Falsifikovanje istorijskih podataka o Crnoj Gori na Vikipediji, prema tvrdnjama stručnjaka, rezultat je dugogodišnjeg djelovanja srpskih bezbjednosnih struktura. Dok organizovani timovi u Srbiji intenzivno oblikuju sadržaje, Crna Gora, kako se navodi, još nije prepoznala ozbiljnost problema i ne uspijeva da odgovori istom mjerom.
<h2>DRŽAVNI PROJEKAT BIA-e</h2>
Ako biste na Vikipediji na srpskom jeziku potražili podatke o tome koje je nacionalnosti bio Njegoš, kojoj je dinastiji pripadao rod Vojislavljevića ili kada je nastala Duklja, dobili biste odgovore da je Njegoš bio srpski vladar i pjesnik, da su Vojislavljevići srpska dinastija, a Duklja srpska srednjovjekovna država. Prema tvrdnjama koje je nedavno na Cetinjskom forumu iznio predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, takvi sadržaji rezultat su dugogodišnjeg djelovanja bezbjednosnih struktura Srbije. 
- To je zapravo jedinica BIA-e, ali ne zove se tako, nego recimo Centar za nešto. Ali, u svakom slučaju, to je vrlo organizovana i profesionalna jedinica, Vi protiv toga ne možete da se borite osim Vaše profesionalne jedinice koju ste organizovali. Jer oni to rade 8, 10 sati dnevno, 70 - 80 ljudi - kazao je Radulović.
Grupa građana sa Cetinja pokušala je da ispravi, kako tvrde, falsifikovane podatke, ali bezuspješno.
- U početku je uspijevala. Nakon desetak dana to se vraćalo na staro. Pa je ona ponovo ispravljala, ta grupa, pa se nakon 5,6 dana vraćalo. Pa je ponovo ispravljala, pa se vraćalo sjutradan. Dok, na kraju, otvorena Vikipedija više nije bila moguća za ispravku. Što se tiče podataka vezanik za crnogorsku, odnosno pseudo srpsku istoriju - kazala je spisateljica Ivana Đukić.
<h2>POTREBAN OZBILJAN DRŽAVNI TIM</h2>
Da je neophodno formirati ozbiljan državni tim koji bi se sistematski bavio kreiranjem sadržaja na crnogorskom jeziku i kontrolom izmjena postojećih činjenica, smatra i Slobodan Jovanović, glavni administrator probne faze crnogorske Vikipedije. Ovaj projekat, koji je u test fazu ušao prije skoro deceniju, nikada nije dobio potrebnu institucionalnu podršku, pa samim tim danas praktično i ne funkcioniše.
- Ja se plašim da teško može doći do rješenja. Ako nijesmo mogli sa Vladom koja je navodno bila procrnogorska, teško da ćemo moći sa postojećim strukturama vlasti da dobijemo podršku za Vikipediju. Jer tu treba znate jedna dobra ekipa, jer Vi kada administrirate, a ja sam bio glavni administrator te test Vikipedije, moj zamjenik je bio Aleksandar Radoman. Vi možete da isključite na pet do sedam dana ili na mjesec dana nekoga ko vam kontaminira Vikipediju. Za to je potrebna ozbiljna ekipa, recimo ajtijevaca, jer nije lako primijetiti da Vam neko mijenja sadržaj na Vikipediji - rekao je Jovanović za TV E.
Jovanović je, kako kaže, pokušavao da obezbijedi podršku za crnogorsku Vikipediju i preko Ambasade Crne Gore u Njujorku. Dobio je obećanja da će se raditi na razvoju domaće verzije sa provjerenim činjenicama, ali je sve, tvrdi, ostalo samo na papiru.
- Za razliku od nas, opet ponavljam, druge zemlje, i Hrvatska i Srbija i BiH su to shvatili kao ozbiljnu stvar i formirali ekipe koje su bile plaćene od strane države. Imali su podršku, recimo, to znam, u Srbiji od svih fakulteta. Znači svi fakulteti su davali doprinos da ta Vikipedija bude što obuhvatnija, tako da, srpska Vikipedija, ja mislim da se bliži cifri od 200 hiljada jedinica, tako da je ona, što se tiče Vikipedija u regionu, dominantna - zaključio je Jovanović.
Test verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku postavljena je 2017. godine. I dalje se, prema zvaničnim podacima, vodi kao projekat u okviru Vikipedija inkubatora i ima nešto više od dvije hiljade članaka, što je i dalje nedovoljno da dobije status zvanične Vikipedije na crnogorskom jeziku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Falsifikovanje crnogorske istorije pod okriljem srpskih bezbjednosnih struktura

