Svečana dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ biće upriličena u Vladinom domu, u subotu, 4. januara, sa početkom u 12 časova, povodom Dana osnivanja Prijestonice Cetinje.
Najviše priznanje Prijestonice tom prilikom biće uručeno docentu dr Mihailu Vukmiroviću i Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, za doprinos razvoju nauke, kulture i afirmaciji crnogorskog identiteta, najavljeno je iz press sužbe Prijestonice.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dodjela Povelje „Ivan Crnojević“ FCJK i Jovanu Vukmiroviću 4. januara u Vladinom domu

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

1250x600

1084x550

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Antisrpska i anticrkvena histerija koja se ovih dana razvila u jednom veoma glasnom i izuzetno netrpeljivom, ali, srećom, nevelikom dijelu cetinjskog društva, predstavlja kap koja je zbilja prelila čašu i pretvorila se u otvoreni pokušaj aparthejda koji te grupe sprovode na Cetinju, poručuju iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
- Kampanja je započela time što su dvije osobe (od kojih je jedan sveštenik doktorand - master teologije sa Aristotelovog univerziteta u Solunu, a drugi diplomirani teolog), koji imaju zaduženje da se staraju o bogatoj arhivskoj građi Mitropolije, zaključile ugovore o volonterskom radu u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju, radi unaprijeđenja svojih vještina radi kvalitetnijeg čuvanja i održavanja crkvenih arhiva, koji su, valjda to ne treba objašnjavati, dio sveukupne arhivske baštine naše zemlje- navode u saopštenju.
Ova namjera je, ipak, naišla na zaprepašćujući i, prema njihovim riječima, vrlo opasan odnos poznatih adresa, koje su sumnjičile našu Crkvu da, u sprezi sa rukovodstvom Državnog arhiva, ima nekakve zadnje namjere u vezi sa arhivskom građom.
- U tome su prednjačili profesori jedne cetinjske vanuniverzitetske visokoškolske ustanove sa nizom tekstova, a jedan univerzitetski profesor je buduće volontere nazivali gorim po Arhiv od termite Sve je kulminiralo šovinističko-rasističkim predlogom žalosnog gradonačelnika Cetinja, koji je “razumio zabrinutost građana” i došao na “sjajnu” ideju da se volonterima dozvoli angažovanje, ali da se proces njihovog volontiranja “odvija van zgrade Državnog arhiva''- kazali su iz MPC.
Poručuju da je to “genijalno“, mada ne i toliko originalno.
- Ideje koje smo čuli od profesorȃ, grupe građana i gradonačelnika već liče na neke koje smo imali prilike da vidimo u istoriji. Na primjer, ideja da se pripadnicima jedne rase “dozvoli” da se voze autobusima, ali samo na za to označenim mjestima. Ne sa “normalnim” svijetom”, Ili možda kao ona, jednako “genijalna” zamisao da se, radi njihove “bezbjednosti” i izbjegavanja “uznemirenja” građana, vidnim obilježjima označe pripadnici jednog naroda i da im se ne dozvoli obavljanje nekih djelatnosti, da ne bi, je li, građani bili “zabrinuti”- poručuju iz MCP.
Ovakvo diskriminatorsko ponašanje tih profesora i gradonačelnika i cijele te, kako su rekli “grupe nesrećnih, u mržnji zarobljenih ljudi”, mora da prestane odmah.
- Pozivamo sve nadležne državne organe da ispitaju sve okolnosti i da, u skladu sa zakonom, utvrde da li se u radnjama i javnim stavovima ovih “zabrinutih” stiču elementi krivične, prekršajne ili neke druge odgovornosti. Pitamo se koliko još antisrpske i anticrkvene mržnje i diskriminacije treba da se izlije u javnom prostoru Crne Gore da bi institucije adekvatno na to reagovale?- stoji u saopštenju MCP.
Vjeruju da ima mjesta i da se oglasi makar jedna od stotina NVO koje se svakodnevno bore protiv diskriminacije, mada neke od njih ponekad i same učestvuju u anticrkvenim kampanjama.
- Iako smo posljednjih decenija navikli na ono na šta nikad nije trebalo da se naviknemo, niti je trebalo da tome ikad uopšte budemo izloženi, pozivamo sve nosioce najviših državnih i lokalnih vlasti, kao i političke partije, da se javno izjasne o ovim šovinističko-rasističkim idejama i komentarima. Ćutanje je, naročito u ovakvim drastičnim slučajevima, bez ikakve sumnje, znak odobravanja mrziteljskih stavova. Za ovakav rasizam i mržnju ne može i ne treba da postoji prostor u civilizovanom društvu- zaključuje MCP u saopštenju.

