP-a Olivere Krivokapić, zbog nesavjesnog rada u službi. Ona 13 mjeseci nije od Vuka Borilovića oduzela oružje, odnosno pokrenula proceduru, iako je dobila obavještenje od kriminalističke policije Cetinja da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog nasilničkog ponašanja. Na taj način direktrno je prekršila član 50 Zakona o oružju, jer je licu koje je izvršilo takvo krivično djelo i po Zakonu i po internim aktima policije oružje moralo da bude oduzeto. Godinu kasnije, on je sa tom puškom za koju je imao dozvolu i izvršio masakr na Medovini – kaže za Portal ETV advokat porodica žrtava i preživjelih Zdravko Đukanović. Nažalost, ističe on, tragedija na Cetinju se ponovila 1. januara ove godine, za što smatra da odgovornost snose institucije. - Jedan od ključnih razloga za ponavljanje ovakve tragedije je okolnost da protiv odgovornih lica u policiji zbog neadekvatne reakcije na Medovini nije pokrenut krivični postupak, nego tek u martu ove godine. Uvjeren sam da je takav postupak pokrenut ranije protiv svih odgovornih lica sigurno bi se ozbiljnije pristupilo kontroli bezbjednosne situacije u Crnoj Gori, pa i na Cetinju i da je na taj način, moguće, i ova druga tragedija mogla da bude izbjegnuta – smatra Đukanović. Poručuje da ovakve tragedije društvo mora da percipira „kao posljednju opomenu i nauk da svi odgovorni za propuste u svom radu moraju biti kažnjeni u skladu sa zakonom“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070840_6b90b288a8312ffa0db177dbe206792ea670df7fe0afeadcc68d3428a64c30eb.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250812070840_6b90b288a8312ffa0db177dbe206792ea670df7fe0afeadcc68d3428a64c30eb" data-rendition-name="original" width="900" height="556" loading="lazy" alt="Medovina "> <figcaption>Neprihvatljivi propusti policije tokom akcije u Medovini</figcaption> </figure>  - Izbjegavanje, odugovlačenje i nezakonito vođenje postupaka je velika šteta za društvo. Porodice žrtava i ja kao njihov zastupnik bez izuzetka nećemo odustati od gonjenja svih onih za koje se utvrdi da su odgovorni za ovu tragediju svojim činjenjem ili nečinjenem - bez razlike – zaključio je Đukanović. On je krivično procesuirao načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Gorana Jokića i tadašnjeg šefa cetinjske policije Dalibora Šabana, zbog sumnje da su počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi. U vrijeme masakra u Medovini na čelu Ministarstva unutrašnjih poslova bio je Cetinjanin Filip Adžić, funkcioner Ure, koji nije ni pomislio na ostavku iz moralnih razloga, kao ni tadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Nijesu na odgovornost pozvali ni Jokića i Šabana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070844_f140e545612795b3273b93741f2cbadecbe09f7951cc2a73ac55a78adc8cdbcc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250812070844_f140e545612795b3273b93741f2cbadecbe09f7951cc2a73ac55a78adc8cdbcc" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Kuća Borilovića"> <figcaption>Kuća Vuka Borilovića, kao simbol zla, porušena 31. decembra 2023. godine</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070844_1158a69635843af8ca5ebc978688e59c7dd13d7f0e6812043df6f6a0101b4386.