Proces evropskih integracija nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva u kome odgovornost i vladavina prava postaju dio svakodnevne prakse.
To je jedna od poruka Evropskog kafea koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Događaj je otvorila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i kominikacije u CGO-u, a današnji gost bio je ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Joldasis.
Kovač je ukazala da upravo iskustvo Grčke pokazuje da put ka Evropskoj uniji nije pravolinijski, niti lak.
- Izazovi, krize, reforme i ozbiljne političke rasprave, i prije i tokom članstva, doprinijeli su dugoročnoj stabilnosti zemlje i mnogo širim mogućnostima za njene građane - od instrastrukture i razvoja, do slobode kretanja, studiranja i rada širom Evrope - naglasila je ona.&nbsp;
Sa tim je saglasan i ambasador Dimitrios Joldasis koji je podsjetio da je uloga EU bila ključna u prevazilaženju krize koja je u Grčkoj kulminirala 2015. godine.
- Mnogo puta do sada sam rekao da ne mogu zamisliti Grčku bez EU. Većinu života živim kao građanin EU i ona nam je doprinijela na više nivoa. Većina ljudi u Grčkoj je pro-EU i iza sebe smo ostavili krizu koja nije bila samo finansijska, već je bila kriza društva - kazao je Joldasis.&nbsp;
Ambasador je govorio i o važnosti političke stabilnosti.
- Za svaku državu politička stabilnost je možda najvažnija stvar. Pokazali smo u vrijeme krize u Grčkoj, kada nije bilo političke stabilnosti, da je to veliki problem koji direktno pogađa i samu ekonomiju. U Crnoj Gori je specifična situacija, vi imate Vladu sa dosta heterogenih partija i važno je da te partije budu ujedinjene i da na prvom mjestu stave državni interes, a razlike po strani - naglasio je on.
U Crnoj Gori je, kako je ustvrdila jedna od učesnica Evropskog kafea Tamara Andrić, trenutno veliki fokus na ekonomskim koristima članstva EU.
- A građani ne razumiju važnost usvajanja i primijene vrijednosti na kojima počiva EU. Zbog toga su važni događaji poput ovog, posebno za mlade, jer kao budući lideri treba da razumiju pogodnosti, ali i odgovornosti koje podrazumijeva članstvo - ocijenila je ona.
Sličnog stava je i Popović Nađa koja je ukazala da je „Evropski kafe važan zbog trenutne situacije u Crnoj Gori koja pretenduje da bude članica EU, a kako bi se građani upoznali sa postulatima Unije“.
Učesnica Milica Mrvaljević je istakla važnost šansi koje se mladima pružaju kada se organizuju razgovori sa diplomatama.
- Ovakvi događaji nam omogućuju da bolje razumijemo spoljnopolitičke procese, vrijednosti demokratije u drugim državama. Daju nam priliku da uporedimo vrijednosti u tim državama sa onima koje mi njegujemo u našoj - kazala je ona.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, kojeg CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem približavanja procesa donošenja odluka u oblasti evropskih integracija mladima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na mreži Iks je saopštio da je sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da ove dvije države imaju najbolje moguće odnose.&nbsp;
Oni su se danas sastali na marginama Međunarodne konferencije Bledskog strateškog foruma.&nbsp;
Najbolji mogući odnosi dvije države strateški su interes ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i čitavog regiona, ocijenjeno je tokom razgovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na toj liniji ne izostaje ni snažna podrška Hrvatske evropskoj integraciji Crne Gore.
- A uspjeh Crne Gore na tom putu bio bi važna poruka za čitav region - dodao je Spajić na mreži Iks.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, dalji evropski put Crne Gore bio je tema razgovora, kao i planovi za zatvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore, koja će se održati do kraja godine.
Još jednom je, kako se dodaje, pozdravljena odluka Vlade Crne Gore da se Dom kulture „Josip Marković” u Lastvi ustupi Republici Hrvatskoj te ukazano da je to gest prijateljstva i spremnosti Crne Gore da u maniru dobrog susjeda rješava sva zajednicki prepoznata otvorena pitanja.&nbsp;
- Upravo u tom duhu nastavljamo da radimo na zajedničkoj budućnosti naših država - kazao je Plenković.
