Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Premijer Milojko Spajić prevodi delegaciju Vlade Crne Gore koja danas učestvuje na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
To su, kako ističu iz Vlade, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Nakon Međuvladine konferencije, premijer će se sa komesarkom za proširenje Martom Kos obratiti medijima.
U delegaciji Vlade biće i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Portal ETV

Crna Gora danas zatvara pet pregovaračkih poglavlja

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.
- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.
U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.
Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.
- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.
Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Naša zemlja je ponosna na status predvodnice u procesu EU integracija i odlučni smo da taj kurs zadržimo. Cilj je jasan - da postanemo 28. članica 2028. godine Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali i dalje vjerujem da je to ostvarivo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom. Ističe da je posjeta visokog evropskog zvaničnika snažna podrška Crnoj Gori na evropskom putu, te da potvrđuje da evropska perspektiva regiona i Crne Gore ostaje visoko na agendi Evropske unije. - U vremenima brojnih izazova na geopolitičkom planu, politika proširenja može se pokažati kao ključna politika i u tom kontenkstu Crna Gora može biti najbolji primjer uspješne zemlje za ostale zemlje kandidate - rekao je Milatović. Sa Koštom je, kako dodaje, postigao saglasnost da naša zemlja može biti "svjetlo na kraju tunela" proširenja Evropske unije i dokaz da je ovaj proces živ. - Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti dodatno nova poglavlja i da ćemo do kraja ove godine još više napredovati na evropskom putu - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Antonio Košta"> <figcaption>Antonio Košta(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Košta je rekao da Crna Gora isporučuje rezultate, ne samo kada su u pitanju reforme, nego održava i potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, podržavajući mir u Ukrajini. - Crna Gora je jedan od najboljih primjera procesa zamaha proširenja EU. Evropski parlament je juče velikom većinom prepoznao važan napredak koji ste ostvarili, sada je ključno da održite ovakav pristup i fokus na cilju i ne usporavate ovaj impresivan napredak. Postati 28. članica do 2028. je jako dobar slogan, ali bi bilo još bolje kada bi se to desilo prije. Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari. Važno je da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU - istakaoje Košta. J. B.&nbsp;

Milatović: Cilj je jasan - da postanemo 28. članica EU 2028. godine, Košta: Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.
Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.
Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.
- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.
Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

Trenutno nema planova za održavanje vanrednog Evropskog savjeta, rekao je za N1 neimenovani zvaničnik Evropske unije.
Organizovanje vanrednog Evropskog savjeta nije isključeno, ali njegov cilj bi bio da se postignu rezultati.
Izvor N1 podsjeća i da je predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta započeo sistematski i strukturirani proces konsultacija sa liderima, baziran na pitanjima koja se fokusiraju na dvije teme: podršku EU Ukrajini i bezbjednosne garancije.
Odluka o narednim koracima, kako je rečeno N1, biće donijeta na osnovu ovih konsultacija.

Trenutno nema planova za vanredni Evropski savjet u vezi sa Ukrajinom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta izjavio je da danas da osjeća olakšanje nakon što su prvi taoci stigli u Izrael.
- Osjećam olakšanje što su prvi taoci oslobođeni i što primirje stupa na snagu. Ovo donosi nadu u ovaj dio svijeta - rekao je Kosta.
Dodao je da implementacija primirja daje nadu u mir.

Antonio Kosta pozdravio oslobađanje talaca u Gazi

Doskorašnji predsjednik Državne izborne komisije (DIK) i novoizabrani sudija Ustavnog suda (US) Nikola Mugoša podnio je ostavku na tu funkciju, objavljeno je na sajtu Skupštine.
On se pozvao na Zakon o izboru odbornika i poslanika (član 121a stav 2), kojim je propisano da predsjedniku DIK-a, članovima i njihovim zamjenicima mandat traje do izbora Centralne izborne komisije (CIK).
Kako je dodao, članom 153 stavom 7 Ustava Crne Gore propisano je da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju niti obavijati drugu djelatnost.
- Imajući u vidu prethodno navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i činjenicu da me Skupština izabrala za predsjednika DIK-a 8. decembra 2021. godine, te da sam na Sedmoj sjednici Drugoj redovnog zasijedanja izabran za sudiju Ustavnog suda 31. decembra 2025. godine, obavještavam Vas da podnosim ostavku na funkciju predsjednika DIK-a - kazao je Mugoša.
On se ovom prilikom zahvalio parlamentu na podršci DIK-u u prethodnom periodu, kao i na ukazanom povjerenju prilikom izbora za sudiju US.