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250812070844_1158a69635843af8ca5ebc978688e59c7dd13d7f0e6812043df6f6a0101b4386" data-rendition-name="original" width="1636" height="921" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Zoran Brđanin"> <figcaption>BEZ OSTAVKI: Filip Adžić i Zoran Brđanin</figcaption> </figure>  <h2>BEZOČNA STIGMATIZACIJA</h2> Da crnogorsko društvo i vlastodržci nijesu naučili lekcije iz dva užasna masakra u Prijestonici, nažalost, potvrđuju i neki nedavni događaji, a pogotovo sramni pokušaj parlamentarne većine da Skupština usvoji prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama. Jedini cilj ove inicijative bio je da se onemoguće porodice žrtava u Medovini i građanke i građani Cetinja da organizuju svakodnevne proteste, odnosno blokadu magistralnog puta na Kruševom ždrijelu, kao legitmni pritisak na vlasti da im pruže odgovore i da odgovorni preuzmu odgovornost. Zasipali su javnost sramotnim stranačkim saopštenjima i izjavama partijskih funkcionera. Najbeskrupulozniji je istup izvršnog direktora Pokreta Evropa sad Vlada Bojovića koji se čak usudio da kaže kako je blokada saobraćaja na Kruševom ždrijelu „namjerna opstrukcija turističke sezone“, te da su među učesnicima „rođaci funkcionera DPS i potraživanih BIL lica“?! Pod pritiskom opozicije, civilnog društva, medija i intelektualaca koji su alarmirali međunarodne adrese upozoravajući da se ovim aktom krše temeljna prava crnogorskih građanki i građana, prijedlog izmjena zakona je povučen iz skupštinske procedure. Dio našeg društva, nažalost, bez obzira na sve, nastavlja sa stigmatizacijom porodica žrtava dva cetinjska masakra, pa je partija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i 7. avgusta zatražila reakciju policije „na višemjesečne blokade saobraćaja koje ometaju funkcionisanje čitave države i uništavaju njenu ekonomiju“. Ovo su poručili nakon što su institucije naložile uklanjanje spomen obilježja, odnosno kipa ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, saradniku nacista, masovnog ubice Pavla Đurišića koji su postavili na privatnom posjedu u selu Gornje Zaostro nadomak Berana. Đurišićev kip, ipak je, očekivano, završio na sigurnom - u lokalnoj crkvi Crkve Sebije, a novoimenovani mitropolit ove vjerske zajednice Metodije Ostojić poručio je policiji da dođe ako smije?! <h2>VEZE SA CRKVOM</h2> Oba zločinca koji su počinili masakre na Cetinju, ispostavilo se, bili su vjernici ove crkve. Cetinjanke i Cetinjani tvrde da su imali i istog takozvanog duhovnika, odnosno svještenika kojem su se ispovijedili i sa njim dijelili svoje tajne. U nedavnom razgovoru za dnevne novine Pobjeda te informacije potvrdila je i Vesna Pejović, koja je u Medovini izgubila kćerku i dva unuka. Kazala je da je ta informacija poznata i nadležnima, ali da ona ne zna da li je taj svještenik ikada saslušan. Uvjerena je i da su oba masovna zločina na Cetinju teroristički akt. A zbog upornog odbijanja nadležnih da komuniciraju s javnošću i predoče apsolutno sve detalje dva masovna zločina, Prijestonica je tri godine „zarobljena“ prepričavanjem raznih verzija okolnosti pod kojima su se dogodile tragedije, šire se poluistine, ali ulazi i u zonu opasnih teorija zavjere. Crnogorske vlasti i institucije pokazale su se nedoraslim i nezrelim da pruže adekvatan odgovor na ova dva događaja, već su uporno plele mrežu laži, pokušavajući da se riješe bilo kakve odgovornosti, toliko da se više ne umiju nositi sa neistinama kojima smo bili zasuti. I zato ćute. Jer, sve što kažu suprotstavljeno je onome što su ranije rekli. - Blokade Kruševog ždrijela na Cetinju se nastavljaju i sigurno se nećemo pomjeriti dok ne budu procesuirani oni koji treba da budu, a moralnu odgovornost su pokazali – poručila je nedavno u glavnoj informativnoj emisiji Televizije E „24 sata“ Vesna Pejović. Bila je jasna – iako nadležni ponavljaju da je na istragu o Medovini stavljena tačka i da je završena, da to nije tako. - ...ni korak nijesu napravili, jer sve dok se bude žmurilo na činjenice koje sam im u sto primjera donijela, onda se ne može zaključiti Medovina tek