Na sastanku je pružena podrška ministrima vanjskih poslova da kroz redovan dijalog nastave da rade na otvorenim pitanjima, a Ibrahimović i Radman Grlić pozdravili su dosadašnji rad međudržavnih tijela, koja predstavljaju dobru osnovu za postizanje dogovora, te se saglasili da će predstojeća Međuvladina konferencija (EU-CG) biti veoma važna za dalju dinamiku napretka Crne Gore prema punopravnom članstvu.
Bilo je riječi i o intenziviranju ekonomske saradnje, sa naglaskom na investicije, unaprjeđenje trgovinske razmjene i otvaranju novih mogućnosti za poslovnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.
Sastanku na Bledu prisustvovali su između ostalih i ministarka zdravlja u Vladi Hrvatske, Irina Hristić i ambasadori Boris Grigić i Dragan Tufegdžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1962517485804048543&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Sastanak s Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da imamo najbolje moguće odnose

Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori, ocijenila je crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević za Newsmax Balkans televiziju.
Posljednji slučaj koji je podijelio crnogorsko društvo bila je dodjela najvećeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade, književniku Bećiru Vukoviću.
Uoči ceremonije dodjela nagrada u Podgorici, nekoliko stotina građana organizovalo je protest tvrdeći da je Vuković negator crnogorske nacije i da je podržavalac četničkog pokreta a da dobija antifašističko priznanje.
Vuković je ranije napisao da je Kominterna krenula da izmišlja nacija nakon čega je Milovan Đilas, kako je naveo, Crnoj Gori oko vrata namakao omču.
Takođe, Vuković je tvrdio da je Draža Mihailović “vođa trećeg srpskog ustanka”.
Gorčević navodi da je crnogorsko društvo uvijek imalo podijeljena mišljenja na različite teme.
- Ne govorimo samo o Trinaestojulskoj nagradi, bilo je tu mnogo i dubljih podjela koje imaju korijen mnogo duži od trajanja ove vlade. Međutim jedina stvar koja nas ujedinjuje sve u Crnoj Gori jeste evropska priča. Mislim da ćemo onog trenutka kada završimo cijelu priču o članstvu svi zajedno slaviti i zaboravićemo bar na neko vrijeme naše podjele dok nam se opet ne probude. Te podjele su mnogo vidljivije u Skupštini i na političkom terenu nego u svakodnevnom životu - kazala je Gorčević.
<h2>Utemeljen evropski optimizam crnogorske Vlade</h2>
Vlada Crne Gore ima ambiciozan plan da sve poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom zatvori do kraja 2026. Crna Gora je za 13 godina pregovora zatvorila sedam poglavlja, posljednje prošlog mjeseca, dok je otvoreno ostalo njih 26.
Upitana na čemu temelje optimizam imajući u vidu da je ostalo još mnogo posla, Gorčević kaže da je sve zasnovano na planu i da Vlada ne odustaje od namjere da cijeli posao završi do kraja 2026.
- Po prvi put imamo jasan plan kako da nešto završimo do kraja. Kraj 2026. je stavljen kao rok jer smo vodili računa i o tome kada države članice donose finansijski plan za EU - dodala je Gorčević.
Vodili su, kaže, računa i o tome koliko je državama članicama potrebno da rafitikuju članstvo u njihovim parlamentima.
- Kada smo predstavili taj ambicizion plan Evropskoj komisiji možda nijesmo naišli na najpozitivniji odgovor u tom trenutku sve dok nijesmo razradili svako poglavlje korak po korak. Dakle, optimizam ne proizilazi iz želje koja postoji, već iz jasnog razrađenog plana kako da dođemo do cilja - zaključuje Gorčević.