Mugoša podnio ostavku na mjesto predsjednika DIK-a

Ulaganje u ljudski kapital, prilagođavanje novim uslovima rada i povezivanje sa savremenim tehnologijama, temelji su dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog razvoja, poručio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je saopšteno, Spajić učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je, na marginama skupa, razgovarao sa Kristofom Kotoarom, predsjednikom kompanije Adeko (ADECCO), jedne od najvećih svjetskih kompanija za zapošljavanje i upravljanje radnom snagom.
Kako je istaknuto na sastanku, General Assembly, kompanija Adecco grupe, u Crnoj Gori uspješno je završila pilot program, u okviru koga je oko 40 nezaposlenih, kroz tromjesečnu obuku, steklo digitalne vještine.
Naglašeno je da je u uslovima ubrzanih tehnoloških promjena, digitalizacije i transformacije tržišta rada, od presudnog značaja da javne politike budu usmjerene na razvoj vještina, prekvalifikacije i stvaranje uslova za kvalitetan život i rad.
- Ulaganje u ljude ključno je u svijetu brzih promjena industrija i tržišta rada. Samo snažna, prilagodljiva i dobro povezana radna snaga može odgovoriti potrebama moderne ekonomije - kazao je Spajić.
Kotoar je pohvalio napore Crna Gore da kroz razvoj različitih programa unapređuje znanja i vještine domaće radne snage, naročito u zahtjevnoj završnoj fazi pregovaračkog procesa sa EU.
Kako se navodi u saopštenju, bilo je riječi o savremenim trendovima na tržištu rada, ulozi tehnologije u povezivanju ljudi i poslova, kao i o konkretnim modelima kojima države mogu odgovoriti na nedostatak kvalifikovanog kadra.
Poseban fokus bio je na tome kako Crna Gora može iskoristiti međunarodna iskustva, unaprijediti sistem obrazovanja i obuka, te kroz partnerstva sa privatnim sektorom stvoriti održiv okvir za razvoj radne snage.
Razmjena znanja, iskustava i dobrih praksi sa globalnim liderima predstavlja važan korak ka jačanju konkurentnosti Crne Gore i izgradnji tržišta rada koje je otporno, inkluzivno i spremno za izazove budućnosti.

Spajić i Kotoar: Uspješno završen pilot program sa kompanijom General Assembly u Crnoj Gori - oko 40 nezaposlenih steklo digitalne vještine

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša utakmicu &nbsp;15. kola B grupe Eurokupa.
Bešiktaš je u prošlom kolu pobijedio vodeći Burg, a u dosadašnjem dijelu takmičenja zabilježio je deset pobjeda.
Budućnost ima trijumf manje, a prvi međusobni duel u Podgorici dobila je 82:79.
Od tog duela turski predstavnik jači je za beka Meta Tomasa i centra Sertača Šanlija.
Trener Andrej Žakelj kazao je da je Bešiktaš jedan od favorita za osvajanje Evrokupa.&nbsp;
- Pokazali smo da možemo da igramo protiv njih, ali je to drugačija ekipa kada nastupa na domaćem terenu. Doveli su dva nova igrača, a uz to mi imamo određenih problema sa povredama - rekao je Žakelj.
On je naglasio da će njegov tim, bez obzira na sve probleme, pružiti maksimum.
- Bez obzira na sve, idemo u Tursku da damo svoj maksimum i pokušamo da ih iznenadimo. Riječ je o veoma čvrstoj i agresivnoj ekipi koja igra brzu košarku, sa mnogo šuteva za tri poena, na šta moramo obratiti posebnu pažnju. Kao i uoči prethodnih utakmica, želimo da budemo fokusirani na svoju igru, koncentraciju i čvrstinu - kazao je trener Budućnosti.
Budućnost je u prethodnom kolu Evrokupa savladala Litkabelis u Podgorici, potom je u ABA ligi, u Ljubljani, bila bolja od Cedevita-Olimpije.
Američki bek Skajler Mejs kazao je da Budućnost čeka teška utakmica i zahtjevno gostovanje.
- Raduje nas prilika da se izborimo za dobru poziciju pred predstojeći plej-of. Očekujemo čvrstu, borbenu utakmicu, a uz nekoliko dobrih treninga bićemo spremni - kazao je Mejs.
Početak utakmice zakazan je za 18 sati.