MCP: Pojedinci sa Cetinja sprovode aparthejd, nema skrivenih namjera u vezi sa arhivskom građom

Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar pokrenuli su program akademskih beśeda u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra.
Prvu akademsku beśedu u okviru ovoga projekta održaće istoričar prof. dr Srđa Pavlović na temu "Śećanje nije istorija: Pregled modela konstrukcije istorijskog narativa". Predavanje će biti održano sjutra, 25. decembar, u 12 h u Svečanoj sali Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
Prof. dr Srđa Pavlović ugledni je crnogorski istoričar koji se specijalizovao za modernu evropsku i balkansku istoriju, a glavna su polja njegova istraživanja politička i kulturna istorija Južnih Slovena tokom 19. i 20. vijeka.
Akademsku karijeru gradio je na Univerzitetu u Alberti (Kanada). Objavio je, pored ostalog, knjige: Balkan Anschluss: The Annexation of Montenegro and the Creation of the Common South Slavic State(2008);Prostori Identiteta: Eseji o Istoriji, Sjećanju i Interpretacijama Prošlosti(2006);Iza Ogledala: Eseji o Politici Identiteta(2004);Zapadna Ljuljaška(1997);Mongolski Piktogram(1989)...

"Śećanje nije istorija” na FCJK: Pavlović o modelima konstrukcije istorijskog narativa

Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Procesuiranje Aleksandra Radomana i još trideset četvoro građanki i građana zbog protesta ispred Vile Gorica predstavlja novi pokušaj da se izvrne logika odgovornosti i da se preoblikuje ono čemu je cijela javnost svjedočila. Profesor Radoman, koji je tog dana bio jedna od žrtava prekomjerne sile policije, sada se označava kao izgrednik, u pokušajima da institucije uklone tragove sopstvenog izgredničkog postupanja. Takav obrt nosi prepoznatljiv potpis Demokrata, jer se samo u njihovoj političkoj kuhinji može istovremeno institucionalizovati kič skandaloznim uručenjima najvažnijih državnih priznanja, a nasilje nad građanima predstaviti kao građansko nasilje.
Svima je jasno da se ovđe ne radi o prekršaju, već o namjeri da optužba posluži kao sredstvo zastrašivanja. U duhu najmračnijih autoritarnih praksi, imena procesuiranih saznaju se nezvanično, dok nadležne strukture izbjegavaju bilo kakvo zvanično objašnjenje. Kada se među procesuiranima nađe i osoba zadužena za nadzor policije, postaje očigledno da je cilj da se kontrola nad institucijama oslabi, a kritički glasovi stave pod pritisak. Takav pristup uvodi logiku u kojoj vlast upravlja istinom, a građanin postaje kriv onog momenta kada se usudi da je izusti.
Zato odbrana Aleksandra Radomana i ostalih sa spiska nije odbrana pojedinaca, već zaštita principa bez kojih društvo klizi u poredak represije koja se postavlja kao navodna garancija javnog mira. Ovaj postupak mora biti obustavljen, jer pored toga što je nepravedan, jasno pokazuje da se institucije u učestalom izbjegavanju odgovornosti više plaše građana nego sopstvenih propusta i grešaka.