Gorčević: Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori

Crna Gora mora učiniti mnogo više kako bi pokazala istinsku posvećenost evropskim integracijama, ocijenio je Luka Dedić iz NVU Građanski aktivizam, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Ja kod sadašnje političke elite više vidim neki vid političkih dogovora, podjele interesnih sfera, namještenja i sličnih stvari, nego stvarne želje da vladavina prava profunkcioniše - poručio je Dedić.
On podsjeća da je novom metodologijom Evropske unije vladavina prava stavljena u centar pregovaračkog procesa, što se za Crnu Goru konkretno odnosi na poglavlja 23 i 24.
- Na to je apostrofirano u najnovijem Non paperu da se obrati posebna pažnja - rekao je on.
Dedić navodi da bi tehnički dio pregovora sa EU trebalo da bude završen do 2026. godine, ali upozorava da je taj cilj možda nedostižan ukoliko izostane stvarna politička volja.
- Političari moraju uraditi mnogo više da ubijede građane, pa samim tim i EU, da Crna Gora može postati naredna zemlja članica - smatra on.
Govoreći o vladavini prava, Dedić je pojasnio da je njena suština u zaštiti građana i sprovođenju zakona.
- Mi se često služimo izrazom vladavina prava, a on je u suštini veoma prost – vladavina prava znači da institucije štite svoje građane od svih nepropisnih ponašanja, spremne su da prepoznaju bilo kakvo potencijalno nezakonito ponašanje i da sprovode Ustav i zakone Crne Gore. Ma koliko to se činilo jednostavnim, kada se vidi u praksi i nije baš tako - rekao je Dedić.
On dodaje da se EU, poučena iskustvima sa Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom, fokusira upravo na ta pitanja i da Crna Gora neće moći da ih zaobiđe.
- Znamo da su pregovori itekako politička odluka, ali kada su neke važne temeljne vrijednosti u pitanju, moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU. Kada pričamo o vladavini prava, osnovni momenat, po mom mišljenju, jeste politička volja. Stalno pričamo o tome – politička volja, želja, iskrena želja političkih aktera da Crna Gora postane zemlja članica. Međutim, ja vjerujem da mi kuburimo s tim i kuburimo duži vremenski period. Kada neko želi da pošalje jasnu poruku da su reforme tu, da želimo da se mijenjamo, mislim da su znaci vrlo vidljivi i jasni da bismo to vidjeli na početku. Ja kod sadašnje političke elite ne vidim te znake - rekao je Dedić.
Dedić je izrazio zabrinutost i zbog stanja u crnogorskoj diplomatiji, ističući da Crna Gora trenutno nema ambasadore u 16 zemalja, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja EU.
- Kada čujete da u Njemačkoj već određeni vremenski period nemamo ambasadora, to je zaista zabrinjavajuće. Njemačka je zemlja koja prijateljski posmatra pristup Crne Gore Evropskoj uniji i pruža podršku na svakom mogućem planu, a mi u našoj ambasadi u Berlinu nemamo ambasadora već otpravnika poslova, što značajno utiče na nivo kontakata koji je moguće ostvariti, a samim tim i na jedan način i širiti rezultate Crne Gore sa njemačkim kolegama koji učestvuju u kompletnom procesu - kazao je Dedić.
On smatra da je nužno da ambasada u Berlinu ima osobu koja će se isključivo baviti evropskim integracijama, budući da su to ambasade koje se suočavaju s velikim brojem konzularnih pitanja.
Govoreći o drugim diplomatskim izazovima, Dedić je ukazao na značaj Argentine zbog crnogorske dijaspore, ističući da i u toj zemlji Crna Gora nema ambasadora, što je, kako kaže, zabrinjavajuće.
- Mi vidimo da postoji kontinuitet u praznim ambasadorskim mjestima u našoj diplomatiji i razloge moramo tražiti van same oblasti. Ono što je zabrinjavajuće jeste da ne vidimo ni volju da se neke stvari mijenjaju - zaključio je Dedić.