Budućnost Voli sjutra u Istanbulu protiv Bešiktaša; Žakelj: Idemo u Tursku da pružimo maksimum

Država Crna Gora se, do kraja prošle godine, zbog privilegujuće poreske politike na promet goriva za bogate jahtaše u Porto Montenegru, odrekla 104 miliona eura, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni od zvaničnih institucija.
- ASP napominje da, kao i sve podatke koje dobija zvaničnim putem, uzima te podatke kao pouzdane samo ako su kao takvi i dostavljeni - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su podsjetili da je privilegije na poresku i akciznu politiku na promet goriva, odnosno poreska oslobođenja, uvela svojevremeno vlada Demokratske partije socijalista (DPS) kroz poseban pravilnik, „kojeg je, u jednom od rjeđih poteza u javnom interesu, ukinula manjinska vlada Dritana Abazovića, ali je te privilegije ponovo vratila vlada Milojka Spajića“.
Ta vrsta poreske politike, kako su dodali iz ASP-a, nije saglasna sa politikama EU.&nbsp;
- Projekat Porto Montenegro, iza kojeg je danas kapital iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), označava se luksuznim, a inostrani partner je svojevremeno diktirao ključne uslove da bi investirao u tu lokaciju, pa je povlašćeni poreski režim za jahting turizam bio jedan od tih zahtjeva i predstavljao je njegovo direktno favorizovanje, dok pojedini zahtjevi tadašnjeg investitora (u vezi sa zakupom) nijesu imali zakonskog uporišta - dodaje se u saopštenju.
Prodaja imovine nekada renomirane tivatske kompanije za remont vojnih brodova na izuzetno atraktivnoj lokaciji, a uz davanje višedecenijskog zakupa morskog akvatorijuma i dijela zone morskog dobra, predstavljala je svojevremeno jedan od prvih hibridnih privatizacionih modela, koji je primijenila tadašnja vlada.&nbsp;
Tenderom je bila ponuđena samo prodaja imovine kompanije, koja se nalazila na kopnu i uz obalu mora, ali je izabranom kupcu dato i pravo zakupa zone morskog dobra na period od čak 90 godina.&nbsp;
- Inostrani vlasnik je u prvim godinama realizacije investicije putem ugovora o zajmovima uvećavao osnovni kapital kompanije, što su transakcije na koje nije postojala obaveza plaćanja poreza, a turistički projekat je promijenio vlasnika 2015. godine - navodi se u saopštenju.
Kako su dodali, kroz promjenu sjedišta kompanije iz jedne evropske države u drugu evropsku državu i osnivanje kćerke kompanije, kojoj je prvo prodat Porto Montenegro, pa zatim preprodat, strateški investitor crnogorske Vlade je izbjegao i primjenu poreskih zakona Crne Gore u vezi plaćanja poreza na kapitalnu dobit.&nbsp;
- Država je po tom osnovu mogla da prihoduje oko 8,7 miliona eura, ali je tadašnji vlasnik iskoristio olakšice u poreskoj jurisdikciji Malte i to što sa tom državom Crna Gora ima zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Projekat je danas u rukama kapitala iz UAE - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Država Crna Gora je, kako su zaključili, u Ustavu deklarisana kao država socijalne pravde.

Tag: evropski-savjet