Predstavnici Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) potpisali su ugovor o grantu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 329.000 eura.
Ugovor su potpisali izvršni direktor CEDIS-a, Vladimir Ivanović i šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru, Remon Zakaria.
- Grant je namijenjen je pokrivanju troškova angažovanja konsultanta koji će pružiti stručnu podršku jedinici za implementaciju projekta CEDIS SCADA – Smart digitalization, uspostavljenoj unutar CEDIS-a, do završetka samog projekta - navodi se u saopštenju.
Konsultantske usluge obuhvatiće podršku u kontroli postupaka nabavke na ovom projektu, osiguravajući potpunu usklađenost sa pravilima i politikama EBRD-a u oblasti nabavki, kao i kontrolu i nadzor nad ispunjenjem svih ugovornih obaveza. Na taj način obezbijediće se transparentnost i kvalitetna realizacija projekta u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama.
Iz CEDIS-a su podsjetili da projekat SCADA – Smart digitalization predstavlja ključni korak u modernizaciji crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Njegovom implementacijom unaprijediće se sigurnost i pouzdanost mreže, optimizovaće se upravljanje i značajno povećati efikasnost u pružanju usluga korisnicima.
CEDIS, u saradnji sa EBRD-om, nastavlja da razvija infrastrukturu koja će omogućiti digitalnu transformaciju elektrodistribucije i doprinijeti održivom razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEDIS potpisao ugovor o grantu sa EBRD: 329.000 eura za konsultantske usluge

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijem izvještaju prognozu ovogodišnjeg rasta crnogorske ekonomije na 2,9 odsto.
U najnovijem izvještaju, u koji je agencija Mina-business imala uvid, EBRD za narednu godinu predviđa rast crnogorske ekonomije tri odsto.
EBRD je revidirala naniže prošlogodišnji rast crnogorske ekonomije, sa 3,8 odsto, koliko su prognozirali u septembru, na 3,1 odsto.
Iz EBRD su, u posebnom odjeljku izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, kazali da se procenjuje da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bio niži u prošloj godini nego što se očekivalo u septembru.
- Usporavanje snažnog rasta iz 2022. i 2023. godine odražava značajno usporavanje turizma, nakon rekordne sezone u 2023. Rast u prošloj godini podstaknut je privatnom potrošnjom i bruto investicijama u fiksni kapital, podržan ekspanzivnom fiskalnom politikom i povećanjem plata i penzija - rekli su iz EBRD-a.
Međutim, kako su naveli, neto izvoz se smanjio, dijelom zbog značajnog pada rasta turizma nakon rekordne 2023. godine, pošto je opao rast broja turista i imigranata iz Rusije i Ukrajine.
Inflacija je značajno oslabila sa svog vrhunca od 17,5 odsto u novembru 2022, na 2,1 odsto u decembru prošle godine.
- Očekuje se da će rast BDP-a dalje usporiti na 2,9 odsto u ovoj godini i tri odsto u narednoj, jer bi više cijene u sektoru turizma mogle da ograniče potražnju, dok će rekonstrukcija Termoelektrane (TE) u Pljevljima značajno povećati uvoz električne energije. S druge strane, rastuće plate bi mogle da podrže brzi rast potrošnje - zaključuje se u izvještaju.

EBRD zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijedila je četiri miliona EUR bespovratnog novca za projekat "Unapređenja energetske efikasnosti u obrazovnim zgradama".
Ugovor u grantu potpisali su ministarka prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) Anđela Jakšić-Stojanović i šef kancelarije EBRD-a u Crnoj GorI Remon Zakarijas.
Iz resora za prosjvetu podsjetili su da je ovaj projekat krajem novembra zaključen ugovor o zajmu vrijedan 20 miliona eura.
Navodi se da će grantom biti obezbijeđen neophodni novac, za ukupno 24 miliona eura, koliko je potrebno rekonstrukciju 24 objekta obrazovanja u Crnoj Gori.
- Jakšić Stojanović i Zakarijas istakli su da je naredni bitan korak izgradnja implementacione strukture koja će garantovati efikasnu realizaciju projekta, a u čemu ce EBRD pomoći asistencijom u angažovanju tehničke podrške za implementaciju - navodi se u saopštenju.