Dedić: Moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić učestvovao je u Janjini (Republika Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative, nacedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.&nbsp;
- Jadransko-jonska inicijativa, osnovana u Ankoni 2000. godine, pokazala se kao vitalan mehanizam regionalne saradnje i kao snažan podsticaj procesu evropskih integracija. Sa svojih deset članica – četiri države članice Evropske unije i šest zemalja regiona– ona predstavlja prostor dijaloga, razumjevanja i zajedničkog djelovanja. Upravo u ovakvim formatima prepoznajemo snagu regionalne povezanosti koja je osnov stabilnosti i napredovanja svake naše države – naveo je u svom obraćanju Mandić.
On je dodao da je Crna Gora ponosna što je članica Jadransko-jonske inicijative već punih sedamnaest godina, od 1. juna 2007. godine, te istakao da smo tokom dva predsjedavanja – 2010–2011. i 2018–2019. godine – aktivno unaprijeđivali okvir saradnje u inicijativi.
- Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će Crna Gora ponovo preuzeti predsjedavanje Inicijativom u periodu jun 2027. – jun 2028. godine, nakon naših uvaženih kolega i prijatelja iz Republike Italije. Već sada smo u pripremama da to predsjedavanje obilježi intenzivna saradnja u oblastima od ključne važnosti. Spremni smo i da poseban akcenat stavimo na povezivanje parlamenata u cilju približavanja građanima i demokratizacije evropskog puta regiona – apostrofirao je Mandić.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora ostaje duboko privržena svojoj evropskoj perspektivi i da upravo u tom kontekstu, s ponosom ističe da je 28. saziv Skupštine Crne Gore, a prvenstveno parlamentarna većina koju čine predstavnici gotovo svih nacionalnih zajednica, za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja Evropskoj uniji i da smo kao rezultat toga, krajem 2024. godine, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja.
- Imamo jasnu viziju: da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije. Ove godine, plan je da zatvorimo 7 ključnih pregovaračkih poglavlja – naglasio je predsjednik Mandić.
Dodao je da ovo nije puka politička ambicija jedne vlade ili jedne stranke – ovo je glas preko 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju evropski put i rekao da nam upravo ta široka narodna podrška, zajedno sa rezultatima koje ostvarujemo, daje snage da naš politički cilj ostvarimo u najkraćem mogućem roku.
- Cijeneći ulogu parlamenata kao nosilaca demokratije, vjerujem da dijalog i parlamentarna diplomatija imaju posebno mjesto u našem zajedničkom poduhvatu približavanja regiona Evropskoj uniji. Upravo ovakvi skupovi predstavljaju priliku da obnovimo povjerenje, razmijenimo iskustva i dogovorimo se oko koraka koji će svima nama donijeti korist. Na kraju, dozvolite mi da čestitam na dvadesetpetogodišnjici osnivanja Jadransko-jonske inicijative, koju ćemo dostojno obilježiti u Ankoni 27. juna ove godine. Taj jubilej nije samo proslava, već i poziv svima nama da nastavimo dalje, još odlučnije, na putu saradnje, zajedništva i integracija – zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić: Crna Gora ostaje duboko privržena evropskoj perspektivi, plan da ove godine zatvorimo sedam ključnih poglavlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa predsjednicom Parlamenta Republike Albanije, Nj. E. Elisom Spiropali, gdje su istakli važnost uzajamne podrške i bliske saradnje u narednim fazama evropskog puta, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Kako se dodaje, tokom srdačnog razgovora, sagovornici su razmotrili dinamiku evropskih integracija i naveli da su po ocjeni Evropske komisije i Evropskog parlamenta Crna Gora i Albanija zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
Mandić je, kako je saopšteno, uručio je zvaničan poziv predsjednici albanskog parlamenta da posjeti Crnu Goru.&nbsp;
Spiropali se zahvalila na pozivu, prihvatila ga sa zadovoljstvom i istovremeno pozvala Mandića u zvaničnu posjetu Tirani, jer bi takva razmjena bila dokaz dobrosusjedskih odnosa i saradnje.