Turski državljani E.Y. (38) i S.Y. (34) uhapšeni su na podgoričkom aerodromu jer su pokušali da napuste zemlju sa falsifikovanim pasošima Ujedinjenog Kraljevstva.
Naime, na graničnom prelazu Aerodrom Podgorica, prilikom pokušaja izlaska iz Crne Gore, na letu koji saobraća na liniji Podgorica – London, graničnoj kontroli su pristupile osobe koje su na uvid dale pasoše Ujedinjenog Kraljevstva na imena W.S. (38), V.S. (34), te maloljetni M.S. i A.S.
- Službenici policije su već na prvoj liniji granične kontrole posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost putnih isprava zbog čega je izvršena i detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o potpunim falsifikatima – reprodukcijama originalnih dokumenata sa brojnim uočenim odstupanjima - navedeno je u saopštenju policije.
Nakon prikupljenih obavještenja, utvrđeno je da se zapravo radi o turskim državljanima E.Y. (38), S.Y. (34), i njihovoj maloljetnoj djeci starosti 8 i 11 godina.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se E.Y. i S.Y. uhapse zbog sumnje da su izvršili krivično djelo falsifikovanje isprave.
Oni će danas, uz krivičnu prijavu biti sprovedeni na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.
- Nakon okončanja postupka od strane nadležnog tužilaštva i suda, Uprava policije će preduzeti mjere na udaljenju ovih lica sa teritorije Crne Gore - poručeno je iz UP.

500x500

Turski državljani uhapšeni na podgoričkom aerodromu: Pokušali da napuste zemlju sa falsifikovanim pasošima

Beranska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv firme „A.G.“ iz Nikšića i odgovornog lica M.R. (35) iz Nikšića zbog sumnje da su izvršili krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave.
M.R. se sumnjiči da je napravio falsifikovanu fakturu kojom je lažno prikazao da je iz Slovenije nabavio putničko motorno vozilo marke Volkswagen Golf koje je već bilo u njegovom posjedu. Nakon toga je, na osnovu falsifikovane fakture, vozilo neosnovano ocarinjeno u Carinskoj ispostavi Nikšić.
On je potom, ocarinjeno vozilo prodao osobi iz Berana koja ga je registrovala na svoje ime, čime je M.R. ostvario protivpravnu imovinsku korist za svoj, odnosno račun pravnog lica.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama koji je policijskim službenicima naložio da protiv pomenutih lica tužilaštvu u Nikšiću podnesu krivičnu prijavu, zbog sumnje da su izvršili navedena krivična djela - saopšteno je iz Uprave policije.

1250x600

1084x550

Nikšićanin osumnjičen da je falsifikovao fakturu: Lažno prikazao da je iz Slovenije nabavio auto

Protiv državljanina Srbije A.F. (42) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje isprave.
A.F. se sumnjiči da je, umjesto originalne ulazne fakture za carinjenje vozila, koje je uvezao iz Švajcarske, a koja je glasila na iznos od 12.226 švajcarskih franaka (13.000 eura), pribavio drugu - falsifikovanu koju je priložio Upravi carina, sa izmijenjenim iznosom od 1.226 franaka (1.300 eura).
Njegova namjera je bila da izbjegne predviđene dažbine prilikom uvoza ovog putničkog motornog vozila.
- Borba protiv ekonomskog kriminaliteta, kao i poštovanje carinskih propisa će i dalje biti u fokusu službenika Uprave policije - poručuju iz Uprave policije.

Policija otkrila falsifikat pri uvozu vozila iz Švajcarske: Pokušao da prevari carinu za više od 11.000 franaka

Protiv Pljevljka Ž.Đ. podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je falsifikovao carinsku deklaraciju i izbjegao plaćanje poreza prilikom registracije vozila
- Ž.Đ. je, kako se sumnja, sačinio neistinitu carinsku deklaraciju za uvoz vozila Audi SQ7, izbjegavajuci uplatu PDV i carine od 17.838,43 eura, a zatim istu neistinitu carinsku deklaraciju upotrijebio kao pravu dovodeći u zabludu službenike Ministarstva unutrašnjih poslova – Područne jedinice Pljevlja, kako bi izvršili ovjeru i izdali registarske oznake na njegovo ime - saopšteno je iz Uprave policije.
Provjerom je utvrđeno da pod navedenim brojem carinske deklaracije koju je Ž.Đ. dostavio nije registrovan uvoz putničkog motornog vozila, već uvoz kamena za spomenike jednog privrednog društva iz Pljevalja.
Daljim provjerama je utvrđeno da je Ž.Đ. 2021. godine, dao potpuno punomoćje za raspolaganje vozilom drugoj osobi, te da je na osnovu njega 2023. godine zaključen ugovor o komisionoj prodaji sa trećom osobe iz Podgorice, na iznos od 45.500 eura. Poreska uprava – Područna jedinica Podgorica nije prihvatila kupoprodajnu cijenu, već je utvrđena kataloška vrijednost vozila od 58.428,55 eura.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima po čijem su nalogu policijski službenici protiv Ž.Đ. podnijeli krivičnu prijavu protiv zbog sumnje da je počinio krivična djela falsifikovanje isprave i navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Pljevljak osumnjičen da je falsifikovao carinsku deklaraciju za uvoz Audija SQ7 i izbjegao plaćanje poreza prilikom registracije vozila

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: falsifikat