tako - rekla je Pejović i apelovala da se sprovede „međunarodna istraga“ tog zločina. Ona se za pomoć obratila i Europolu, ali i briselskoj administraciji, jer od ovdašnjih institucija više nema očekivanja. <h2>INSTITUCIONALNI MUK</h2> Pejović i građanke i građani okupljeni na protestima na Kruševom ždrijelu nade ne polažu ni u aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. Traže njihove ostavke. Sve ono što se pokazalo ka ozbiljan problem u funkcionisanju crnogorske policije u kriznoj situaciji tokom policijske akcije u Medovini 2022. godine, ispostavilo se, nije ni pokušano da se ispravi, već su pravljene istovjetne greške. Kao i njihovi prethodnici, Šaranović i Šćepanović, međutim, bježe od bilo kakve odgvornosti i isto tako pletu mrežu laži. Što je sve saopšteno na sjednici skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu, krajem maja, na kojoj je tema bila postupanje policije u tragedijama na Cetinju 12. avgusta 2022. i 1. januara ove godine javnost ne zna, jer je održana u „gluvoj sobi“. U javnom dijelu sjednice Šćepanović je kazao da je „bezbjednosni sektor naslijeđen i nije bio spreman za velike izazove sa kojima se suočavala policija“. Maltene isto je konstatovao i ministar Šaranović rečenicom da je „korijen problema bezbjednosna politika i način kako je vođena Uprava policije u prethodnom periodu“. Porodice žrtava zločina u Medovini vjeruju da do drugog masakra ne bi došlo da je usvojen „Markov i Mašanov zakon“, odnosno njihova inicijativa da se uvedu najstrože kazne za nasilnike, obavezna psihološka vještačenja za one koji posjeduju oružje, oduzimanje oružja osobama koje predstavljaju prijetnju sebi ili drugima... Umjesto toga, jedino što je učinjeno u ove tri godine je odluka da se sruši kuća Vuka Borilovića u Medovini, simbol zla. Porušena je 31. decembra 2023. Kao da se država nadala da će u ruševinama porodičnog doma ovog zlotvora ostati zakopana i pitanja. Ali, previše ih je da bi se mogla sakriti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250812070844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović, Aleksa Bečić, Lazar Šćepanović"> <figcaption>NE OSJEĆAJU ODGOVORNOST: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić, Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA</h2> Zašto je Vuk Borilović posjedovao oružje s uredno izdatom dozvolom, iako je bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje? Zašto niko u policiji nije pozvan na odgovornost zbog neprihvatljivo neprofesionalnog postupanja i loše koordinacije kriznom situacijom tog 12. avgusta 2022. godine, pogotovo u svjetlu činjenice da je Borilović i nakon dolaska policije, dok su nemoćno posmatrali, pobio i ranio neke ljude? Zašto se u Medovinu nije zaputila policijska ekipa koja od Cetinjana čuva Cetinjski manastir, iako je Aleksandar Drecun, teško ranjen, dojurio do njih tražeći pomoć? Do danas odgovorni odbijaju da kažu ko je rukovodio akcijom u Medovini, iako se to neformalno zna, odnosno da li je to bio načelnik Jokić i da li je situaciju tretirao kao talačku krizu? Ćute i na pitanje zašto je tadašnji komandir Protivterorističke jedinice Miloš Rakonjac tek šest minuta pošto je obaviješten o dešavanjima u Medovini izdao nalog jedinici da krene iz Podgorice?