Sagovornici su izrazili snažnu podršku parlamentarnoj diplomatiji kao važnom mehanizmu unapređenja bilateralnih odnosa. U tom kontekstu, posebno je istaknut rad Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Parlamentom Albanije, na čijem je čelu potpredsjednik Skupštine, gospodin Nikola Camaj.&nbsp;
- Ocijenjeno je da ova inicijativa značajno doprinosi produbljivanju saradnje između dva parlamenta i jačanju ukupnih odnosa između Crne Gore i Albanije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Mandić sa Spiropali: Dobrosusjedska saradnja ključ evropske budućnosti Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, otvorio je danas Ministarsku konferenciju „Labour Migration – Supporting Economic Growth in the Western Balkans“, koja se 15. i 16. maja održava u Budvi, gdje je posebno ukazao na važnost mobilnosti radne snage kao ključnog faktora u izgradnji jedinstvenog tržišta u regionu, ističući geografske, kulturne i jezičke sličnosti koje Zapadni Balkan čine funkcionalnom cjelinom, navedeno je u saopšte nju.&nbsp;
Konferencija se odžava, kako je navedeno, u organizaciji Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Međunarodne organizacije rada (ILO) i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
U svom obraćanju, Ivanović je istakao da tema konferencije – migracija radne snage i njen doprinos ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana – dobija sve više na značaju u svjetlu dinamičnih regionalnih i evropskih promjena.
On je naglasio da Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, nastoji da ovom pitanju pristupi strateški i odgovorno, kroz migracionu politiku koja je dio šire evropske integracione agende, sa fokusom na odgovorno upravljanje, zaštitu prava radnika i razvoj tržišta rada prilagođenog savremenim izazovima.
- Za mnoge iz naše dijaspore, upravo zemlje regiona predstavljale su prvu destinaciju – ne kao potpuno "strano" okruženje, već kao produžetak poznatog. To olakšava prekograničnu mobilnost, integraciju i povećava vjerovatnoću povratka radne snage u matične zemlje - istakao je Ivanović, dodajući da mobilnost ne znači gubitak, već cirkulaciju znanja, iskustava i kapitala.
Govoreći o izazovima, potpredsjednik je ukazao na rastuću težnju mladih ka zemljama EU, zbog boljih uslova života i zajedničke valute, te naglasio potrebu da se ti izazovi prepoznaju i adresiraju politikama koje istovremeno omogućavaju mobilnost i stimulišu povratak talenata.
- Sve više pažnje posvećujemo modelima cirkularne migracije – koji omogućavaju razmjenu znanja i iskustava, ali i povratak, reintegraciju i doprinos zemlji porijekla. Vjerujemo da su upravo takvi modeli most između legitimnih potreba tržišta i naše odgovornosti prema mladima i stručnim ljudima - poručio je Ivanović.
Na kraju obraćanja, Ivanović je zahvalio međunarodnim partnerima, naglasivši da nijedna država ne može samostalno odgovoriti na izazove migracija, te da je regionalna saradnja ključna u cilju oblikovanje održivih i integrisanih politika.
U okviru svečanog otvaranja konferencije, pored potpredsjednika Ivanovića, obratili su se i visoki predstavnici Evropske komisije – Olivije Onidi i Stefan Olson, generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović, pomoćnica generalnog direktora ILO-a Beata Andres i regionalni direktor za Evropu i Centralnu Aziju IOM-a Artur Erken.
- Konferencija je okupila brojne ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, eksperte iz oblasti migracija, zapošljavanja i razvoja, kao i relevantne aktere iz privrede i civilnog sektora - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović: Radna mobilnost kao stub regionalnog razvoja i evropske integracije

Doprinos volontera treba biti jasno prepoznat, uvažen i sistemski nagrađen, a aktivizam i volonterizam snažno afirmisani na nacionalnom nivou - poručio je saradnik na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Đurašević povodom Međunarodnog dana volontera.
Ovaj dan, kako je rekao, podsjeća da volontiranje nije samo povremena pomoć, već proces učenja, ličnog razvoja i jačanja zajednice.