Po spisku

Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopšteno je da najoštrije osuđuju sramno i opasno procesuiranje 35 građana, među kojima su i dekan njihovog Fakulteta prof. dr Aleksandar Radoman, mirovna i feministička aktivistkinja Aida Petrović i jedan od istaknutih opozicionih poslanika Oskar Huter, zbog protesta 13. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom takve odluke Ministarstva kulture, donešene bez ikakvih kriterijuma, a koja predstavlja grubo poniženje crnogorske književnosti i kulture, građani su mirno izrazili revolt, a država im je odgovorila nasiljem. Umjesto da štite građane, policijski službenici su ih prskali biber sprejom, gurali i zastrašivali. Nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila je odmazda. Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prijave, policija je podnijela prekršajne prijave zbog “ometanja i omalovažavanja” policijskih službenika - naveli su na FCJK podvlačeći da smatraju neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuju zavidnu efikasnost kad treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo svoje države, dok su istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i svakoga ko im se suprotstavi, šireći govor mržnje po ulicama glavnog grada.
Policija, kako su kazali, nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova.
- Nije pronašla ni one koji su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice. Svjedoci smo da danima ne interveniše ni povodom onemogućavanja realizacije infrastrukturnog projekta bez kojeg Crna Gora ne može zatvoriti ključna poglavlja na putu ka EU. Ali kao ultimativnu prijetnju javnom redu i miru vidi transparente protiv dodjele najvišeg državnog priznanja stihoklepcu i kleptomanu Bećiru Vukoviću - naveli su na FCJK.
Dokazana, kako su naglasili, selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna.
- Riječ je o sistematskom tolerisanju i podsticanju nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se istovremeno brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu. Današnje procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture jeste poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda - ocijenili su na FCJK.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje javnosti da neće ćutati pred ovim pokušajem zastrašivanja, i da će stati uz svakog pojedinca koji je na tom skupu 13. jula branio javni interes, istinu i dostojanstvo.&nbsp;
- Nemamo iluziju da će Ministarstvo kulture, koje se uporno trudi da kulturu ponizi i obesmisli, odgovoriti na bilo koje pitanje u vezi s kršenjem zakona i sramnom dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ne očekujemo ni da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kazniti one koji su danima širili mržnju po ulicama, prijetili stranim državljanima, vrijeđali manjinske narode i sabotirali evropski put – jer znamo da ih ne žele viđeti - jasni su oni.&nbsp;
Ali, poručuju, neće ćutati kad se procesuiraju oni koji su digli glas protiv unižavanja države.
&nbsp;-Nećemo se praviti da je normalno da se građani vuku po sudovima jer su odbili da pristanu na laž. Nećemo se navikavati da se represija zove red, a poniženje nagrada. Crna Gora neće postati zemlja u kojoj se ovakve stvari dešavaju bez otpora. I zato nećemo prestati da govorimo ono što bi u pristojnoj zemlji morala da kaže svaka institucija koja drži do sebe. A batinaši režima, kao uvijek kroz istoriju, završiće među sramnima i zaboravljenima - zaključili su u saopštenju.

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju će u poneđeljak u 11 sati biti otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“.
Postavka donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ističući njihovu kulturnu, istorijsku i civilizacijsku vrijednost, uz poseban osvrt na izazove i rizike kojima su izloženi usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu: od materijalnih razaranja do prijetnji dugoročnoj zaštiti nasljeđa i lokalnih zajednica.
- Izložba ujedno svjedoči o važnosti očuvanja svjetske kulturne baštine u uslovima savremenih konflikata i reafirmiše međunarodne napore da se ugrožena dobra zaštite i sačuvaju - naglasili su na FCJK.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost.

Mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine” na FCJK

Povodom Dana Njegoševa rođenja, na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost biće postavljen izbor dokumenata iz zbirke „Njegoš u crnogorskim i ruskim arhivima“, autora Srđana Pejovića.
Izložba će biti otvorena za pośetioce u periodu od 12. do 19. novembra, a svečano otvaranje biće upriličeno 12. novembra u 12 sati.
Kako je saopšteno sa FCJK, izložba donosi značajne dokumente koji osvjetljavaju lik i djelo Petra II Petrovića Njegoša kroz arhivsku građu sačuvanu u Crnoj Gori i Rusiji.
Zahvaljuju se Osnovnoj školi „Njegoš“ koja je ustupila materijale za ovu izložbu.
"Pozivamo sve zainteresovane građane, studente i medije da prisustvuju svečanom otvaranju i zajedno obilježimo dan posvećen jednom od najznačajnijih stvaralaca crnogorske kulture", zaključuje se u najavi.

„Njegoš u crnogorskim i ruskim arhivima“ na FCJK

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: fcjk