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250812070848_cc762c42eabc2ee08d70d82f65fdd52f684de629a8749fb138edbe6f0f7e9605" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Goran Jokić"> <figcaption>KO JE KOMANDOVAO: Goran Jokić</figcaption> </figure>  Samo ovih nekoliko pitanja na koja crnogorska javnost do danas nije dobila odgovore pokazuju koliko je neprofesionalno i neozbiljno rukovođeno policijskom akcijom i da je Borilovićev krvavi pir u Medovini trajao neprihvatljivo dugo i naočigled policije nespremne da ga zaustavi. Ubijen je skoro sat pošto je krenuo u masakr, tek pošto se nekolicina Cetinjana samoorganizovala, svjesni da policija ne reaguje, pa su odlučili da oni pomognu sugrađanima. Obdukcijom je utvrđeno da ga je usmrtio policijski metak. Specijalna policijska jedinica, obučena za ovakve intervencije – Protivteroristička jedinica u Medovinu je stigla kada je sve završeno. Zastrašujući zaključak koji se izvodi iz svega što je javnost mogla doznati u prethodne tri godine je da je do masakra u Medovini doveo niz institucionalnih propusta, od jula 2021. godine kada je upao u dvorište porodične kuće svoga šefa i divljački ga napao, do 12. avgusta 2022. kada je počinio masovni zločin. Da je policija, kao što to čini i za mnogo bezazlenije incidente, pretresla njegovu kuću i oduzela mu lovačku pušku i municiju, da je sud naložio obavezno psihijatrijsko vještačenje Borilovića, a onda i liječenje, da ga je policija „držala na oku“ tragedija je, možda, mogla biti izbjegnuta. Isto, kao što je možda mogao da se ne dogodi masakr 1. januara ove godine, da su u policiji ozbiljno i odgovorno analizirali svoje greške u slučaju Medovine. Nažalost, nesposobnost, neznanje i nestručnost rukovodnog policijskog kadra, pokazali su se i u kriznoj situaciji u januaru. <ul> <li>A tada je otvoreno još jedno ozbiljno pitanje za crnogorske institucije i državne funkcionere – da li je masakr u Medovini bio podsticaj, okidač za novi masovni zločin koji se toga dana dogodio u Prijestonici. Da li je zločinac Aleksandar Martinović ohrabren institucionalnim mukom i nečinjenjem u slučaju Medovine bio ohrabren da i sam krene u krvavi pohod Cetinjem?</li> </ul> Martinović je ubio 13 osoba, među kojima dvojicu dječaka, rođenu braću Jovana i Vukana Vuletića. Ubio je i svoju rođenu sestru Zoricu Vuletić. Martinovićeve žrtve bili su i Mirko Vuletić, stric ubijenih dječaka, zatim njegovi kumovi Radovan i Radmila Martinović i njihovi sinovi Miloš i Marko, te Dragana Drašković, Branislav Mudreša, Radivoje Marković, Jošo Otašević i Dejan Kokotović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_e1aa48c78afb6f21752a2116437105380969d3cd740f808349f8c3753b57a5fc.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250722170732_e1aa48c78afb6f21752a2116437105380969d3cd740f808349f8c3753b57a5fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kruševo ždrijelo/poslanici DPS-a "> <figcaption>NEĆE ODUSTATI: Protesti na Kruševom ždrijelu svakodnevni(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

SRAMOTA VLASTI: Tri godine od prvog masovnog ubistva u crnogorskoj prijestonici institucionalni muk i drsko neprihvatanje odgovornosti policijskih zvaničnika

Partije trenutne vlasti godinama su se navodno borile za slobodu govora, slobodu okupljanja, meritokratiju, profesionalizaciju, nezavisnost institucija i transparentnost. Dolaskom na vlast uradili su sve suprotno i nastavili loše prakse prethodnog režima, neke u negativnom smislu dodatno unaprijedili", istakao je Filip Adžić, funkcioner Građanskog pokreta URA dodajući da su svojim djelovanjem pomenute partije pokazale da umjesto promjena žele biti samo puke zamjene.
On je naveo da vlast predloženim spornim Zakonom o ANB-u legalizuje uhođenje građana, za šta ističe da je bila jedna od najmračnijih praksi prethodnog režima zbog koje su neki čelnici ANB-a već procesuirani.
Dodaje da predloženim spornim Zakonom o javnim okupljanjima vlast želi uskratiti građanima Ustavom zagarantovano pravo na slobodu okupljanja i time urušava sve postulate demokratije.