- Iako je namjera zakonodavca da se određeni oblici volontiranja priznaju kao radno iskustvo pozitivna, postojeća rješenja nijesu dovoljno jasna ni praktična - naveo je Đurašević.
&nbsp;Centar za građansko obrazovanje se zalaže za donošenje novog Zakona o volontiranju kako bi se volonterima obezbijedila adekvatna podrška i podsticaj, a Đurašević podvlači da je potrebno precizno normiranje, jasni standardi i jednostavni mehanizmi za evidenciju kompetencija, uz transparentno dokumentovanje i sertifikaciju relevantnu i volonterima i poslodavcima.&nbsp;
- Istovremeno, volontiranje ima jasnu svrhu - solidarnost i doprinos zajednici. Ono ne može i ne smije zamjenjivati radni odnos, pripravnički staž ili profesionalni angažman koji mora biti plaćen i regulisan radnim zakonodavstvom - naglasio je Đurašević.
Granica između volonterskog angažmana i rada mora, decidan je on, biti jasna kako bi se spriječile zloupotrebe i zaštitile posebno mlade i ranjive grupe od neplaćenog ili prikrivenog rada.
- Ovaj pristup je u skladu sa evropskim standardima i praksama koje štite volontere i integritet koncepta volontiranja. CGO će nastaviti da se zalaže za sistemska, jasna i fer rješenja u oblasti volonterizma koja istovremeno doprinose profesionalnom razvoju pojedinaca i ostvarivanju javnog interesa - poručio je Đurašević.
Kroz volonterski angažman građani, kako je ukazao, stiču vještine, razvijaju komunikacione i organizacione sposobnosti, uče da prepoznaju i rješavaju društvene probleme i grade osjećaj lične odgovornosti i aktivnog građanstva.
- Što ima dugoročnu vrijednost i u profesionalnom životu - dodao je Đurašević.
CGO je uputila zahvalnost svim volonterima i volonterkama koji svojim vremenom i angažmanom doprinose razvoju solidarnijeg, odgovornijeg i demokratskog društva.
Generalna skupština UN je 17. decembra 1985. proglasila 5. decembar Međunarodnim danom volontera, podsjećajući na dan kada je 1970. godine nastao UN Program za volontere.

Đurašević: Granica između volonterskog angažmana i rada mora biti jasna da bi se spriječile zloupotrebe

Nekoliko snimaka koje je Portalu ETV jutros poslao čitalac iz Pljevalja pokazuju u kakvim se uslovima transportuje otpad iz tek ekološki rekonstruisane Termoelektrane do deponije Maljevac.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJYas1GSXuDQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kamionima, u oblacima dima, pepeo i šljaka, nus produkt iz Termoelektrane, odvozi se do deponije, a Pljevljak poručuje da je ovo neprihvatljivo.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FiHHYYzulbvw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Otpad je ranije išao cjevovodima, što znači da nije oslobađao prašinu i dim i zagađajuće čestice. Sada ide kamionima kroz naselje Komini do deponije Maljevac sa koje ga potom vjetar raznosi. To je ta ekološki rekonstruisana Tremoelektrana. Sad se i vodena para vrti nad gradom, sa svih strana iz Termoelektrane izbija para – tvrdi ovaj Pljevljak i kaže da je nakon rekonstrukcije situacija gora nego što je bila.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FmQM8-M-Chdk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Ističe da ovakav transport otpada utiče i na vozila, „jer kad se prašina uvuče u motore i filetere kamiona to će biti ogroman problem i ogroman trošak za popravke“.

VIDEO: Otpad iz Termoelektrane u oblacima dima transportuje se do deponije Maljevac

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ biće održana danas u Evropskoj kući na Trgu Argentina u 14.30 do 16.30 sati.
Ovu promociju organizuje NVO Akcija za ljudska prava (HRA).