Četiri miliona eura bespovratnog granta za obrazovanje

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izdvojiće do dva miliona eura bespovratnih sredstava za unpređenje energetske efikasnosti u Kliničkom centru u Podgorici i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju.
Sredstva će, kako je navedeno u Informaciji o zaključivanju Ugovora o grantu sa EBRD koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, biti obezbijeđena iz Evropskog zajedničkog fonda za Zapadni Balkan da doprinos proširenju Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP).
<h2>Detalji ugovora</h2>
Ministar finansija Novica Vuković je 28. juna potpisao ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 12 miliona eura za potrebe finansiranje ovog projekta, odnosno sprovođenje mjera energetske efikasnosti i obnovijivih izvora energije u tri bolničke zgrade u Podgorici, Bijelom Polju i Cetinju.
U skladu s odredbama i uslovima opštih uslova Fonda za Zapadni Balkan, Banka je saglasna da državi odobri bespovratna sredstva koja ne prelazi 2.000.000 za nabavku određene robe, radova i usuga u vezi s Projektom.
Banka je sada stavila na raspolaganje do 49.630 eura za izradu studije izvodljivosti energetske efikasnosti, do 24.900 eura kao podršku pri odabiru konsultanta jedinice za implementaciju projekta, te milion eura za pripremu projekta, tendera i nadzor radova.
EBRD je za potrebe Ministarstva zdravlja izradila studiju izvodljivosti, a energetski auditi sprovedeni su za sve tri zdravstvene ustanove obuhvaćene ovim projektom.
<h2>Ukupni trošak 13,5 miliona eura</h2>
- Izvršena je i procjena strukturnog stanja zgrada, kao i pregled prisustva azbestom kontaminiranih materijala u građevinskim materijalima – navedeno je, pored ostalog, u Vladinoj informaciji.
Ukupni trošak renoviranja bolnica uključenih u investicioni program iznosi 13,5 miliona eura, uključujući 20 odsto nepredviđenih troškova.&nbsp;
Nabavka svih stavki finansiranih grantom biće regulisana Pravilima o nabavkama EBRD-a, osim ako banka drugačije ne odredi.
- Stavke finansirane grantom biće nabavljane putem otvorenog tendera – zaključeno je u dokumentu.

Tamara Klikovac

EBRD daje bespovratnih dva miliona eura za radove u KCCG-u i bolnicama u Bijelom Polju i Cetinju

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Poljska vlada odobrila je planove za djelimično ukidanje vanrednih propisa o boravku i socijalnoj pomoći koji su od 2022. vrijedili za Ukrajince izbjegle od rata, pri čemu će se od marta njihova prava postupno prebacivati u redovni pravni okvir za strane državljane, izvijestili su danas poljski dužnosnici.
Portparol vlade Adam Šlapka rekao je da odluka odražava stabilizaciju situacije gotovo četiri godine nakon uvođenja posebnih mjera, neposredno nakon početka ruske totalne invazije na Ukrajinu.
- Nakon gotovo četiri godine situacija je stabilnija. Većina ljudi koji borave u Poljskoj radi, a njihova djeca pohađaju školu. Sada možemo prijeći s privremenih na sustavna rješenja- rekao je Šlapka
Što donose nova pravila?
Prema novim pravilima, Ukrajincima će se odobravati trogodišnje dozvole boravka u skladu s opštim zakonodavstvom o strancima. Pristup javnom zdravstvenom sistemu biće garantovan maloljetnicima, zaposlenima te osobama smještenima u kolektivnom smještaju. Nezaposleni odrasli imaće pravo na zdravstvenu zaštitu pod istim uslovia kao i ostali nezaposleni strani državljani.
- Pravo na korištenje glavnog poljskog dječjeg dodatka ostaće vezano uz sudjelovanje roditelja na tržištu rada- saopštila je vlada.
Kako bi se izbjegli nagli prekidi potpore, uvedene su prijelazne mjere, uključujući dovršetak već odobrenih isplata porodičnih naknada, poravnanje sredstava dodijeljenih lokalnim vlastima te produženje važenja postojećih viza i dozvola boravka do 4. marta sljedeće godine. Mjere u oblasti obrazovanja, poput dodatne nastave poljskog jezika, pripremnih razreda u školama te pojednostavljenih procedura za zapošljavanje nastavnika i međukulturnih asistenata, ostaće na snazi do kraja školske godine 2025./2026.
„Svjesni smo koliko su Ukrajinci važni za naše tržište rada“
Poslodavci su ranije upozoravali da bi ukidanje posebnog zakona moglo negativno uticati na poljsko tržište rada, koje je od 2022. apsorbiralo više od milion radnika iz Ukrajine. Poslovno udruženje Lewiatan ranije je upozorila da bi ograničavanje pojednostavljenih procedura zapošljavanja moglo ozbiljno pogoditi sektore poput građevinarstva i usluga.
Šlapka je rekao da vlada ne očekuje negativne ekonomske posljedice.
- Svi smo svjesni koliko su ljudi koji su došli iz Ukrajine važni za naše tržište rada. Ova rješenja to uzimaju u obzir i ne očekujemo nikakve turbulencije- rekao je.
Poljska trenutno prima najveći broj ukrajinskih izbjeglica u Evropskoj uniji. Ova odluka označava prijelaz s kriznog upravljanja na dugoročnu integraciju, ali i odgovor na sve veći politički pritisak za normalizaciju socijalne potrošnje i sistema pomoći.

Tag: evropska-banka-za-obnovu-i-razvoj