- Odluka Vlade da se službenici zapošljavaju bez javnog oglašavanja, bez kadrovskog plana i bez učešća Uprave za ljudske resurse otvorila je širom vrata za nepotizam, partijsko zapošljavanje i isključuje svaki vid meritokratije i profesionalizacije - naznačio je Adžić.
Navodi i da usvojeni Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa UAE omogućava dobijanje poslova bez javnog nadmetanja i tendera, kao i ulazak kapitala čije vlasnike i porijeklo država neće moći provjeriti.
- Imajući u vidu da većinska Crna Gora ne dijeli ni približne vrijednosti koje promoviše aktuelna većina poput kockarske ekonomije, rasprodaje državne imovine, neprestanog zaduživanja, veličanja ratnih zločinaca i saradnika fašista i nacista, sluganstva drugim državama, onda je jasno da će uskoro, a najkasnije za dvije godine većina partija vlasti “plakati” zbog zakona i odluka koje sami donose -zaključio je Adžić.

Adžić: Legalizujete uhođenje građana

U večerašnjem izdanju emisije "Građanski ugao", čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO), biće otvorena tema koncepta takozvanog „srpskog sveta“ – ideje koja se u dijelu srpske javnosti često predstavlja kao briga za građane srpske nacionalnosti u državama nastalim nakon raspada Jugoslavije, ali koja u praksi nerijetko nosi snažne političke i bezbjednosne implikacije.
U fokusu razgovora biće način na koji se ovaj koncept definiše, kako se sprovodi u praksi i kakve posljedice proizvodi u regionu i susjednim državama.
Na pitanja autorke i voditeljke Zvezdane Kovač odgovaraće: Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Šaćir Filandra, profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, Srđa Pavlović, istoričar iz Crne Gore, i Toma Marković, publicista iz Beograda.
Emisiju Građanski ugao možete pratiti večeras u terminima od 18 i 22 sata, na Televiziji E.

"Građanski ugao" večeras o konceptu „srpskog sveta“ i njegovim političkim i bezbjednosnim posljedicama

Premijer Grenlanda izjavio je da postoje crvene linije koje se u razgovoru sa Sjedinjenim Državama ne smiju preći, priznavši ipak da je potrebno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije.
Jens-Frederik Nilsen i danska premijerka Mete Frederiksen bili su u Parizu na sastanku s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku koja im je potrebna nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa da nastoji da preuzme to arktičko ostrvo koje je već vjekovima danska teritorija.
Razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država trebalo bi da se održe kako bi se pokušalo pronaći rješenje krize, ali Nilsen kaže da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, premda se nada postizanju neke vrste dogovora. Nije iznio detalje.
- Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi - rekao je na javnoj tribini s Frederiksen na Univerzitetu Sciences Po.
Ali je takođe rekao: „Moramo sprovesti više nadzora i sigurnosti u našem regionu zbog načina na koji se Rusija sada ponaša“.
Evropa mora da se drži zajedno
Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore za smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp prošle nedjelje povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.
Frederiksen je rekla da je kriza pokazala da je većina Evropljana na istoj strani i da su uspjeli da se ujedine kako bi se suprotstavili Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama.
Rekavši da se svjetski poredak zauvijek promijenio i propitujući šta bi se moglo dogoditi u Vašingtonu u budućnosti, rekla je da je ključno da Evropa postane jača, ali je takođe pozvala na transatlantsko jedinstvo s obzirom na to da je jasno da Rusija ne želi mir.
- Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće. Najbolji put za Sjedinjene Države i Evropu jeste da se drže zajedno - dodala je.
Diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su obje osnivači NATO-a, posljednjih se nedjelja činio kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada premješten na diplomatsko bojište.
Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija. Od 2005. Moskva je ponovo otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba, i na svom arktičkom kopnu i na ostrvima uz svoju sjevernu obalu.
Rusija je okarakterisala razgovore o Moskvi i Pekingu kao prijetnje Grenlandu mitom za podsticanje histerije.

Premijer Grenlanda: Potrebna jača vojna prisutnost zbog Rusije

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Tag: filip-adzic