Događaj će biti prilika da učesnici rata s obje strane razgovaraju sa urednicima knjige, rediteljem Petrom Pejakovićem i izvršnom direktoricom HRA Teom Gorjanc Prelević, o tome zašto je potrebno sačuvati sjećanja, u kakvim društvima danas živimo i da li je učinjeno dovoljno da se iste greške ne ponove.&nbsp;
Na skupu će govoriti novinar i publicista iz Dubrovnika Luko Brailo, učesnik odbrane Dubrovnika i zarobljenik u logoru Morinj Zlatko Bagoje, antiratni aktivista iz Kotora Petar Vučeljić, reditelj predstave “Smrt u Dubrovniku”, profesor pozorišne režije FDU Cetinje i osnivač dramskog studija Prazan prostor Petar Pejaković i glumica Maša Božović.
Moderator će biti slobodni novinar Nemanja Živaljević.
Događaj se organizuje u okviru projekta „Opsada Dubrovnika 1991-1992: Sjećanja na rat da se zlo ne ponovi”, koji zajedno sprovode Akcija za ljudska prava i NVU Prazan prostor, uz podršku Evropske unije kroz regionalni projekat „EU podrška izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, a koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Promocija knjige „Sjećanja na opsadu Dubrovnika“ danas u Evropskoj kući

Privredna komora Crne Gore, kao članica Enterprise Europe Network-a (EEN), organizovala je obuku pod nazivom „Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti“. Edukacija je održana u saradnji sa kompanijom Adria Savjetovanje d.o. Cilj obuke je bio da se crnogorskoj privredi ponudi jasan, praktičan i realan pregled brojnih mogućnosti koje evropski programi i fondovi nude, ali i razjasne dileme i predrasude koje prate proces pripreme, apliciranja, sprovođenja i finansijskog upravljanja EU projektima.&nbsp; Skup je otvorila direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović, koja je istakla da buduće članstvo Crne Gore u EU sa sobom nosi brojne promjene i nove prilike za privredu, posebno kada je riječ o evropskim fondovima. - Do sada smo uglavnom koristili sredstva namijenjena podizanju kapaciteta, gdje su institucije imale značajne mogućnosti. Članstvo u Uniji donijeći prilike za privredu, vrlo konkretne i direktne. Upravo zato, Komora smatra važnim da započne organizaciju ovakvih obuka, kako bismo osvijetlili šta je to što evropski fondovi mogu donijeti našim kompanijama, koje su stvarne mogućnosti, a gdje postoje predrasude &nbsp;- poručila je Radusinović. Naglasila je da je cilj obuke da se već na samom početku jasno definiše šta crnogorska privreda realno može da očekuje od evropskih fondova u trenutku pridruživanja Uniji. &nbsp; - Privredna komora će i dalje biti na raspolaganju našim članicama, za transfer znanja, povezivanje sa partnerima i drugu podršku koja će im pomoći da budu uspješniji u korišćenju EU sredstava – zaključila je ona. U ime Adria Savjetovanja prisutnima se obratio Krešimir Budiša, direktor hrvatske UHY kompanije, i ukazao da ova obuka predstavlja &nbsp;važan početak strukturisanog prenosa znanja iz oblasti evropskih fondova na crnogorske kompanije.&nbsp; - Ovo je ozbiljan početak prenošenja znanja o tome kako se pripremiti za dolazak većih evropskih fondova. Ono što dolazi predstavlja ogroman nivo sredstava, i zato je važno početi pripreme već danas - istakao je on. &nbsp; Naveo je da je UHY do sada za svoje klijente uspješno iz EU fondova obezbijedila više od 400 miliona eura kroz više od 350 projekata u privatnom i javnom sektoru, naglašavajući da takvo iskustvo sada žele prenijeti i crnogorskoj privredi, koja takođe može biti veoma konkurentna u budućim programskim periodima EU. Istakao je da veliki broj preduzetnika još uvijek nema jasno razumijevanje šta su zapravo evropski fondovi i na koji način funkcionišu, te da su ovakve obuke izuzetno važne. Dodao je da je jedinstveno tržište EU izgrađeno na slobodi kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga.&nbsp; - Ljudi često misle da je to stvar državljanstva, ali suština je sloboda. Nema carina, nema barijera. Možete proizvoditi u Crnoj Gori i potpuno nesmetano prodavati u Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj članici, bez carinskih prelaza i administrativnih prepreka. To je ogromna prednost - &nbsp;naglasio je Budiša. Ukazao je da je osnovni cilj evropskih fondova smanjenje razvojnog jaza.&nbsp; - Fondovi su nastali da bi se ispravili ekonomski disbalansi između država i regiona, da bi se omogućilo siromašnijim područjima da dostignu evropski prosjek, da se ljudi vrate, da imaju održiv razvoj. Oni postoje sa jasnom svrhom – dostići ravnotežu u razvoju - istakao je on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205101244_c1ddfec391e136d67154bd5eb6c7fcc62410d00be1dbf649629d91e53a1760fa" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="sa obuke"> </figure>  Dodao je da je za privredu važno da na vrijeme razumije suštinu promjena koje donosi pristupanje EU, naglasivši da tako nestaju mnoge prepreke, tržište se otvara, pravila igre se mijenjaju i zato je važno da privrednici budu pripremljeni. Boris Pekić, direktor UHY Savjetovanja, podijelio je iskustva Hrvatske u korišćenju evropskih fondova i ukazao na lekcije koje mogu biti dragocjene za Crnu Goru u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp; On je istakao da je u prethodnih desetak godina UHY omogućio oko 200 miliona eura finansiranja za preduzetnike u Republici Hrvatskoj, što danas predstavlja snažnu referencu i potvrdu da evropski fondovi mogu biti ključni mehanizam za podsticanje rasta i razvoja privrede.&nbsp; - Danas smo ovdje da ohrabrimo preduzetnike u Crnoj Gori da iskoriste velike prilike koje se otvaraju. Ako Crna Gora, kako očekujemo, uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, biće važno da privreda bude spremna. Ovo je pravi trenutak da ih pripremimo za ono što dolazi - istakao je Pekić, dodajući da se evropski fondovi u narednom programskom periodu otvaraju kao posebno velika šansa za mikro, mala i srednja preduzeća. Podsjetio je da je ulazak Hrvatske u EU donio ogromne promjene i da se to naročito osjetilo u privatnom sektoru. - Evropska unija i evropski fondovi zaista su promijenili Hrvatsku. Privatni sektor je povukao praktično više od stotinu odsto iskorišćenih sredstava, a to je postalo pokretač razvoja. Vjerujem da se isto može i mora dogoditi u Crnoj Gori - naglasio je on. Pekić je posebno ukazao na to koliko je važno da se preduzetnici umreže, prate trendove i počnu da se pripremaju na vrijeme.&nbsp; - Vi ste mala zemlja, ali upravo to može da bude vaša prednost. Bitno je pametno iskoristiti benefite članstva, pravila tržišta i mogućnosti koje nude evropski programi. Puno toga zavisi od spremnosti da se uključe na pravi način - naveo je. Govoreći o konkretnim sektorima, istakao je da najveće mogućnosti leže u proizvodnji, poljoprivredi, turizmu – naročito u ruralnim sredinama – kao i u razvoju čistih industrija i inovacija. Istakao je da postoje velike prilike i za velike firme, posebno kroz projekte istraživanja i razvoja.&nbsp; Na kraju svog obraćanja, Pekić je naglasio da je današnji događaj važan korak u pravcu pripreme privrede za buduće programe EU te da privrednici, ako se pripreme na vrijeme, mogu biti spremni da iskoriste sve što donosi naredni sedmogodišnji ciklus evropskih fondova. Drugog dana obuke, učesnici su kroz praktične primjere preduzetničkih projekata, otvorene diskusije i interaktivan rad s predavačima dodatno produbili razumijevanje procesa pripreme i realizacije EU projekata, kao i načina na koje evropski fondovi mogu podržati razvoj crnogorskih kompanija.

Članstvo u EU donosi konkretne i direktne prilike za privredu

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: evropske-integracije